Brže od pregledniku!
36 odnosi: Benkovac, Cetinski sabor, Dalmatinski sabor, Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva, Građanski rat u Hrvatskoj i Ugarskoj 1527. – 1538., Grb Republike Hrvatske, Gvozd, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću, Hrvatski herceg, Hrvatski institut za povijest, Hrvatski sabor, Ivan Zapolja, Karlo I. Robert, Knin, Križevci, Krvavi sabor križevački, Ludovik I. Anžuvinac, Ludovik II. Jagelović, Mario Jareb, Mohačka bitka, Opća i nacionalna enciklopedija, Plemstvo, Plemstvo dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske, Podgrađe (Benkovac), Skupština, Slavonski sabor, Srednjovjekovna hrvatska država, Stogodišnji hrvatsko-turski rat, Zagreb, 1350., 1533., 1558..
Benkovac
Benkovac je grad u Hrvatskoj, u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Hrvatsko-dalmatinski sabor i Benkovac · Vidi više »
Cetinski sabor
Susret hrvatskih velikaša (desno) i izaslanika Ferdinanda Habsburškog (lijevo) na saboru u Cetingradu 1527. g. (slika Dragutina Weingärtnera) Cetinski sabor, zbor hrvatskog plemstva održan u Cetingradu 31.
Novi!!: Hrvatsko-dalmatinski sabor i Cetinski sabor · Vidi više »
Dalmatinski sabor
Dalmatinski sabor bilo je predstavničko tijelo Kraljevine Dalmacije pod austrijskom upravom nakon Bachova apsolutizma.
Novi!!: Hrvatsko-dalmatinski sabor i Dalmatinski sabor · Vidi više »
Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva
Ferdinand I. (dvorac Alcalá de Henares kod Madrida, 10. ožujka 1503. – Beč, 25. srpnja 1564.), austrijski nadvojvoda (1521. – 1564.), češki kralj (1527. – 1564.), ugarsko-hrvatski kralj (1526/1527. – 1564.), rimsko-njemački car (1556. – 1564) iz dinastije Habsburg.
Novi!!: Hrvatsko-dalmatinski sabor i Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Građanski rat u Hrvatskoj i Ugarskoj 1527. – 1538.
Građanski rat u Hrvatskoj i Ugarskoj 1527.
Novi!!: Hrvatsko-dalmatinski sabor i Građanski rat u Hrvatskoj i Ugarskoj 1527. – 1538. · Vidi više »
Grb Republike Hrvatske
Grb Republike Hrvatske povijesni je hrvatski grb, koji se nalazi na hrvatskoj zastavi.
Novi!!: Hrvatsko-dalmatinski sabor i Grb Republike Hrvatske · Vidi više »
Gvozd
Gvozd je općina u Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Novi!!: Hrvatsko-dalmatinski sabor i Gvozd · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko-dalmatinski sabor i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Hrvatsko-dalmatinski sabor i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.
Novi!!: Hrvatsko-dalmatinski sabor i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Vidi više »
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Novi!!: Hrvatsko-dalmatinski sabor i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Vidi više »
Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću
Karta Osmanskog Carstva 1481. – 1683. Hrvatska i Bosanski pašaluk oko 1606. Osmanska vladavina na području današnje Hrvatske označava razdoblje hrvatske povijesti u kojem su se dijelovi današnjeg državnog područja Hrvatske nalazili pod vlašću Osmanskog Carstva.
Novi!!: Hrvatsko-dalmatinski sabor i Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću · Vidi više »
Hrvatski herceg
Huma (1197. – 1205.) Hrvatski herceg (lat. dux Dalmatiae et Croatiae, dux totius Sclavoniae), uvriježen prijevod latinskog naslova dux kojom se od vremena dinastije Arpadovića označavao kraljev namjesnik u hrvatskim zemljama.
Novi!!: Hrvatsko-dalmatinski sabor i Hrvatski herceg · Vidi više »
Hrvatski institut za povijest
Hrvatski institut za povijest Platon, rad Rudolfa Valdeca Grb Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije na željeznoj dvorišnoj ogradi, iskovanoj u zagrebačkoj Obrtnoj školi Hrvatski institut za povijest je hrvatska povjesničarska ustanova.
Novi!!: Hrvatsko-dalmatinski sabor i Hrvatski institut za povijest · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatsko-dalmatinski sabor i Hrvatski sabor · Vidi više »
Ivan Zapolja
Ivan Zapolja (mađ. Zápolya János, Szapolyai János) (Spišský Hrad, Slovačka, 2. lipnja 1487. – Sebeş, Rumunjska, 22. srpnja 1540.), ugarski velikaš, erdeljski vojvoda i knez iz plemenitaške obitelji Zapolja te protukralj Ferdinandu Habsburškom (1527. – 1540.) Vjekoslav Klaić: Povijest Hrvata: od najstarijih vremena do svretka XIX.
