Sadržaj
49 odnosi: Ahemenidsko Carstvo, Ahura Mazda, Akadski jezik, Aramejski jezik, Arija (satrapija), Armenija, Artakserkso II., Bagabigna, Behistunski natpisi, Darije I. Veliki, Drevni Egipat, Elamski jezik, Fars, Fenicija, Gobrias (elamski satrap), Grčko-perzijski ratovi, Herodot, Hidarn, Hidarn Mlađi, Histasp, Intafren, Jazd, Kambiz II., Kermanšah, Ksenofont, Kserkso I., Ktezije, Latinski jezik, Licijski jezik, Medijci, Medijsko Carstvo, Megabiz I., Novogrčki jezik, Oront II., Otan, Partija (pokrajina), Perzijanci, Perzijski besmrtnici, Perzijski jezik, Satrap, Sisamno, Skudra, Smerdis, Stara Grčka, Strabon, Tisafern, Veliki kralj, 12. siječnja, 29. rujna.
Ahemenidsko Carstvo
Ahemenidsko Carstvo (perzijski: هخامنشیان, staroperzijski: Haxâmanešiyan) bilo je prvo Perzijsko Carstvo koje je od 550. do 330. pr. Kr. obuhvaćalo prostor Velikog Irana, odnosno druga iranska carska dinastija (nakon Medijskog Carstva).
Pogledaj Hidarn Stariji i Ahemenidsko Carstvo
Ahura Mazda
Faravahar Ahura Mazda (na perzijskom jeziku „Gospodar pamet“, - Na Av. Mazdâ je pridjev koji doslovno znači "onaj koji sve stavlja na pamet", odnosno "pomet / pamet", a na staroperzijski zovu ga i Ormusd ili Ormus) je od Zoroastera osnovana stara perzijska vjere Parsisma (Zoroastrizma).
Pogledaj Hidarn Stariji i Ahura Mazda
Akadski jezik
Akadski (ISO 639-3: akk; lišānum akkadītum) je bio istočnosemitski jezik koji se govorio u drevnoj Mezopotamiji.
Pogledaj Hidarn Stariji i Akadski jezik
Aramejski jezik
Aramejski (imperijalni aramejski, biblijski aramejski; ISO 639-3: arc) je jezik ili grupa jezika koji pripadaju semitskoj podskupini afrazijske jezične obitelji.
Pogledaj Hidarn Stariji i Aramejski jezik
Arija (satrapija)
Perzijskog Carstva oko 500. pr. Kr. Arija (staroperz. Haraiva, avest. Haraeuua, grč. Ἀρ(ε)ὶα, lat. Aria) povijesna je regija Perzijskog Carstva iz doba iranske dinastije Ahemenida, a danas dio istočnog Irana i zapadnog Afganistana.
Pogledaj Hidarn Stariji i Arija (satrapija)
Armenija
Armenija (arm. Հայաստան, Hayastan), službeno Republika Armenija, država je na južnom Kavkazu.
Pogledaj Hidarn Stariji i Armenija
Artakserkso II.
Artakserkso II.
Pogledaj Hidarn Stariji i Artakserkso II.
Bagabigna
Bagabigna je bio perzijski plemić koji je živio sredinom 6. stoljeća pr. Kr. O njegovom životu malo je poznato, no značajan je po tome kako su njegovi potomci vladali kao satrapi (pokrajinski namjesnici) u službi Perzijskog Carstva sve do kraja ahemenidske dinastije, pa čak i kasnije.
Pogledaj Hidarn Stariji i Bagabigna
Behistunski natpisi
Behistunski natpisi (također poznati kao i Bisitun ili Bisutun, perz. بیستون, staroperz. Bagastana: „Božje mjesto ili zemlja“) su starovjekovni višejezični zapisi koji se nalaze na planini Behistun u Kermanšaškoj pokrajini pokraj grada Kermanšaha u zapadnom Iranu.
