Sadržaj
278 odnosi: Abdera (Tracija), Agrigento, Ahilej, Akademija, Aksiom, Aleksandar Veliki, Aleksandrija, Anaksagora, Anaksimandar, Anaksimen, Anđeo, Antički Rim, Antika, Antisten iz Atene, Apeiron, Argument, Arhe, Aristip iz Cirene, Aristokracija, Aristotel, Astrologija, Atena (polis), Atom, Atomizam, Autoritarizam, Židovi, Životinje, Čovjek, Beotija, Besmislica, Besmrtnost, Biljke, Bit (filozofija), Bitak, Božja providnost, Boetije, Bog, Bogoslovlje, Brodogradnja, Broj, Car, Ciceron, Cinička škola, Cipar, Cirena, Cirenska škola, Civilizacija, Crkva, Dan, Definicija, ... Proširite indeks (228 više) »
Abdera (Tracija)
Abdera (Άβδηρα) je bila antički grčki grad i pristanište na Egejskom moru u Traciji.
Pogledaj Antička filozofija i Abdera (Tracija)
Agrigento
Agrigento ili Agrigent (do 1927. poznat kao Girgenti na sicilijanskom) je grad u jugozapadnoj Siciliji, oko 4 km udaljen od obale; glavni grad istoimene pokrajine i biskupsko sjedište.
Pogledaj Antička filozofija i Agrigento
Ahilej
Likomed: Ahilej, Louvre, 240., Ahilej (grč., Akhilleús) junak je iz grčke mitologije, sin mirmidonskog kralja Peleja i nimfe Tetide.
Pogledaj Antička filozofija i Ahilej
Akademija
Atenska škola, freska Rafaela. Akademija (iz starogrčki Ἀκαδημία) je pravno nezaštićeni pojam koji pokriva širok raspon javno iz proračuna financiranih institucija ili privatnim donacijama financirane istraživačke znanstvene ili obrazovne ustanove.
Pogledaj Antička filozofija i Akademija
Aksiom
Aksiom (grč. aksios - bez) ili postulat je temeljna istina koja se ne dokazuje i služi kao osnova neke matematičke ili logičke teorije.
Pogledaj Antička filozofija i Aksiom
Aleksandar Veliki
Aleksandar III.
Pogledaj Antička filozofija i Aleksandar Veliki
Aleksandrija
Aleksandrija (grčki: Αλεξάνδρεια, koptski: Ⲣⲁⲕⲟⲧⲉ Rakotə, arapski: الإسكندرية Al-ʼIskandariya, egipatski arapski: Iskindireyya) je najveća egipatska luka i drugi po veličini grad u Egiptu, sa stanovništvom od 3.5 do 5 milijuna.
Pogledaj Antička filozofija i Aleksandrija
Anaksagora
Anaksagora Anaksagora (grč., oko 500. – 428. pr. Kr.) je grčki fizičar, matematičar i filozof predsokratovac; ubraja se među posrednike.
Pogledaj Antička filozofija i Anaksagora
Anaksimandar
Anaksimandar, detalj s Rafaelove slike Atenska škola iz 1512. Anaksimandar (grč. Αναξίμανδρος; 610. - 546. pr. Kr.) bio je starogrčki filozof, uz Talesa i Anaksimena pripadnik miletske škole.
Pogledaj Antička filozofija i Anaksimandar
Anaksimen
Anaksimen (grč.), 585. pr. Kr. - 525. pr. Kr. bio je starogrčki filozof predsokratovac, pripadnik Miletske škole koja je kao temeljni filozofski problem postavila pitanje o počelu (pratemelju, prauzroku) svijeta.
Pogledaj Antička filozofija i Anaksimen
Anđeo
gotike, oko 1250., Louvre Anđeo, mn. anđeli (grč. "poslanik, vjesnik", što je prijevod; posuđeno i u), je naziv za vječna bića prisutna u mnogim religijama, čija je dužnost da služe Bogu ili bogovima.
Pogledaj Antička filozofija i Anđeo
Antički Rim
Najčešća oznaka antičkog Rima Razvoj rimske civilizacije Antički Rim je uobičajeni naziv za civilizaciju koja je po Liviju 753.
Pogledaj Antička filozofija i Antički Rim
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str.
Pogledaj Antička filozofija i Antika
Antisten iz Atene
Antisten iz Atene (grč. Ἀντισθένης, otprilike 445. – 365. pr. Kr.) je bio grčki filozof, učenik Sokrata.
Pogledaj Antička filozofija i Antisten iz Atene
Apeiron
Apeiron (grč.), ono bezgranično, neograničeno, beskrajno, beskonačno, neizmjerno, neuređeno, neoblikovano.
Pogledaj Antička filozofija i Apeiron
Argument
Argument (iz latinskoga "osnovna, dokaz") je izjava ili niz izjava koje se koristi za opravdanje ili opovrgavanje jedne tvrdnje.
Pogledaj Antička filozofija i Argument
Arhe
Arhe je prapočelo, ono od čega sve nastaje.
Pogledaj Antička filozofija i Arhe
Aristip iz Cirene
Aristip iz Cirene (435. – 356. pr. Kr.) bio je grčki filozof, Sokratov učenik i osnivač Cirenske škole.
Pogledaj Antička filozofija i Aristip iz Cirene
Aristokracija
Termin aristokracija (grč.: najbolji, najsposobniji i snaga, vlast) značio je kod starih Grka sustav vladanja kao "vladavinu najboljih".
Pogledaj Antička filozofija i Aristokracija
Aristotel
Aristotel (Stagira u Traciji, 384. pr. Kr. - Halkida, 322. pr. Kr.), starogrčki filozof i prirodoslovac.
Pogledaj Antička filozofija i Aristotel
Astrologija
Sat sa zodijakom Astrologija (grč.: αστρολογία.
Pogledaj Antička filozofija i Astrologija
Atena (polis)
Atena je u staroj Grčkoj bila jedan od najvećih polisa i jedno vrijeme glavni grad panhelenskog (sve-grčkog) saveza; središte grčke umjetnosti i kulture, te mjesto rođenja atenske demokracije.
Pogledaj Antička filozofija i Atena (polis)
Atom
Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno).
Pogledaj Antička filozofija i Atom
Atomizam
Navodni portret Leukipa, filozofa koji je prvi razvio atomističku teoriju. U filozofiji prirode, atomizam je teorija prema kojoj su svi objekti u svemiru sastavljeni od veoma malih, nepropadljivih čestica – atoma.
Pogledaj Antička filozofija i Atomizam
Autoritarizam
Autoritarnost je društveni odnos koji opisuje pretjerano poštovanje autoriteta vlasti, ali i pojedinih osoba kao neosporenih arbitara u svim značajnim pitanjima od važnosti za socijalnu organizaciju života, institucije i politiku.
Pogledaj Antička filozofija i Autoritarizam
Židovi
Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.
Pogledaj Antička filozofija i Židovi
Životinje
Životinje (lat. Animalia) su jedno od carstava u domeni eukariota.
Pogledaj Antička filozofija i Životinje
Čovjek
Čovjek (lat. Homo sapiens − razuman čovjek) je najmnogobrojnija i najrasprostranjenija vrsta iz reda primata koja ima visoko razvijen mozak sposoban za apstraktno razmišljanje, govor, rješavanje problema, introspekciju, empatiju i sl.
Pogledaj Antička filozofija i Čovjek
Beotija
Helenskoj Republici BeotijaStjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, 5.
Pogledaj Antička filozofija i Beotija
Besmislica
Besmislica, nesmisao ili (latinizam) apsurd (od istog značenja kao absurdus "proturječno" u prenesenom smislu "nesposobno, nespretno") odnosi se na nešto što je glupost ili bez smisla.
Pogledaj Antička filozofija i Besmislica
Besmrtnost
staroegipatski simbol besmrtnosti Besmrtnost (lat. immortalitas) je stanje oslobođenosti od smrti ili uništenja, odnosno stanje viječnog života.
Pogledaj Antička filozofija i Besmrtnost
Biljke
Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.
Pogledaj Antička filozofija i Biljke
Bit (filozofija)
Bit (lat. essentia) ili suština u filozofiji jest ono što tvori postojanu prirodu neke stvari, temelj, njezino određenje.
Pogledaj Antička filozofija i Bit (filozofija)
Bitak
Bitak, kao filozofski pojam (grč. το ον - to on, particip glagola 'biti'), označuje sve ono što jest, što je izvan ništa.
Pogledaj Antička filozofija i Bitak
Božja providnost
Božja providnost je Božji zahvat u svijetu; Božji čin uređivanja događaja, njegovo predviđanje, upravljanje i briga za čitav svijet.
Pogledaj Antička filozofija i Božja providnost
Boetije
Anicije Manlije Torkvat Severin BoetijeEnciklopedijski članak: u publikaciji: Slaven Ravlić, gl.
