Brže od pregledniku!
91 odnosi: Akademik, Aldous Huxley, Ante Nazor, Život sa stricem (1988.), Četverored, Četverored (1999.), Basna, Bleiburška tragedija, Branko Ivanda, Dalmacija, Dobrojutro, more, Domovinski rat, Društvo hrvatskih književnika, Erotika, Evelyn Waugh, George Orwell, Glas Istre, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska izvještajna novinska agencija, Hrvatski sabor, Hrvatsko proljeće, Hrvatsko slovo, Isaac Bashevis Singer, Ivan Rogić Nehajev, Ivo Andrić, Ivo Lučić, Jakov Sedlar, Jonathan Swift, Joseph Conrad, Katoličanstvo, Knin, Književnost, Knut Hamsun, Konjanik (2003.), Krsto Papić, Magični realizam, Meša Selimović, Milan Bešlić, Miroslav Tuđman, Modernizam (književnost), Nagrada August Šenoa, Nagrada „Antun Branko Šimić”, Nagrada Dubravko Horvatić, Nagrada Ksaver Šandor Gjalski, Nagrada Vladimir Nazor, Narodne novine, Norman Mailer, ..., Operacija Oluja, Orijent, Pamflet, Promina, Proza, Puljane, Red Danice hrvatske, Satira, Thomas Mann, Tomislav Aralica, Truman Capote, Voltaire, Zadar, Zagora, Zaklada hrvatskog državnog zavjeta, Zlatko Crnković (prevoditelj), 10. rujna, 1930., 1953., 1960-ih, 1961., 1967., 1970-ih, 1971., 1981., 1986., 1990-ih, 1992., 1993., 1995., 1999., 20. stoljeće, 2000., 2002., 2008., 2009., 2010., 2011., 2014., 2019., 2022.. Proširite indeks (41 više) »
Akademik
Akademik (nlat. ← lat. academia ← grč. akadḗmeia, prema Akademovu gaju) naslov je koji se koristi za redovite članove određene akademije znanosti i umjetnosti.
Novi!!: Ivan Aralica i Akademik · Vidi više »
Aldous Huxley
Aldous Huxley Aldous Leonard Huxley (Godalming, 26. srpnja 1894. – Los Angeles, 22. studenog 1963.), engleski književnik.
Novi!!: Ivan Aralica i Aldous Huxley · Vidi više »
Ante Nazor
Ante Nazor (Zagreb, 15. ožujka 1968.), hrvatski je povjesničar.
Novi!!: Ivan Aralica i Ante Nazor · Vidi više »
Život sa stricem (1988.)
Život sa stricem, hrvatski je dugometražni film iz 1988. godine.
Novi!!: Ivan Aralica i Život sa stricem (1988.) · Vidi više »
Četverored
* Četverored, film Jakova Sedlara iz 1999.
Novi!!: Ivan Aralica i Četverored · Vidi više »
Četverored (1999.)
Četverored je hrvatski dugometražni film iz 1999. godine.
Novi!!: Ivan Aralica i Četverored (1999.) · Vidi više »
Basna
Prikaz basne Basna je kratki oblik epike u kojem su glavni likovi uglavnom životinje koje nose ljudske osobine.
Novi!!: Ivan Aralica i Basna · Vidi više »
Bleiburška tragedija
njem. ''Unterdrauburg''), 1945. Bleiburška tragedija i Križni put (vidi terminologiju) su najčešći nazivi koji se koriste kako bi opisali događanja koja su uslijedila nakon neuspješnog pokušaja predaje pripadnika poraženih vojski Savezničkim Britanskim postrojbama u blizini koruškog gradića Bleiburga u današnjoj Austriji, neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata.
Novi!!: Ivan Aralica i Bleiburška tragedija · Vidi više »
Branko Ivanda
Branko Ivanda (Split, 25. prosinca 1941.) je hrvatski redatelj.
Novi!!: Ivan Aralica i Branko Ivanda · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Ivan Aralica i Dalmacija · Vidi više »
Dobrojutro, more
Dobrojutro, more!, tradicijska je književna i kulturna manifestacija koja se od 1997.
Novi!!: Ivan Aralica i Dobrojutro, more · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Ivan Aralica i Domovinski rat · Vidi više »
Društvo hrvatskih književnika
Društvo hrvatskih književnika osnovano je u Zagrebu 22. travnja 1900. godine.
Novi!!: Ivan Aralica i Društvo hrvatskih književnika · Vidi više »
Erotika
Francisca de Goye Erotika (iz starogrčkog ερως (i ερος) – eros – ljubav, želja) je težnja za postizanjem spolnog uzbuđenja bez otvorenog prikazivanja spolnog odnosa i spolnih organa.
Novi!!: Ivan Aralica i Erotika · Vidi više »
Evelyn Waugh
'''Evelyn Waugh''' Evelyn Arthur St.
Novi!!: Ivan Aralica i Evelyn Waugh · Vidi više »
George Orwell
Eric Arthur Blair (Motihari, Bengal, 25. lipnja 1903. – London, 21. siječnja 1950.), poznatiji pod pseudonimom George Orwell, bio je engleski pisac i novinar.