Pogledaj Hidarn Stariji i Behistunski natpisi
Darije I. Veliki
Darije I. Veliki, (549. – 486. pr. Kr.), perzijski je veliki kralj iz iranske dinastije Ahemenida koji je vladao Perzijskim Carstvom od 522. do 486. pr. Kr. Ostao je zapamćen kao jedan od najvećih starovjekovnih vladara.
Pogledaj Hidarn Stariji i Darije I. Veliki
Drevni Egipat
Gizi najprepoznatljiviji su simboli civilizacije drevnog Egipta. Drevni Egipat bila je drevna civilizacija u sjeveroistočnoj Africi, smještena uz rijeku Nil što je danas moderna država Egipat.
Pogledaj Hidarn Stariji i Drevni Egipat
Elamski jezik
Zapisi na '''elamskom jeziku''' Elamski jezik (ISO 639-3: elx) je iščezli jezik kojim su govorili drevni Elamiti na jugozapadu Irana.
Pogledaj Hidarn Stariji i Elamski jezik
Fars
Fars (perz. فارس; Fârs ili پارس; Pârs, punim imenom استان فارس; Ostān-e Fārs), jedna je od 31 pokrajine u Iranu koja se nalazi na jugozapadu zemlje.
Pogledaj Hidarn Stariji i Fars
Fenicija
Fenicija (grč. Phoinike - purpurna zemlja) je bila područje istočnog Sredozemlja, na teritoriju današnjeg Libanona, Izraela i Sirije.
Pogledaj Hidarn Stariji i Fenicija
Gobrias (elamski satrap)
Gobrias (perz. Gaubaruva; „onaj koji jede govedinu“, akad. Gubaru, elam. Kambarma, grč. Gobryes, lat. Gobryas) je bio perzijski plemić i jedan od sedmorice urotnika koji su 522. pr. Kr. ubili uzurpatora Gaumatu, odnosno pomogli Dariju Velikom da postane vladarem Perzijskog Carstva.
Pogledaj Hidarn Stariji i Gobrias (elamski satrap)
Grčko-perzijski ratovi
Grčko-perzijski ratovi ili Perzijski ratovi su serija vojnih sukoba između grčkih polisa i Perzijskog Carstva koji počinju 499. pr. Kr. i traju punih 50 godina, sve do 449. pr. Kr. Termin Perzijski ratovi odnosi se na ekspedicije Darija Velikog (490. pr. Kr.) i njegova sina Kserksa I. (480. – 479.
Pogledaj Hidarn Stariji i Grčko-perzijski ratovi
Herodot
Ἡρόδοτος Ἁλικαρνᾱσσεύς Svijet prema Herodotu Herodot (grč.; Halikarnas, Grčka, 484. pr. Kr. − Turij, Italija, 424. pr. Kr.) bio je grčki povjesničar prozvan „ocem povijesti“.
Pogledaj Hidarn Stariji i Herodot
Hidarn
Hidarn je helenizirani oblik perzijskog imena Vidarna.
Pogledaj Hidarn Stariji i Hidarn
Hidarn Mlađi
Hidarn Mlađi (perz. Vidarna; „Rezač“, elam. Mitarna, akad. Umidarna, lic. Widrñna, aram. Wdrn, grč. Ὑδάρνης; Hydarnes, lat. Idarnes) je bio perzijski plemić i jedan od Kserksovih generala prilikom ekspedicije protiv Grčke (480. pr. Kr.).
Pogledaj Hidarn Stariji i Hidarn Mlađi
Histasp
Histasp (prije 565. – 495. pr. Kr.) je bio otac velikog kralja Darija I. Velikog, vladara Ahemenidskog Perzijskog Carstva.
Pogledaj Hidarn Stariji i Histasp
Intafren
Perzijskog Carstva; '''Intafren''' je prikazan kao drugi iza Darija Intafren (perz. Vindafranâ, grč. Intaphrenes) je bio perzijski dvoranin i general, te jedan od sedam zavjernika koji su pomogli Dariju Velikom da svrgne uzurpatora Gaumatu s trona i ovlada Perzijskim Carstvom (522.