Pogledaj Antička filozofija i Boetije
Bog
ateizmu u svrhu aludiranja na Boga ili ismijavanja njegova postojanja. Bertel Thorvaldsen: Statua Isusa Krista Bog je natprirodno biće koje vjernici smatraju božanskim ili svetim.
Pogledaj Antička filozofija i Bog
Bogoslovlje
Bogoslovlje ili teologija (od grčkog θεός theós Bog i λόγος lόgos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje Boga ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske dogme i vjerovanja.
Pogledaj Antička filozofija i Bogoslovlje
Brodogradnja
Na slici ljudi s Francisco de Orellana-ove ekspedicije grade jedrenjak ''San Pedro'', da bi mogli krenuti u potragu za hranom Brodogradnja je industrija koja proizvodi jedan od najkompleksnijih proizvoda - brod.
Pogledaj Antička filozofija i Brodogradnja
Broj
Broj je apstraktni pojam koji koristimo za opis količina.
Pogledaj Antička filozofija i Broj
Car
Austrijska carska kruna Car (od lat. caesar) je vladar, odnosno državni poglavar u državi koja je po državnom uređenju carstvo.
Pogledaj Antička filozofija i Car
Ciceron
Bista '''Cicerona''' u dobi od 60 godina. Marko Tulije Ciceron (lat. Marcus Tullius Cicero; Arpin, 3. siječnja 106. pr. Kr. – Formijan kod Gajete, 7. prosinca 43. pr. Kr.), državnik, odvjetnik, politički teoretičar, filozof i najveći rimski govornik.
Pogledaj Antička filozofija i Ciceron
Cinička škola
Diogen Cinička škola skripte - Povijest filozofije; stari i srednji vijek, 2.
Pogledaj Antička filozofija i Cinička škola
Cipar
Cipar je otočna država u istočnom Sredozemlju. Cipar je dugo bio raskrižje Europe, Azije i Afrike, i još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija – rimske, bizantinske i venecijanske. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su turizam, trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge.
Pogledaj Antička filozofija i Cipar
Cirena
Cirena ili Kirena (grč. Κυρήνη, Kyrēnē), starogrčka kolonija na afričkoj obali Sredozemlja.
Pogledaj Antička filozofija i Cirena
Cirenska škola
Cirenjani skripte - Povijest filozofije; stari i srednji vijek, 2.
Pogledaj Antička filozofija i Cirenska škola
Civilizacija
Panorama New Yorka. Gradovi su jedna od glavnih uzroka i posljedica ljudske civilizacije. Civilizacija (latinski) ili uljudba (neologisam) je ukupnost svih znanja, vještina, običaja, misaonih i duhovnih spoznaja kod razvijenih ljudskih zajednica;.
Pogledaj Antička filozofija i Civilizacija
Crkva
Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.
Pogledaj Antička filozofija i Crkva
Dan
sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. jednadžbom vremena. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Pogledaj Antička filozofija i Dan
Definicija
Definicija je sud kojim se nedvosmisleno utvrđuje sadržaj, opseg i doseg nekog pojma.
Pogledaj Antička filozofija i Definicija
Deimos (mitologija)
Dim ili Deimos (grč., Deĩmos) u grčkoj mitologiji vjerni je pratitelj boga Aresa, zajedno sa svojim bratom blizancem Fobom.
Pogledaj Antička filozofija i Deimos (mitologija)
Demokracija
Glasovanje u Francuskoj 2007. Izravna demokracija u Švicarskoj Pojam demokracija označava pluralistički oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi izravno ili neizravno većina njezinih građana kroz izbore.
Pogledaj Antička filozofija i Demokracija
Demokrit
Demokritova bista Demokrit je bio predsokratovski grčki filozof (rođen u Abderi-Traciji 460. – 370. pr. Kr.). Bio je Leukipov učenik i zajedno s njim je začetnik ideje da su sve stvari sačinjene od raznih neuništivih i nedjeljivih elemenata koje su zvali "atomi".
Pogledaj Antička filozofija i Demokrit
Determinizam
Determinizam (lat. determinare ograničiti, odrediti) ili predodredba je metafizička teza da postoji samo jedna budućnost s obzirom na događaje iz prošlosti i zakone prirode.
Pogledaj Antička filozofija i Determinizam
Dijalektika
Dijalektika (starogrčki διαλεκτική τέχνη, dialektiké téchne, umijeće razgovaranja i raspravljanja, latinski ars dialectica, umjetnost vođenja razgovora) je filozofski pojam koji ima više značenja.
Pogledaj Antička filozofija i Dijalektika
Dijalog
Dijalog je literarna i/ili kazališna forma koju čini pisana ili izgovorena konverzacija, komunikacija, razgovor ili razmjena rečenica između dvoje ili više ljudi.
Pogledaj Antička filozofija i Dijalog
Dionizije I. Sirakuški
Guillaumea Rouilléa ''Promptuarii Iconum Insigniorum'' iz 1553. Dionizije I. ili Dionizije Stariji (oko 432. pr. Kr. –367. pr. Kr., grčki: Διονύσιος) bio je tiranin Sirakuze, poznat po tome što je osvojio niz gradova na Siciliji i u južnoj Italiji, smanjio utjecaj Kartage na sicilijanska zbivanja, učinio Sirakuzu najmoćnijim od svih zapadnih grčkih kolonija i osnovao grad Issa, prvi grad na području Hrvatske.
Pogledaj Antička filozofija i Dionizije I. Sirakuški
Dobro
Dobro je najveća moralna vrijednost.
Pogledaj Antička filozofija i Dobro
Dogma
Izraz dogma generalno se koristi da bi se označio temeljni princip jedne vjere, ili onih filozofski formuliranih uvjerenja koja su postavljena u osnovi datih učenja.
Pogledaj Antička filozofija i Dogma
Dokaz
* Matematički dokaz.
Pogledaj Antička filozofija i Dokaz
Država
Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.
Pogledaj Antička filozofija i Država
Država (Platon)
Država je ime Platonove knjige (grč. πολιτεία) u kojoj se raspravlja o organizaciji dobrog grada (u Platonovo vrijeme Grčka država sastojala se od samostalnih gradova-država zvanim polisima).
Pogledaj Antička filozofija i Država (Platon)
Društvena klasa
Društvena klasa je grupiranje ljudi u skup hijerarhijskih društvenih kategorija, od kojih su najčešće viša, srednja i niža klasa.
Pogledaj Antička filozofija i Društvena klasa
Društvo
Društvo se može definirati kao cjelokupnost odnosa ljudi prema prirodi i međusobnih odnosa ljudi.
Pogledaj Antička filozofija i Društvo
Dualizam (filozofija)
Dualizam u filozofiji označava mišljenje – oprečno monizmu – da postoje dvije iskonske, ravnopravne i nesvodljive kategorije stvarnosti (dva osnovna modaliteta, dvije iskonske "supstancije", dva konstitutivna principa svega, što postoji): duh i tvar, odnosno ideja i materija.
Pogledaj Antička filozofija i Dualizam (filozofija)
Duša
Duša je, prema mnogim religijskim i filozofskim tradicijama, nematerijalna komponenta čovjekova života, tj.
Pogledaj Antička filozofija i Duša
Duh vremena
Duh vremena (njem. Zeit-vrijeme, Geist-duh) označava općenito prevlađujuća intelektualna uvjerenja, ideje, mišljenja i poglede na život tijekom određene epohe koje određuju sociološku, kulturološku i vjersku klimu i načela ponašanja te etiku određenog vremenskog razdoblja.
Pogledaj Antička filozofija i Duh vremena
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
Pogledaj Antička filozofija i Egipat
Eklekticizam
romanike u modernom zdanju Eklekticizam ili eklektizam je filozofski pristup koji se ne drži ni jedne rigidne paradigme postavljenih pretpostavki ili zaključaka, već stvara višestruke teorije kako bi stekao uvid u fenomen, ili primjenjuje samo određene teorije u određenim slučajevima.
Pogledaj Antička filozofija i Eklekticizam
Ekonomija
* Gospodarstvo, područje proizvodnje, distribucije, trgovine i potrošnje proizvoda i usluga na određenom području, privreda.
Pogledaj Antička filozofija i Ekonomija
Ekonomika
Ekonomika kao znanstvena disciplina sastoji se od dva osnovna dijela: makroekonomike i mikroekonomike.
Pogledaj Antička filozofija i Ekonomika
Emanacija
Emanacija (lat. emanare, istjecati), u filozofiji proistjecanje nečega nižega iz nečega višega.
Pogledaj Antička filozofija i Emanacija
Empedoklo
Empedoklo Empedoklo (oko 490. pr. Kr. - 430. pr. Kr.) bio je grčki, predsokratovski filozof i živio je na Siciliji-grčkoj koloniji.