Novi!!: Hrvatsko-dalmatinski sabor i Ivan Zapolja · Vidi više »
Karlo I. Robert
Karlo I. Robert (Napulj 1288. – Višegrad, Mađarska 16. srpnja 1342.), hrvatsko-ugarski kralj (1301. – 1342.) i prvi član napuljske dinastije Anžuvinaca na hrvatsko-ugarskom prijestolju.
Novi!!: Hrvatsko-dalmatinski sabor i Karlo I. Robert · Vidi više »
Knin
Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.
Novi!!: Hrvatsko-dalmatinski sabor i Knin · Vidi više »
Križevci
Križevci su grad u Koprivničko-križevačkoj županiji u Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatsko-dalmatinski sabor i Križevci · Vidi više »
Krvavi sabor križevački
Slika Otona Ivekovića Crkva sv. Križa u Križevcima Krvavi sabor križevački je pokolj koji se dogodio 27. veljače 1397. u Križevcima, u kojemu je tadašnji hrvatsko-ugarski kralj Žigmund, na prijevaru pobio hrvatskog bana Stjepana Lackovića i prisutno oporbeno plemstvo.
Novi!!: Hrvatsko-dalmatinski sabor i Krvavi sabor križevački · Vidi više »
Ludovik I. Anžuvinac
Grb Ludovika I. Anžuvinskog Zadru. website.
Novi!!: Hrvatsko-dalmatinski sabor i Ludovik I. Anžuvinac · Vidi više »
Ludovik II. Jagelović
Ludovik II.
Novi!!: Hrvatsko-dalmatinski sabor i Ludovik II. Jagelović · Vidi više »
Mario Jareb
Mario Jareb (Zagreb, 29. ožujka 1969.), hrvatski je povjesničar.
Novi!!: Hrvatsko-dalmatinski sabor i Mario Jareb · Vidi više »
Mohačka bitka
Mohačka bitka (mađarski: mohácsi csata ili mohácsi vész; turski: Mohaç Savaşı ili Mohaç Meydan Savaşı) bitka je koja se 29. kolovoza 1526. godine odigrala na Mohačkom polju između Hrvatskog Kraljevstva i Kraljevine Ugarske protiv Osmanskog Carstva.
Novi!!: Hrvatsko-dalmatinski sabor i Mohačka bitka · Vidi više »
Opća i nacionalna enciklopedija
Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, hrvatska opća enciklopedija.
Novi!!: Hrvatsko-dalmatinski sabor i Opća i nacionalna enciklopedija · Vidi više »
Plemstvo
Dvorac Trakošćan, rezidencija hrvatske plemićke obitelji Drašković Viteški oklopi, Dvorac Trakošćan Plemstvo označava poseban društveni sloj.
Novi!!: Hrvatsko-dalmatinski sabor i Plemstvo · Vidi više »
Plemstvo dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske
Plemstvo dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske (lat. Nobiles duodecim generationum regni Croatiae) je srednjovjekovna plemićka institucija čije se postojanje može pratiti od 14. stoljeća.
Novi!!: Hrvatsko-dalmatinski sabor i Plemstvo dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske · Vidi više »
Podgrađe (Benkovac)
Podgrađe je selo u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Hrvatsko-dalmatinski sabor i Podgrađe (Benkovac) · Vidi više »
Skupština
Skupština je organizirani skup, sastanak većeg broja ljudi, sazvan radi raspravljanja ili rješavanja nekih pitanja.
Novi!!: Hrvatsko-dalmatinski sabor i Skupština · Vidi više »
Slavonski sabor
Trojedne Kraljevine, kako to dokazuju zapisnici svih hrvatskih sabora od sredine 16. stoljeća.Mario Jareb, ''Hrvatski nacionalni simboli'', Zagreb, 2010., str. 27. Slavonski sabor je bilo predstavničko tijelo Kraljevine Slavonije.
Novi!!: Hrvatsko-dalmatinski sabor i Slavonski sabor · Vidi više »
Srednjovjekovna hrvatska država
Srednjovjekovnom hrvatskom državom smatraju se neovisne ili djelomično neovisne države koje su utemeljili Hrvati, a koje nakon 1102. potpadaju pod vlast kralja Ugarske.
Novi!!: Hrvatsko-dalmatinski sabor i Srednjovjekovna hrvatska država · Vidi više »
Stogodišnji hrvatsko-turski rat
Stogodišnji hrvatsko-turski rat,Dragutin Pavličević,, u:, pristupljeno 3.
Novi!!: Hrvatsko-dalmatinski sabor i Stogodišnji hrvatsko-turski rat · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Hrvatsko-dalmatinski sabor i Zagreb · Vidi više »
1350.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko-dalmatinski sabor i 1350. · Vidi više »
1533.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko-dalmatinski sabor i 1533. · Vidi više »
1558.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko-dalmatinski sabor i 1558. · Vidi više »