Pogledaj Hidarn Stariji i Intafren
Jazd
Jazd (perz. یزد; /jæzd/) je grad u Iranu i sjedište Jazdske pokrajine.
Pogledaj Hidarn Stariji i Jazd
Kambiz II.
Kambiz II. (staroperz. Kambūjia, perz. کمبوجیه) bio je perzijski veliki kralj koji je 530. pr. Kr. naslijedio svoga oca, Kira Velikog.
Pogledaj Hidarn Stariji i Kambiz II.
Kermanšah
Kermanšah (perz. کرمانشاه; Kermānšāh, kurd. کرماشان; Kirmaşan) je glavni grad iranske Kermanšaške pokrajine, a nalazi se 525 km zapadno od Teherana odnosno oko 120 km od granice s Irakom.
Pogledaj Hidarn Stariji i Kermanšah
Ksenofont
Ksenofont Ksenofont (grč. Ξενοφῶν, Atena, oko 428. pr. Kr. – ? Korint, oko 354. pr. Kr.), sin Grila iz Atene, bio je grčki vojnik, plaćenik, filozof i književnik povjesničar najpoznatiji po svojim povijesnim djelima o Grčkoj i Perzijskom Carstvu tijekom 4. stoljeća pr.
Pogledaj Hidarn Stariji i Ksenofont
Kserkso I.
Kserkso I. Veliki (vladao od 486. – 465. pr. Kr.) bio je perzijski vladar iz iranske dinastije Ahemenida koji je vladao Perzijskim Carstvom.
Pogledaj Hidarn Stariji i Kserkso I.
Ktezije
Ktezije (grč. Κτησίας) je bio grčki liječnik i povjesničar iz 5. stoljeća pr. Kr. koji se rodio u Kindu u pokrajini Kariji.
Pogledaj Hidarn Stariji i Ktezije
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Pogledaj Hidarn Stariji i Latinski jezik
Licijski jezik
Licijski jezik (likijski; ISO 639-3: xlc) jest izumrli jezik drevnih Licijaca koji spada u indo-europsku jezičnu porodicu, odnosno u podskupinu anatolijskih jezika.
Pogledaj Hidarn Stariji i Licijski jezik
Medijci
Medijci Medija Medijci su stari iranski narod srodan Perzijancima koji se na područje Medije što se prostirala između Kaspijskog mora i Mezopotamije nastanio u 2. tisućljeću pr. Kr. Ovaj kraj danas pripada suvremenom Iranu, Iraku i Turskoj.
Pogledaj Hidarn Stariji i Medijci
Medijsko Carstvo
Medijsko Carstvo (perz. Māda, grč. Mēdía, akad. Mādāya) bilo je prvo iransko carstvo koje je od kraja 8. do sredine 6. stoljeća pr. Kr. obuhvaćalo prostore Velikog Irana, sjeverne Mezopotamije i istočne Male Azije.
Pogledaj Hidarn Stariji i Medijsko Carstvo
Megabiz I.
Megabiz I. (perz. Baghabuxša; „Bog čuvao“, grč. Megabyzus) je bio perzijski plemić i jedan od sedmorice urotnika koji su 522. pr. Kr. svrgnuli uzurpatora Gaumatu odnosno pomogli Dariju Velikom da zasjedne na prijestolje Perzijskog Carstva.
Pogledaj Hidarn Stariji i Megabiz I.
Novogrčki jezik
Novogrčki (moderni grčki; ISO 639-3:; helenski, grčki: Ελληνική γλώσσα) službeni je jezik Grčke i grčkog dijela Cipra, a od 1981. jedan je od službenih jezika EU.
Pogledaj Hidarn Stariji i Novogrčki jezik
Oront II.
Oront II. (perz. Arvanta, grč. Ορόντης, Orontes) je bio posljednji satrap Armenije u službi Ahemenidskog Carstva.
Pogledaj Hidarn Stariji i Oront II.