Pogledaj Antička filozofija i Empedoklo
Empirizam
Empirizam (grč. empeiría, »iskustvo«) je gnoseološki (teorija o spoznaji) pravac, koji zastupa stav da je iskustvo osnovni izvor spoznaje i da joj ono određuje domet, mogućnosti i granice.
Pogledaj Antička filozofija i Empirizam
Ep
Ep je spjev, koji pripovijeda u kontinuiranom narativu život i djela herojske ili mitološke osobe ili grupe osoba, drugim riječima, ep je opširno pripovijedanje u stihu o značajnim događajima s mnogo pojedinosti.
Pogledaj Antička filozofija i Ep
Epiktet
Epiktet (grč. Ἐπίκτητος; * 50. u Hijerapolu u Frigiji u današnjoj Turskoj; † vjeroјatno 138. u Nikopolu na Epiru u današnjoj Grčkoj) je bio grčki filozof, jedan od važnijih predstavnika kasnog stoicizma.
Pogledaj Antička filozofija i Epiktet
Epikur
Epikur (grč. Ἐπίκουρος, Epikouros, Samos, 341. pr. Kr. - Atena, 270. pr. Kr.), bio je filozof iz helenističko-rimskog razdoblja.
Pogledaj Antička filozofija i Epikur
Epikurejstvo
2. ili 3. stoljeće pr. Kr. Epikurejstvo je filozofski sustav kojeg je stvorio Epikur, posljednji antički filozof.
Pogledaj Antička filozofija i Epikurejstvo
Epistemologija
Prema Platonu znanje je presjek (znanje.
Pogledaj Antička filozofija i Epistemologija
Estetika
Partenon, primjer starogrčke arhitekture, kao jednog od polja estestkog proučavanja. Estetika (od grčkog αίσθηση-αισθάνομαι aisthese-aisthanomai, opažati osjećati) je znanost o umjetnosti i umjetničkom stvaralaštvu, i jedna od filozofskih disciplina.
Pogledaj Antička filozofija i Estetika
Etika
Etika je filozofska disciplina koja proučava moral; ona je filozofija morala, koja istražuje smisao i ciljeve moralnih normi, osnovne kriterije za moralno vrednovanje, kao i uopće zasnovanost i izvor morala.
Pogledaj Antička filozofija i Etika
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Pogledaj Antička filozofija i Europa
Feničani
Prostor na kojem su obitavali i trgovali Feničani Feničani su dobili ime po ljubičastoj boji koju su proizvodili.
Pogledaj Antička filozofija i Feničani
Filip II. Makedonski
Filip II. Makedonski Filip II. (grčki: Φίλιππος Β' ὁ Μακεδών) vladao je Kraljevinom Makedonijom u razdoblju 359. pr. Kr. - 336. pr. Kr. Bio je sin Aminte III. i Euridike I., brat Aleksandra II. i Perdike III. te otac Aleksandra III.
Pogledaj Antička filozofija i Filip II. Makedonski
Filolaj
Filolaj iz Krotona (grč., 470. – 390. pr. Kr.), južnoitalski grčki filozof, astronom, fizičar i matematičar, pripadnik pitagorejske škole, učenik mu je bio Arhita.
Pogledaj Antička filozofija i Filolaj
Filologija
Filologija (iz starogrčkog „φιλολογία“ („philología“): „ljubav prema riječi“) u širem smislu označava znanost koja se bavi proučavanjem jezičnih pojava, kako gramatičkih tako i književnih.
Pogledaj Antička filozofija i Filologija
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Pogledaj Antička filozofija i Filozofija
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Pogledaj Antička filozofija i Fizika
Geografija
Geografija (grč. γεωγραφία), znanost koja proučava prostornu stvarnost Zemljine površine.
Pogledaj Antička filozofija i Geografija
Geometrija
Geometrija (grč. γεωμετρία; geo.
Pogledaj Antička filozofija i Geometrija
Gibanje
centripetalno ubrzanje ''a''. Radijvektor točke P. Gibanje je osnovni pojam u klasičnoj mehanici, određen (definiran) kao promjena položaja tijela u odnosu na neki sustav (referentni sustav) tijekom vremena.
Pogledaj Antička filozofija i Gibanje
Glazba
Izvedba Mahlerove 8. simfonije, Kölnska filharmonija Glazba je umjetnost čiji je medij zvuk kojeg organiziramo u vremenu i prostoru, uglavnom po nekom planu i namjerno, iako ima i drugih načina.
Pogledaj Antička filozofija i Glazba
Godina
Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Pogledaj Antička filozofija i Godina
Gorgija
Gorgija (oko 483. pr. Kr. - oko 375. pr. Kr.) grčki filozof, sofist i retoričar.
Pogledaj Antička filozofija i Gorgija
Gospodarstvo
Gospodarstvo (privreda), ljudska djelatnost koju čine tri osnovna čimbenika: proizvodnja, potrošnja i razmjena, a može biti samoopskrbno, što je svojstveno plemenskim i nerazvijenim zajednicama, i tržišno gospodarstvo u razvijenim zemljama.
Pogledaj Antička filozofija i Gospodarstvo
Grad
Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Pogledaj Antička filozofija i Grad
Grčka mitologija
Grčko trojstvo i rasprostranjenost tri kraljevstva Zemlje: Zeusa Boga (Nebo), Posejdona (mora i oceana) i Hada (podzemlje). Theos (manji bogovi) su djeca ovog trojstva. Monsiau: Olimpski bogovi Grčka mitologija sastoji se od mitova o bogovima i herojima, a korijen joj je u vjerovanju starih Grka.
Pogledaj Antička filozofija i Grčka mitologija
Grčka retorika
Retorika (starogrč., govornik, orator) ili govorništvo općenito je umijeće ili tehnika govorne komunikacije s praktičnom svrhom uvjeravanja sugovornika.
Pogledaj Antička filozofija i Grčka retorika
Grčko-perzijski ratovi
Grčko-perzijski ratovi ili Perzijski ratovi su serija vojnih sukoba između grčkih polisa i Perzijskog Carstva koji počinju 499. pr. Kr. i traju punih 50 godina, sve do 449. pr. Kr. Termin Perzijski ratovi odnosi se na ekspedicije Darija Velikog (490. pr. Kr.) i njegova sina Kserksa I. (480. – 479.
Pogledaj Antička filozofija i Grčko-perzijski ratovi
Grci
Grčki tradicionalni plesači iz Sfakie s Krete. Grci (Heleni; Hellenes; grč. Έλληνες), jedini narod iz helenske grane Indoeuropljana nastanjen na području današnje Grčke, kojoj pripadaju osim kopnenog dijela, Peloponeza, Krete i otočja i otočići u Egejskom moru.Grci su se nazivali Heleni.
Pogledaj Antička filozofija i Grci
Had (podzemni svijet)
Had, bog podzemnoga svijeta, s Kerberom Had (grč., Haidēs;, Aïdēs) u grčkoj mitologiji naziv je za podzemni svijet, a isto ime nosi i njegov vladar.
Pogledaj Antička filozofija i Had (podzemni svijet)
Halkida
Halkida (grčki: Χαλκίδα) prije zvana Halkis na (starogrčkom jeziku katarevusa: Χαλκίς) je najveći grad na grčkom otoku Eubeji i sjedište istoimene prefekture Eubeja.
Pogledaj Antička filozofija i Halkida
Helenizam
Venera Milska, jedna od najpoznatijih skulptura helenizma. Helenizam (grč. ἑλληνıσμός: oponašanje svega što je grčko), u širem značenju, grčka kultura u svim fazama svojega razvoja, kao i prihvaćanje te kulture i jezika od drugih, negrčkih naroda.
Pogledaj Antička filozofija i Helenizam
Herodot
Ἡρόδοτος Ἁλικαρνᾱσσεύς Svijet prema Herodotu Herodot (grč.; Halikarnas, Grčka, 484. pr. Kr. − Turij, Italija, 424. pr. Kr.) bio je grčki povjesničar prozvan „ocem povijesti“.
Pogledaj Antička filozofija i Herodot
Heziod
''''''Ἡσίοδος'''''' Heziod (Ἡσίοδος; oko 7. stoljeće pr. Kr.) prvi je starogrčki pjesnik koji o sebi daje biografske podatke.
Pogledaj Antička filozofija i Heziod
Hilozoizam
Hilozoizam (grč. hýlē tvar, zoé život), pripisivanje životnih i psiholoških obilježja čitavoj prirodi, odnosno mišljenje da je čitava materija prožeta životom.
Pogledaj Antička filozofija i Hilozoizam
Homer
Ὅμηρος (Homer) Homer (grč. / Hómēros) bio je legendarni grčki pjesnik, za kojega se ne zna točno kada je živio, pretpostavlja se u 7.
Pogledaj Antička filozofija i Homer
Idealizam
Idealizam je filozofski smjer koji ideju smatra osnovom svega, oprečan materijalizmu.
Pogledaj Antička filozofija i Idealizam
Ideja
Ideja (od antičko-grčkog ἱδέα) je termin koji se koristi u svakodnevnom govoru ali i značajan pojam promišljanja unutar filozofije.
Pogledaj Antička filozofija i Ideja
Ideologija
Ideologija (francuski: idéologie, od grčkog, ideja i logos) je termin kojim se označava obuhvatni sklop ideja koje uključuju način na koji pojedinac ili grupa gledaju na svijet, te ciljeve, očekivanje i aktivnosti.
Pogledaj Antička filozofija i Ideologija
Ilijada
5. st., Milano Ilijada (Ιλιάς) jedan je od dva Homerova epa.
Pogledaj Antička filozofija i Ilijada
Individualizam
Individualizam (lat. individuus: nedjeljiv) predstavlja filozofski pravac koji pojedinca smatra najvećom vrijednošću u političkom, ekonomskom i moralnom smislu.
Pogledaj Antička filozofija i Individualizam
Indukcija
Indukcija je logička metoda.
Pogledaj Antička filozofija i Indukcija
Ironija
Ironija (grč. εἰρωνεία, eironeia.
Pogledaj Antička filozofija i Ironija
Iskustvo
Iskustvo može označavati.
Pogledaj Antička filozofija i Iskustvo
Istina
Istina je jedan od temeljnih pojmova u filozofiji, osobito u teoriji spoznaje.
Pogledaj Antička filozofija i Istina
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu.
Pogledaj Antička filozofija i Italija
Jonija
Male Azije Jonija (starogrčki Ἰωνία ili Ἰωνίη) antička je regija na središnjoj obali zapadne Male Azije u današnjoj Turskoj, odnosno u području oko grada Izmira (nekadašnje Smirne).
Pogledaj Antička filozofija i Jonija
Judaizam
Judaizam je religija koja propovijeda vjeru u jednog, bestjelesnog i samo duhovnog Boga, stvoritelja svega.
Pogledaj Antička filozofija i Judaizam
Justinijan I. Veliki
Justinijan I. Veliki (lat. Flavius Petrus Sabbatius Iustinianus, grč. Φλάβιος Πέτρος Σαββάτιος Ἰουστινιανός, Flávios Pétros Sabbátios Ioustinianós) (Tauresium, Dardanija (današnji Taor, blizu Skoplja, Makedonija), 11.
Pogledaj Antička filozofija i Justinijan I. Veliki
Kalendar
Aztečki kalendar ili Sunčev kamen Kalendar (kasnolat. calendarium: knjiga rokova, knjiga dospijevanja, od lat. Kalendae: prvi dan u mjesecu, na koji su se morale plaćati dažbine) je skup pravila kojima se određuje odnos između raznih vremenskih intervala: dana, tjedana, mjeseca i godine; popis dana, tjedana i mjeseci u pojedinoj godini, odnosno tablica rasporeda dana u godini.
Pogledaj Antička filozofija i Kalendar
Kamen
Kamen nastaje drobljenjem, kalanjem i rezanjem stijena.
Pogledaj Antička filozofija i Kamen
Karnead
Karnead Kirenjanin (Kirena, 214. – sjeverna Afrika, 129. pr. Kr.), grčki filozof i skeptik.
Pogledaj Antička filozofija i Karnead
Kartaga
Kartaga (fenički: Qart-Hadašt.
Pogledaj Antička filozofija i Kartaga
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Pogledaj Antička filozofija i Katolička Crkva
Kiparstvo
Venera iz Willendorfa Abu Simbel Kouros Nika sa Samotrake Kiparstvo, također skulptura (lat. sculpere.
Pogledaj Antička filozofija i Kiparstvo
Klazomena
Radionica za proizvodnju maslinovog ulja u Klazomeni Klazomena (također Clazomenae, grčki: Κλαζομεναί, Klazomenai, suvremeni Kilizman kraj İzmira u Turskoj) bio je drevni grčki grad u Joniji i član Jonskog dodekapolisa (konfederacije dvanaest gradova), te jedan od prvih gradova koji je kovao srebrni novac.
Pogledaj Antička filozofija i Klazomena
Kolonizacija
Kolonizacija je izraz koji označava doseljavanje ili dolazak određenih organizama (biljnih i životinjskih vrsta) na područje na kome prethodno nisu trajno živjeli.
Pogledaj Antička filozofija i Kolonizacija
Kornjače
mini Kornjače (stručno Testudines ranije i Testudinata, Chelonia) postoje već duže od 250 milijuna godina.
Pogledaj Antička filozofija i Kornjače
Kozmogonija
Umjetničko viđenje prasunčeve maglice. Sunčevog sustava. Sunca ili manjim. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Kozmogonija je dio astronomije koji istražuje podrijetlo i razvoj svemira u cjelini ili nebeskih tijela, a posebno Sunčeva sustava.
Pogledaj Antička filozofija i Kozmogonija
Kozmopolitizam
Kozmopolitizam (od grčkog: kosmos.
Pogledaj Antička filozofija i Kozmopolitizam
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Pogledaj Antička filozofija i Kršćanstvo
Kritija
Kritija Mlađi (grč.) (* oko 460. - † 403. pr. Kr.) grčki je političar konzervativnih nazora, pjesnik i pisac, unuk Kritije Starijeg i Platonov pradjed po majci.
Pogledaj Antička filozofija i Kritija
Kriza
Kriza (grčki κρίση, krísi, ranije i κρίσις, krísis - prvobitno je značilo mišljenje, procjenu, odluku, a kasnije više u smislu zaoštravanja) označava problematičnu, prijelomnu točku povezanu s potrebom donošenja odluke.
Pogledaj Antička filozofija i Kriza
Krug
Animacija prikaza ploštine kruga Krug je skup svih točaka u ravnini čija je udaljenost od određene točke, koja se zove središte kruga, manja ili jednaka određenomu broju, koji se naziva polumjer kruga.
Pogledaj Antička filozofija i Krug
Ksenofan
Ksenofan iz Kolofona. Crtež iz "''Povijesti filozofije''" Thomasa Stanleya iz 1665. Ksenofan iz Kolofona (grč., (570. pr. Kr. - 480. pr. Kr.) je bio grčki filozof predsokratovac, pjesnik, te društveni i vjerski kritičar. Naše poznavanje njegovih gledišta je dobiveno iz njegove sačuvane poezije, koju su drugi grčki pisci citirali.
Pogledaj Antička filozofija i Ksenofan
Kugla
Kugla je skup svih točaka prostora čija je udaljenost od neke čvrste točke (središta) S manja ili jednaka polumjeru r. Omeđena je sferom polumjera r, tj.
Pogledaj Antička filozofija i Kugla
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Pogledaj Antička filozofija i Latinski jezik
Leukip
Leukip (5. stoljeće pr. Kr.) bio je začetnik atomizma, filozofskog mišljenja da je sve sastavljeno od raznih neuništivih, nedjeljivih (atomos-nedjeljiv) elemenata zvanih atomi.
Pogledaj Antička filozofija i Leukip
Licej
Licej ili Liceum (grč.:Λύκειον, Likejon) bila je filozofska škola u antičkoj Ateni, koju su utemeljili Aristotel i peripatetici.
Pogledaj Antička filozofija i Licej
Ljubav
Francesco Hayez, Poljubac. Ljubav može opisivati snažan osjećaj kao zadovoljavanje osnovnih emocionalnih potreba, pruža najintenzivniji osjećaj bliskosti.
Pogledaj Antička filozofija i Ljubav
Logika
Aristotel Logika je grana filozofije.
Pogledaj Antička filozofija i Logika
Lukrecije
Tit Lukrecije Kar (99. pr. Kr. - 55. pr. Kr.) je bio rimski pjesnik i filozof.
Pogledaj Antička filozofija i Lukrecije
Makedonija (regija)
Makedonija je povijesna i zemljopisna zemlja na jugoistoku Europe, na Balkanu.
Pogledaj Antička filozofija i Makedonija (regija)
Mala Azija
Mala Azija je veliki poluotok u Aziji (Turska), koji pripada Prednjoj Aziji.
Pogledaj Antička filozofija i Mala Azija
Marko Aurelije
Marko Aurelije, lat.
Pogledaj Antička filozofija i Marko Aurelije
Matematika
Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.
Pogledaj Antička filozofija i Matematika
Materija
Higgsovim bozonom Materija (eng. matter) je u fizikalnom smislu svaka pojavnost u svemiru koja čini njegove dijelove, te se očituje kroz tvar, valove, energiju i informaciju.