Otan
Otan (perz. Utāna) je bio perzijski plemić i jedan od sedmorice Perzijanaca koji su 522. pr. Kr. pod vodstvom Darija Velikog svrgnuli uzurpatora Gaumatu.
Pogledaj Hidarn Stariji i Otan
Partija (pokrajina)
3. stoljeća, danas u Louvreu Partija je povijesna pokrajina u sjeveroistočnom Iranu, a najpoznatija je po tome što je bila političkim i kulturološkim žarištem za vrijeme dinastije Arsakida, vladara Partskog Carstva.
Pogledaj Hidarn Stariji i Partija (pokrajina)
Perzijanci
Perzijanci su najmnogoljudniji iranski narod, kojeg karakterizira upotreba perzijskog jezika.
Pogledaj Hidarn Stariji i Perzijanci
Perzijski besmrtnici
Perzijski vojnici s antičkih reljefa Perzijski besmrtnici bili su elitna vojna jedinica u doba ratova Ahemenidskog Perzijskog Carstva, dok su u doba mira služili kao kraljevska garda iranskim velikim kraljevima.
Pogledaj Hidarn Stariji i Perzijski besmrtnici
Perzijski jezik
right Zemlje u kojima se govori perzijski jezik. Plavom su obilježene države u kojima je ovaj jezik služben, a zelenom područja u kojima tim jezikom govore manjine i nije služben. Perzijski (farsi/parsi; ISO 639-3: fas) makrojezik kojem pripada istočni iz Afganistana (danas se bilježi kao parsijski ili afganski perzijski) i zapadni farsi iz Irana, službeni jezik Irana.
Pogledaj Hidarn Stariji i Perzijski jezik
Satrap
Satrap (perz.: ساتراپ) je naziv za namjesnika određene provincije koji se koristio u doba antičke Medije, Perzijskih Carstava u doba Ahemenida i Sasanida, te helenističkih carstava.
Pogledaj Hidarn Stariji i Satrap
Sisamno
Sisamno (grč. Sisamnes) je bio satrap pokrajine Arije u perzijskoj službi.
Pogledaj Hidarn Stariji i Sisamno
Skudra
grčko-perzijskih ratova Skudra (grč. Σκύδρα; iz perz. Skudra), satrapija Ahemenidskog Perzijskog Carstva smještena u Europi od kasnih 510-ih do 479. ili 465. pr. Kr. Postojanje ove upravne jedinice nižeg značaja ovjereno je na perzijskim klinopisima u Nakš-e Rustamu odnosno egipatskim epigrafskim zapisima, a najčešće se identificira s Trakijom s obzirom na to da perzijski izvori navode kako su je naseljavala tri naroda: Saka Paradraja (Skiti), Jauna Takabara (Grci ili Makedonci), te Skudre (najvjerojatnije Tračani).
Pogledaj Hidarn Stariji i Skudra
Smerdis
Smerdis ili Bardija je ime koje se koristi za dvojicu ljudi; za sina Kira Velikog i mlađeg brata Kambiza II., odnosno za uzurpatora pravog imena Gaumata iz medijske svećeničke kaste.
Pogledaj Hidarn Stariji i Smerdis
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Pogledaj Hidarn Stariji i Stara Grčka
Strabon
"Strabo" ("razrok") je naziv kojim su Rimljani označavali osobu čije su oči bile iskrivljene ili izobličene.
Pogledaj Hidarn Stariji i Strabon
Tisafern
Tisafern (perz. Ciθrafarna, grč. Τισσαφέρνης) je bio perzijski vojnik i satrap Lidije i Karije, te unuk Hidarna Mlađeg.
Pogledaj Hidarn Stariji i Tisafern
Veliki kralj
Veliki kralj (grč. βασιλεύς μέγας basileus megas) je kralj koji vlada nad više kraljeva.
Pogledaj Hidarn Stariji i Veliki kralj
12. siječnja
12.
Pogledaj Hidarn Stariji i 12. siječnja
29. rujna
29.
Pogledaj Hidarn Stariji i 29. rujna