Pogledaj Antička filozofija i Materija
Materijalizam
U filozofiji, teorija materijalizma tvrdi da su sve stvari sastavljene od materijalnih tvari, i da su svi emergenti fenomeni (u koje pripada i fenomen svijesti) rezultat materijalnih svojstva i interakcija.
Pogledaj Antička filozofija i Materijalizam
Megara
Megara (novogrčki:Μέγαρα) je drevni grad u Atici u Grčkoj.
Pogledaj Antička filozofija i Megara
Mehanika
oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.
Pogledaj Antička filozofija i Mehanika
Metafizika
Metafizika je grana filozofije koja istražuje principe stvarnosti koji transcendiraju one koje su u bilo kojoj određenoj znanosti.
Pogledaj Antička filozofija i Metafizika
Milet
Karta drevnog Mileta i okolice Plan Hipodamusovog Mileta, 479. pr. Kr., jonskog grada Mileta Milet (grč. Μίλητος; „Milētos“, lat. Miletus) je bio antički grad na zapadnoj obali Anatolije (današnja Turska), odnosno na istočnoj obali Egejskog mora pokraj ušća rijeke Maeander koja je razdvajala drevne pokrajine Joniju i Kariju.
Pogledaj Antička filozofija i Milet
Misao
200px Misao i mišljenje su psihološke funkcije koje nam omogućuju da putem misaonih operacija određujemo svojstva pojava i otkrivamo odnose među njima.
Pogledaj Antička filozofija i Misao
Misticizam
Srednjovjekovni prikaz. Misticizam (prema grčkom μυστικός, tajanstven) je ekstatično stanje u kojem se u unutrašnjem osjećaju pojedinca objavljuje neposredna božja prisutnost.
Pogledaj Antička filozofija i Misticizam
Mit
Mit predstavlja priče nastale u raznim kulturnim područjima širom svijeta koje govore o porijeklu i nastanku čovjeka, naroda, i drugih živih bića, te bogova i heroja kulture, kao i nastanka civilizacije i cjelokupnog svemira.
Pogledaj Antička filozofija i Mit
Monizam
Monizam je metafizički ili filozofski stav koji sve pojave svodi na jedan jedinstveni duhovni ili materijalni princip po kojem je svijet ono apsolutno razumljivo samo po sebi i objašnjava se samim sobom, za razliku od dualizma i pluralizma koji prihvaćaju dva ili više temeljnih principa.
Pogledaj Antička filozofija i Monizam
Moral
Moral (ćudoređe, ćudorednost) u najširem je smislu oblik društvene svijesti, skup nepisanih pravila, narodnih običaja, navika i normi koji su prihvaćeni u životu neke zajednice.
Pogledaj Antička filozofija i Moral
Mučenik
svetoga Sebastijana Mučenik (u starogrčkim μάρτυς "martyr", ili μαρτύριον "svjedok", "dokaz") je čovjek koji u teološkim kontekstu iz predanosti svom vjerskim opredjeljenju žrtvuje svoj život, i prihvaća patnju mučenja i nasilnu smrt.
Pogledaj Antička filozofija i Mučenik
Nagađanje
Nagađanje ili latinizam Špekulacija predstavlja transakciju u kojoj sudionik na temelju nedostatka informacija ili znanja pokušava stvoriti određeni zaključak ili dobit.
Pogledaj Antička filozofija i Nagađanje
Narod
Hrvati iz Miljevaca u narodnoj nošnji Židovi iz Španjolske u kasnom 19. stoljeću Huculi. Domoroci s Nove Gvineje Indijanci Alacaluf, Čile Latinoamerikanci, Brooklyin, New York. Kikuyu iz Tanzanije Samojedi (Nenci), Rusija. Pleme Xhosa, JAR Narod je skupina ljudi karakterizirana sljedećim značajkama.
Pogledaj Antička filozofija i Narod
Nebo
Nebo Nebo je sloj nevidljivih plinova koji okružuju i štite Zemlju pa ih nazivamo atmosferom.Blanka Pašagić (prijevod izvornog teksta Emmanuele Paroissien), Priroda, Kad je vrijeme sunčano nebo je plave boje, a kad je oblačno, nebo je sivo. Nebo je plavo zbog toga što, kad je Sunce visoko na nebu, Sunčeve zrake lome se u čestice koje sadrže prašinu i lebde.
Pogledaj Antička filozofija i Nebo
Novi vijek
Novi vijek je razdoblje u ljudskoj povijesti.
Pogledaj Antička filozofija i Novi vijek
Obitelj
Šira američka obitelj Obitelj je osnovna društvena jedinica zasnovana na zajedničkom životu užeg kruga krvnih srodnika, u kojoj se sjedinjuju biološko-reproduktivne, ekonomske i odgojne funkcije.
Pogledaj Antička filozofija i Obitelj
Objektivni idealizam
Objektivni idealizam je forma idealizma koji utemeljuje taj idejni bitak kao objektivnu zbiljnost nezavisnu o čovjeku i njegovoj svijesti.
Pogledaj Antička filozofija i Objektivni idealizam
Obrazovanje
Obrazovanje djece u Afganistanu. Bugarskoj. Ruandi. Indoktrinacija u učionici, uvrštavanje političkih sadržaja u nastavni materijal ili nastavnici koji zloupotrebljavaju ulogu indoktrinacije učenika protive se ciljevima obrazovanja koje traži slobodu mišljenja i kritičko mišljenje.
Pogledaj Antička filozofija i Obrazovanje
Obrt
Kovač Bačvar Obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti u skladu sa Zakonom.
Pogledaj Antička filozofija i Obrt
Odiseja
Odiseja (Oδύσσεια) jedan je od dva grčka epa koji se pripisuju pjesniku Homeru.
Pogledaj Antička filozofija i Odiseja
Oligarhija
Oligarhija (grč.: ολιγαρχία, oligarhia) znači vladavinu klike, male grupe ljudi ili autoritarnu vlast političkog vrha, obično bez poštovanja volje građana.
Pogledaj Antička filozofija i Oligarhija
Olimp
Olimp – vrh Mitikas Olimp (grč., Olympos) planina je u Grčkoj na kojoj su, prema grčkoj mitologiji, živjeli bogovi.
Pogledaj Antička filozofija i Olimp
Ontologija
Ontologija (grč. όν, particip glagola biti, tj. biće, bivajuće + λόγος, riječ, učenje) Ontologija (opća metafizika) je temeljna disciplina metafizike, koja proučava biće kao takvo, tj.
Pogledaj Antička filozofija i Ontologija
Opravdanje (religija)
Opravdanje ili pravednost u katoličkoj teologiji pojam "opravdanja" odnosi se na događaj u kojem Bog mijenja ljudska bića iz stanja nepravde i grijeha u stanje pravednosti ili milosti pred Bogom.
Pogledaj Antička filozofija i Opravdanje (religija)
Organizam
Pojam organizam koristi se općenito za materijalne ili idejne sustave čiji se dijelovi (organi) nalaze u složenim odnosima uzajamne ovisnosti.
Pogledaj Antička filozofija i Organizam
Osjeti
Osjeti označavaju fiziološku percepciju okoliša osjetilnim organima.
Pogledaj Antička filozofija i Osjeti
Otrov
Piktogram mrtvačke glave s kostima, tradicionalno se koristi kao simbol za otrove. Označavanje otrova prema GHS-u Označavanje otrova u prijevozu opasnih tvari (ADR) Otrovima se smatraju tvari prirodnog ili sintetskog podrijetla i proizvodi dobiveni od njih, koji uneseni u organizam ili u dodiru s njim mogu ugroziti zdravlje i život organizma ili štetno djelovati na okoliš.
Pogledaj Antička filozofija i Otrov
Pamćenje
Pamćenje je mogućnost usvajanja, zadržavanja i korištenja informacija.
Pogledaj Antička filozofija i Pamćenje
Panteizam
Panteizam (grč. sav, svaki + bog) je ideja da je sve Bog, ili da su Bog i svemir jedno te isto.
Pogledaj Antička filozofija i Panteizam
Paradoks
Predmet koji pobuđuje pomisao na paradoks. Paradoks (grč. παράδοξος, paradoksos.
Pogledaj Antička filozofija i Paradoks
Parmenid
Parmenid Parmenid (5. stoljeće pr. Kr.) je bio filoz iz antičke grčke filozof rođen u Eleji, grčkom gradu na jugu Italije.
Pogledaj Antička filozofija i Parmenid
Patrijarhat
Patrijarhat, u općem smislu, oblik društvene organizacije, formalne ili neformalne, u kojoj muškarci imaju primarnu kontrolu nad društvenim, političkim, ekonomskim i kulturnim institucijama.
Pogledaj Antička filozofija i Patrijarhat
Patrologija
Patrologijom ili patristikom obično nazivamo prvo razdoblje povijesti kršćanske literature, a definira se kao nauka o životu i književnoj djelatnosti starih crkvenih pisaca.
Pogledaj Antička filozofija i Patrologija
Peloponeski rat
Prema Tukididu, uzrok Peloponeskom ratu je taj što su Atenjani postali moćni i zadavali su strah Lakedemonjanima te ih natjerali u rat.
Pogledaj Antička filozofija i Peloponeski rat
Peripatetička škola
Gustav Adolph Spangenberg, ''Aristotelova škola'', detalj freske (1883. – 1888.) Peripatetička škola je bila jedna od najutjecajnijih filozofskih škola osnovanih u antičkoj Grčkoj.
Pogledaj Antička filozofija i Peripatetička škola
Piron
Piron iz Elide (oko 360. - oko 270. pr. Kr.), grčki filozof, osnivač skepticizma.
Pogledaj Antička filozofija i Piron
Pitagorejska škola
Pitagore Pitagorejska škola (Pitagorejci) naziv je kojim se označuju sljedbenici učenja grčkog filozofa Pitagore.
Pogledaj Antička filozofija i Pitagorejska škola
Platon
Platon (Grčki: Πλάτων, Plátōn) (Atena, 428. pr. Kr. ili 427. pr. Kr. - Atena, 347. pr. Kr. ili 348. pr. Kr.) izuzetno utjecajan grčki filozof, idealist, Sokratov učenik, Aristotelov učitelj i osnivač Akademije.
Pogledaj Antička filozofija i Platon
Pleme
Pleme je srodna skupina ljudi koja dijeli zajedničku povijest, jezik i teritorij, u nekim slučajevima povezana u šire labave saveze, konfederacije, njima obično jezično srodnim.
Pogledaj Antička filozofija i Pleme
Plotin
Plotin (grč. Πλωτῖνος, Plotinos) (Likopol, o. 205. – Minturneja, kraj Rima, 270.), grčki filozof, jedan od osnivača i glavnih predstavnika novoplatonizma, dominantne filozofske tradicije grčko-rimskoga carskoga doba kasne antike do prodora kršćanstva.
Pogledaj Antička filozofija i Plotin
Poetika
Poetika je područje znanosti o književnosti koje se bavi teorijom pjesništva, pjesničkim formama i načinima izražavanja.
Pogledaj Antička filozofija i Poetika
Poezija
Poezija (prema grčkom "ποίησις", poiesis, ‘’stvaranje’’) ili pjesništvo je umjetnost koja se zasniva na izražajnim mogućnostima jezika.
Pogledaj Antička filozofija i Poezija
Pojam
Pojam, u logici, je misao o biti (osnovi) onoga o čemu mislimo, odnosno, o bitnim karakteristikama onoga o čemu mislimo, opće je obilježje.
Pogledaj Antička filozofija i Pojam
Pojava
Pojava ili fenomen (grč., mn.) je događaj koji se može promatrati, odnosno doslovno, nešto što je moguće vidjeti.
Pogledaj Antička filozofija i Pojava
Polis
Polis (grč. πολις) je središnji koncept klasične političke teorije, vitalan za razumijevanje politike starog vijeka, prije svega starogrčke antike.
Pogledaj Antička filozofija i Polis
Politička filozofija
Politička filozofija je grana filozofije koja se bavi pitanjima povezanim s čovjekovim životom u društvenoj i političkoj zajednici.
Pogledaj Antička filozofija i Politička filozofija
Politika
Politika (iz starogrčkog Πολιτικά, romanizirano politiká, 'poslovi vezani uz polis') kolektivna je djelatnost usmjerena na donošenje odluke o rješenju problema i izvršenju te odluke koja je obvezna za sve članove zajednice.
Pogledaj Antička filozofija i Politika
Poljoprivreda
Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.
Pogledaj Antička filozofija i Poljoprivreda
Pomrčina
Pomrčina Sunca 11. kolovoza 1999. Potpuna i djelomična pomrčina Sunca. Potpuna pomrčina Mjeseca snimljena 9. studenog 2003. Djelomična, potpuna i prstenasta pomrčina Mjeseca. Pomrčina (ili eklipsa, gr. ἔκλειψις, ékleipsis - izostavljanje, izostajanje) je pojava pri kojoj jedno nebesko tijelo tijelo u potpunosti ili većim dijelom zaklanja drugo ili ulazak jednoga nebeskog tijela u sjenu drugoga.
Pogledaj Antička filozofija i Pomrčina
Potrebe
Potrebe proizlaze iz poriva za podmirivanjem nekog stvarnog ili umišljenog manjka, te definiraju čovjeka kao prirodno, društveno i ljudsko biće.
Pogledaj Antička filozofija i Potrebe
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat.
Pogledaj Antička filozofija i Povijest
Povijest filozofije
Pojam povijest filozofije, zbog dvoznačnosti pojma povijest (vidi o tome članak historija), ima dvostruko značenje.
Pogledaj Antička filozofija i Povijest filozofije
Praznovjerje
Tri vještice, djelo Johanna Heinricha Füsslija (1783.) Praznovjerje, kvazireligijsko je vjerovanje u djelovanje magijskih sila, odnosno vjerovanje u nenaravnu ili nadnaravnu uzročnost događaja bez postojanja stvarna dokaza uzročno-posljedična slijeda.
Pogledaj Antička filozofija i Praznovjerje
Priroda
Hopetounski slapovi, Australija Zapadnoj Javi 1982. Priroda je, u najširem smislu, ekvivalent za prirodni, fizički ili materijalni svijet ili svemir.
Pogledaj Antička filozofija i Priroda
Prorok
Prorok Amos Prorok (grč. profetas, hebr. nabi, akadski nabu, arap. نبي - nebí), u objavljenim religijama čovjek koji prenosi Božju poruku ljudima.
Pogledaj Antička filozofija i Prorok
Prostor
Prostor je jedan od najvažnijih pojmova prirodne filozofije, fizike, matematike i likovnih umjetnosti.
Pogledaj Antička filozofija i Prostor
Protagora
Protagora iz Abdere (grč., oko 480. pr. Kr. - oko 410. pr. Kr.), grčki filozof, predsokratovac, sofist.
Pogledaj Antička filozofija i Protagora
Psihologija
Grčko slovo "psi", uobičajena oznaka koja predstavlja psihologiju općenito Psihologija je društvena znanost koja se bavi moždanim procesima i njihovim izražavanjem u ponašanju.
Pogledaj Antička filozofija i Psihologija
Pučanstvo
Pučanstvo ili građanstvo je izraz koji, ovisno o pravnom, sociološkom ili povijesnom kontekstu može imati različita značenja.
Pogledaj Antička filozofija i Pučanstvo
Razum
Razum je sposobnost razboritog (logičkog, kritičkog) rasuđivanja.
Pogledaj Antička filozofija i Razum
Relativizam
Relativizam je filozofsko shvaćanje kako ništa ne vrijedi apsolutno i nužno, nego tek u odnosu prema nečemu drugom.
Pogledaj Antička filozofija i Relativizam
Religija
Zemljovid na kojemu su različitim bojama obilježene države prema prevladavajućoj religijskoj pripadnosti svojega stanovništva. Simboli nekih religija1. red: kršćanstvo, judaizam, hinduizam2. red: islam, budizam, šintoizam3. red: sikhizam, baha'i, džainizam Religija (lat.
Pogledaj Antička filozofija i Religija
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Pogledaj Antička filozofija i Rim
Rimska književnost
Rimska književnost obuhvaća period od prvih pisanih spomenika na latinskom jeziku do kraja starog vijeka (vidi antika) 529. god.
Pogledaj Antička filozofija i Rimska književnost
Rimska Republika
Rimska Republika označava razdoblje državnog uređenja rimske države u vremenu između rimskog kraljevstva (509. pr. Kr.) i uspostave rimskog carstva 16. siječnja 27. pr. Kr., dodjelom Oktavijanu titule augustus.
Pogledaj Antička filozofija i Rimska Republika
Rimski senat
C. Maccari: ''Ciceron optužuje Katilinu'', 1888. Rimski senat (latinski: Senatus) bio je glavno upravno vijeće Rimske Republike, koja je nastala 509. pr. Kr. i Rimskog Carstva.
Pogledaj Antička filozofija i Rimski senat
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Pogledaj Antička filozofija i Rimsko Carstvo
Robovlasništvo
mini Robovlasništvo je prvi oblik klasnog i izrabljivačkog društvenog uređenja, a temelji se na privatnom vlasništvu i na prisilnom radu robova.
Pogledaj Antička filozofija i Robovlasništvo
Rod (prvobitna zajednica)
Rod ili klan je prvo ljudsko društvo.
Pogledaj Antička filozofija i Rod (prvobitna zajednica)
Rodoslovlje
Rodoslovlje ili genealogija (grč. γενεα - genea - rod, pleme, koljeno + λόγος - lógos - riječ, govor) je znanost o postanku, odnosima i korijenima imena i prezimena ljudi, životinja i biljaka.
Pogledaj Antička filozofija i Rodoslovlje
Sekst Empirik
'''Sekst Empirik''' Sekst Empirik (160. – 210.), liječnik i filozof koji je djelovao u Aleksandriji, Rimu i Ateni.
Pogledaj Antička filozofija i Sekst Empirik
Seneka Mlađi
Lucije Anej Seneka (lat. Lucius Annaeus Seneca, Córdoba, oko 4. pr. Kr. – Rim, 65.), poznat i kao Seneka Mlađi ili Seneka Filozof, bio je rimski filozof i književnik, glavni predstavnik modernoga, "novog stila", koji se u rimskoj književnosti razvio u vrijeme Neronove vladavine.
Pogledaj Antička filozofija i Seneka Mlađi
Sicilija
Sicilija (talijanski i sicilijanski: Sicilia) je autonomna regija u Italiji i najveći otok u Sredozemnom moru.
Pogledaj Antička filozofija i Sicilija
Sirakuza
Sirakuza (talijanski Siracusa, sicilijanski Sarausa, grčki, latinski Syracusae) je antički grad na istočnoj obali talijanskog otoka Sicilija i glavni grad pokrajine Sirakuze.
Pogledaj Antička filozofija i Sirakuza
Skepticizam
Skepticizam je trajao od 4. stoljeća pr. Kr. do 2. stoljeća pr. Kr. Osnivač skepticizma je bio Piron iz Elide koji nema pisanih djela.
Pogledaj Antička filozofija i Skepticizam
Skolastika
Filozofija u srednjem vijeku: predavač i slušači (14. st.) Skolastika (grč., lat. schola, dokolica > učeno razlaganje > škola; scholasticus, učenjački i učenjak) je filozofska i teološka metoda poučavanja u kršćanskim školama, prvo onima u sastavu samostana, zatim u katedralnim školama, te naposljetku na sveučilištima.
Pogledaj Antička filozofija i Skolastika
Sloboda
Sloboda je mogućnost samostalnog, nezavisnog djelovanja, mogućnost samoodređenja čovjeka.
Pogledaj Antička filozofija i Sloboda
Smrt
Smrt je kraj života i trajni i nepovratni prestanak svih bioloških funkcija koje održavaju organizam.
Pogledaj Antička filozofija i Smrt
Smrtna kazna
Zakonit oblik kazne za određene prijestupe Smrtna kazna predstavlja krajnju i najstrožu kaznu koja je danas predviđena u određenim pravnim sustavima.
Pogledaj Antička filozofija i Smrtna kazna
Sokrat
Sokrat Sokrat, st.grč. Σωκράτης / Sokrátes (Atena, 469. - Atena, 399. pr. Kr.), grčki filozof, Platonov učitelj.
Pogledaj Antička filozofija i Sokrat
Spoznaja
Spoznaja je najviša misaona djelatnost svijeta, poimanje zbilje koje se zasniva na čovjekovu iskustvu i mišljenju.
Pogledaj Antička filozofija i Spoznaja
Sreća
Sreća, užitak i zadovoljstvo su emocionalna stanja u kojima smo zadovoljni.
Pogledaj Antička filozofija i Sreća
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Pogledaj Antička filozofija i Srednji vijek
Sredozemlje
Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.
Pogledaj Antička filozofija i Sredozemlje
Sredozemno more
Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).
Pogledaj Antička filozofija i Sredozemno more
Srodstvo
Srodstvo je odnos između dviju ili više osoba zasnovan na međusobnoj vezi koja može biti biološke, sociološke ili pravne prirode.
Pogledaj Antička filozofija i Srodstvo
Stageira
Ostaci gradskih zidina Stageire. Stageira (grčki: Στάγειρα; ispravno Stagira Στάγιρα; također Stagiros Στάγιρος ili Stageiros Στάγειρος) je bio starogčki grad na Halkidici, najpoznatiji kao rodno mjesto Aristotela.
Pogledaj Antička filozofija i Stageira
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Pogledaj Antička filozofija i Stara Grčka
Stari vijek
Ahemenida Pod pojmom stari vijek podrazumijeva se, najčešće, razdoblje od uvođenja pisma odnosno početka civilizacije (oko 3500. g. pr. Kr. u Mezopotamiji) do početka srednjeg vijeka (sredina petog stoljeća).
Pogledaj Antička filozofija i Stari vijek
Stoicizam
Stoicizam je antička filozofska škola koja djeluje od 4.
Pogledaj Antička filozofija i Stoicizam
Strah
Strah je intenzivan i neugodan negativni osjećaj koji čovjek doživljava kad vidi ili očekuje opasnost, bila ona realna ili nerealna (nestvarna, tj. opasnost zapravo ne postoji).
Pogledaj Antička filozofija i Strah
Strast
Strast (starogrčki παθος, latinski passio, - strast, stradanje, trpnja) je vrlo jak osjećaj prema nekome ili nečemu.
Pogledaj Antička filozofija i Strast
Stvarnost
Posredovana stvarnost Stvarnost ili zbilja (latinizam realnost) je pojam koji označava ono što stvarno postoji.
Pogledaj Antička filozofija i Stvarnost
Sumnja
Ilustracija sumnje Caravaggio: Nepovjerljivost svetog Tome Sumnja je mentalno stanje u kojem je um nesiguran između dvije ili više kontradiktornih tvrdnji.
Pogledaj Antička filozofija i Sumnja
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Pogledaj Antička filozofija i Sunce
Supstancija
Supstancija je biće koje ne pretpostavlja ni jedno drugo biće koje bi imalo svoj prvotni bitak i kojemu bi bilo daljnje određenje.
Pogledaj Antička filozofija i Supstancija
Svećenik
Katolički svećenici u Rimu Svećenik (staroslavenski: свештеникъ), posebno pripremljena osoba koja prinosi misne žrtve i obavlja druge vjerske obrede.
Pogledaj Antička filozofija i Svećenik
Svemir
Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje: prostor, vrijeme, materija, energija, planeti, zvijezde, galaktike, intergalaktički prostor i sve iza toga.
Pogledaj Antička filozofija i Svemir
Svijest
Svijest je sposobnost razmišljanja i rasuđivanja o svijetu koji nas okružuje.
Pogledaj Antička filozofija i Svijest
Svijet
Svijet Svijet je drugi naziv za Zemlju, univerzum, za skup ljudskih bića ili za skup država izvan vlastite.
Pogledaj Antička filozofija i Svijet
Tales
Tales Milećanin (grč.:; Milet, Mala Azija, 640. ili 624. pr. Kr. – oko 547. pr. Kr.), grčki filozof predsokratovac, tradicionalno se smatra prvim zapadnjačkim filozofom i ocem znanosti.
Pogledaj Antička filozofija i Tales
Tehnika
Tehnika (grč., umijeće, vještina) skup je svih oruđa i znanja proizvodnje koja su se historijski razvijala i koja čovjeku omogućuju djelovanje na prirodu u svrhu prilagodbe prirodnih resursa svojim potrebama.
Pogledaj Antička filozofija i Tehnika
Teizam
Teizam (gr. θεός theós Bog) odnosi se u užem smislu na vjerovanje u postojanje Boga koji je stvoritelj svijeta i vlada nad svim.
Pogledaj Antička filozofija i Teizam
Teodorik Veliki
Teodorik Veliki Ostrogotsko kraljevstvo Teodorik Veliki, poznat i pod latinskim nazivom Flavius Theodoricus (454. – 30. kolovoza 526.) je bio kralj Ostrogota (488. – 526.), regent Vizigota (511. - 526.) i vladar Italije.
Pogledaj Antička filozofija i Teodorik Veliki
Teogonija
Teogonija Heziodov je spjev u 1022 heksametra.
Pogledaj Antička filozofija i Teogonija
Tertulijan
Tertulijan (Kvint Septimije Florencije) (rođen u Kartagi, oko godine 160. – umro u Kartagi, oko godine 240.) bio je ranokršćanski pisac.
Pogledaj Antička filozofija i Tertulijan
Tiranin
Tiranin označava vladara koji vlada samovoljno ili nasilnički.
Pogledaj Antička filozofija i Tiranin
Tracija
Tracija (iz lat. Thracia) ili Trakija (iz grč. Θράκη - Thráki), rjeđe i Tračka može podrazumijevati.
Pogledaj Antička filozofija i Tracija
Trg
Trg bana Jelačića u Zagrebu Trg je otvoreni prostor okružen kućama koji se obično nalazi u srcu tradicionalnog grada i na kojem se okuplja zajednica.
Pogledaj Antička filozofija i Trg
Trgovina
Maloprodajna poslovnica s dječjom odjećom Pod trgovinom se podrazumijeva tržišna ponuda robe u zamjenu za platežno sredstvo odnosno novac, ili za drugu robu (robna razmjena).
Pogledaj Antička filozofija i Trgovina
Tridesetorica tirana
Tridesetorica tirana naziv je za oligarhijsku skupinu koja je došla na vlast u antičkoj Ateni nakon atenskog poraza u peloponeskom ratu 404. pr. Kr. Vodeći članovi ove oligarhijske grupe bili su Teramen i Kritija, od kojih je ovaj drugi bio Platonov ujak i Sokratov prijatelj, i čiji se lik pojavljuje u Platonovim dijalozima Harmid i Protagora (Kritijin lik u dijalozima Timaj i Kritija vjerojatno nije identičan s ovim Kritijom, već s njegovim istoimenim djedom).
Pogledaj Antička filozofija i Tridesetorica tirana
Trokut
Trokut Trokut je geometrijski lik koji ima 3 stranice, 3 kuta i 3 vrha.
Pogledaj Antička filozofija i Trokut
Um
Um je aspekt intelekta i svijesti doživljen kao kombinacija misli, percepcije, pamćenja, emocija, volje i mašte, uključujući i sve nesvjesne kognitivne procese.
Pogledaj Antička filozofija i Um
Umjetnost
Gustav Klimt, ''Portret Adele Bloch-Bauer I'' Umjetnost (lat. ars), osobita je ljudska djelatnost čije se značenje izgrađuje i očituje u složenomu komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkoga djela i publike.
Pogledaj Antička filozofija i Umjetnost
Utjeha filozofije
Utjeha filozofije (O utjesi filozofije; lat: De consolatione philosophiae), filozofsko je djelo koje je napisao rimski kasnoantički političar i filozof Boecije.
Pogledaj Antička filozofija i Utjeha filozofije
Uvodi u filozofiju
Postoji relativno velik broj knjiga naslovljenih Uvod u filozofiju, Povijest filozofije ili slično.
Pogledaj Antička filozofija i Uvodi u filozofiju
Vatra
Vatra Stanovnici Vanuatua pokušavaju zapaliti vatru Vatra Animacija vatre Vatra (iz ilirskog ili iz tračkog, prvotnog značenja „ognjište”, kao ili; oganj), prirodna je pojava koja prati određene kemijske procese, osebujno-burnu oksidaciju organskih tvari, pri kojoj nastaje toplina i svjetlost (izgaranje).
Pogledaj Antička filozofija i Vatra
Velia
Velia je talijanski (i latinski) naziv antičkog grada Elea koji se nalazi na teritoriju općine Ascea, u regiji Salerno, talijanske južne pokrajine Kampanija, u geografskom području nacionalnog parka Cilento.
Pogledaj Antička filozofija i Velia
Vlast
Vlast je snaga podčinjavanja ljudi određenim naredbama uspostavljena nekim oblikom legitimnosti.
Pogledaj Antička filozofija i Vlast
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Pogledaj Antička filozofija i Voda
Volja
Nogometaši imaju '''volju''' za postizanjem cilja - pobjede na utakmici. Volja je sposobnost čovjeka da svjesno upravlja svojim ponašanjem u postizanju postavljenog cilja.
Pogledaj Antička filozofija i Volja
Vrlina
Vrlina (lat. virtus; grč., aretē) je uobičajena, dobro utemeljena, određenost i pripravnost muških snaga usmjerenih veličanstvenim djelima.
Pogledaj Antička filozofija i Vrlina
Zaključak
Zaključak ili konkluzija nekog argumenta posjeduje karakteristiku valjanosti.
Pogledaj Antička filozofija i Zaključak
Zapadni Goti
Seobe Zapadni Goti ili Vizigoti su bili nomadska plemena koja su se s istoka doselili na područje Zapadnog Rimskog Carstva u velikoj seobi naroda koncem 4. stoljeća, a djelomično su naseljavali i područje Istočnog Rimskog Carstva (Bizanta).
Pogledaj Antička filozofija i Zapadni Goti
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Pogledaj Antička filozofija i Zemlja
Zenon iz Eleje
'''Zenon Elejac''' Zenon iz Eleje (grč., oko 490. pr. Kr. - oko 430. pr. Kr.) je bio grčki filozof predsokratovac.
Pogledaj Antička filozofija i Zenon iz Eleje
Zenon Kitijski
Zenon Kitijski (oko 336. – oko 264. pr. Kr.), grčko-feničanski filozof iz Kitija na Cipru, osnivač stoicizma.
Pogledaj Antička filozofija i Zenon Kitijski
Zlo
Zlo je pojam koji označava ono što moral odbacuje kao neprihvatljivo.
Pogledaj Antička filozofija i Zlo
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Pogledaj Antička filozofija i Znanost
Zrak
gravitacijskim silama. atmosfere. ugljikovog ciklusa. Zrak je smjesa plinova što je kao omotač vezana uz Zemlju pretežno gravitacijskim silama, sudjeluje u njezinoj vrtnji, tvori Zemljinu atmosferu i nužna je za život na Zemlji.
Pogledaj Antička filozofija i Zrak
Također poznat kao Grčka filozofija.
, Deimos (mitologija), Demokracija, Demokrit, Determinizam, Dijalektika, Dijalog, Dionizije I. Sirakuški, Dobro, Dogma, Dokaz, Država, Država (Platon), Društvena klasa, Društvo, Dualizam (filozofija), Duša, Duh vremena, Egipat, Eklekticizam, Ekonomija, Ekonomika, Emanacija, Empedoklo, Empirizam, Ep, Epiktet, Epikur, Epikurejstvo, Epistemologija, Estetika, Etika, Europa, Feničani, Filip II. Makedonski, Filolaj, Filologija, Filozofija, Fizika, Geografija, Geometrija, Gibanje, Glazba, Godina, Gorgija, Gospodarstvo, Grad, Grčka mitologija, Grčka retorika, Grčko-perzijski ratovi, Grci, Had (podzemni svijet), Halkida, Helenizam, Herodot, Heziod, Hilozoizam, Homer, Idealizam, Ideja, Ideologija, Ilijada, Individualizam, Indukcija, Ironija, Iskustvo, Istina, Italija, Jonija, Judaizam, Justinijan I. Veliki, Kalendar, Kamen, Karnead, Kartaga, Katolička Crkva, Kiparstvo, Klazomena, Kolonizacija, Kornjače, Kozmogonija, Kozmopolitizam, Kršćanstvo, Kritija, Kriza, Krug, Ksenofan, Kugla, Latinski jezik, Leukip, Licej, Ljubav, Logika, Lukrecije, Makedonija (regija), Mala Azija, Marko Aurelije, Matematika, Materija, Materijalizam, Megara, Mehanika, Metafizika, Milet, Misao, Misticizam, Mit, Monizam, Moral, Mučenik, Nagađanje, Narod, Nebo, Novi vijek, Obitelj, Objektivni idealizam, Obrazovanje, Obrt, Odiseja, Oligarhija, Olimp, Ontologija, Opravdanje (religija), Organizam, Osjeti, Otrov, Pamćenje, Panteizam, Paradoks, Parmenid, Patrijarhat, Patrologija, Peloponeski rat, Peripatetička škola, Piron, Pitagorejska škola, Platon, Pleme, Plotin, Poetika, Poezija, Pojam, Pojava, Polis, Politička filozofija, Politika, Poljoprivreda, Pomrčina, Potrebe, Povijest, Povijest filozofije, Praznovjerje, Priroda, Prorok, Prostor, Protagora, Psihologija, Pučanstvo, Razum, Relativizam, Religija, Rim, Rimska književnost, Rimska Republika, Rimski senat, Rimsko Carstvo, Robovlasništvo, Rod (prvobitna zajednica), Rodoslovlje, Sekst Empirik, Seneka Mlađi, Sicilija, Sirakuza, Skepticizam, Skolastika, Sloboda, Smrt, Smrtna kazna, Sokrat, Spoznaja, Sreća, Srednji vijek, Sredozemlje, Sredozemno more, Srodstvo, Stageira, Stara Grčka, Stari vijek, Stoicizam, Strah, Strast, Stvarnost, Sumnja, Sunce, Supstancija, Svećenik, Svemir, Svijest, Svijet, Tales, Tehnika, Teizam, Teodorik Veliki, Teogonija, Tertulijan, Tiranin, Tracija, Trg, Trgovina, Tridesetorica tirana, Trokut, Um, Umjetnost, Utjeha filozofije, Uvodi u filozofiju, Vatra, Velia, Vlast, Voda, Volja, Vrlina, Zaključak, Zapadni Goti, Zemlja, Zenon iz Eleje, Zenon Kitijski, Zlo, Znanost, Zrak.