Novi!!: Ivan Aralica i George Orwell · Vidi više »
Glas Istre
Glas Istre su hrvatske dnevne novine — nezavisni dnevnik iz Pule čije je prvo izdanje izašlo 18. kolovoza 1943.
Novi!!: Ivan Aralica i Glas Istre · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Aralica i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ivan Aralica i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Novi!!: Ivan Aralica i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Novi!!: Ivan Aralica i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »
Hrvatska izvještajna novinska agencija
Hrvatska izvještajna novinska agencija (Hina) hrvatska je novinska agencija sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Ivan Aralica i Hrvatska izvještajna novinska agencija · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Ivan Aralica i Hrvatski sabor · Vidi više »
Hrvatsko proljeće
Hrvatsko proljeće bilo je kulturno-politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije.
Novi!!: Ivan Aralica i Hrvatsko proljeće · Vidi više »
Hrvatsko slovo
Hrvatsko slovo bio je hrvatski tjednik za kulturu sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Ivan Aralica i Hrvatsko slovo · Vidi više »
Isaac Bashevis Singer
Isaac Bashevis Singer (Leoncin, 21. studenog 1902. (?) - Miami, 24. srpnja 1991.), američki književnik židovskog porijekla.
Novi!!: Ivan Aralica i Isaac Bashevis Singer · Vidi više »
Ivan Rogić Nehajev
Ivan Rogić ili Ivan Rogić Nehajev (Lukovo kod Senja, 8. kolovoza 1943.), hrvatski je sociolog i književnik.
Novi!!: Ivan Aralica i Ivan Rogić Nehajev · Vidi više »
Ivo Andrić
Ivan Ivo Andrić (Travnik,Milan Selaković, Ivo Vrančić, Šime Balen, ur., Priručni leksikon:, III. prerađeno i prošireno izdanje, Nakladni zavod Znanje, Zagreb, 1967., str. 50. 9. listopada 1892. − Beograd, 13. ožujka 1975.) bosanskohercegovački, hrvatski (u međumrežnoj pismohrani archive.org 10. ožujka 2005.), pristupljeno 14.
Novi!!: Ivan Aralica i Ivo Andrić · Vidi više »
Ivo Lučić
Ivo Lučić (Ravno, 1960.), hrvatski novinar i karstolog iz Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Ivan Aralica i Ivo Lučić · Vidi više »
Jakov Sedlar
Jakov Sedlar (Split, 6. studenoga 1952.) hrvatski je filmski redatelj i producent koji dokumentarne i igrane filmove snima od 1980.
Novi!!: Ivan Aralica i Jakov Sedlar · Vidi više »
Jonathan Swift
Swift 1710., slika Charlesa Jervasa Jonathan Swift (Dublin, 30. studenog 1667. – Dublin, 19. listopada 1745.), irski književnik.
Novi!!: Ivan Aralica i Jonathan Swift · Vidi više »
Joseph Conrad
Spomen u čast '''Josepha Conrada''', koji se nalazi u neposrednoj blizini Fullerton Hotel, '''Singapore'''. Joseph Conrad, pravo ime Teodor Józef Konrad Nałęcz Korzeniowski, (Berdičev, tada Poljska pod ruskom vlašću, sad Ukrajina, 3. prosinca 1857. - Bishopsbourne, Engleska, 3. kolovoza 1924.), britanski prozaist poljskoga podrijetla, autor znamenite novele Srce tame i romana Nostromo.
Novi!!: Ivan Aralica i Joseph Conrad · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Ivan Aralica i Katoličanstvo · Vidi više »
Knin
Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.
Novi!!: Ivan Aralica i Knin · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: Ivan Aralica i Književnost · Vidi više »
Knut Hamsun
Knut Hamsun (Vågå, Gudbrandsdal, 4. kolovoza 1859. – Norholm, Grimstad, 19. veljače 1952.), norveški književnik.
Novi!!: Ivan Aralica i Knut Hamsun · Vidi više »
Konjanik (2003.)
Konjanik je hrvatska povijesna drama iz 2003. godine koju je režirao Branko Ivanda prema istoimenom romanu Ivana Aralice.
Novi!!: Ivan Aralica i Konjanik (2003.) · Vidi više »
Krsto Papić
Krsto Papić (Vučji dol, 7. prosinca 1933. – Zagreb, 7. veljače 2013.) bio je hrvatski scenarist i filmski redatelj čija se karijera protezala kroz pet desetljeća.
Novi!!: Ivan Aralica i Krsto Papić · Vidi više »
Magični realizam
Magični realizam, ili magijski realizam, je književno-umjetnički smjer u kojem se elementi fantastike isprepliću sa stvarnošću, poistovjećujući se na taj način s njom i tvoreći skladnu cjelinu zasnovanu na objektivnom odnosu.
Novi!!: Ivan Aralica i Magični realizam · Vidi više »
Meša Selimović
Mehmed Meša Selimović (Tuzla, 26. travnja 1910. – Beograd, 11. srpnja 1982.), bosanskohercegovački je književnik, jedan od najvećih bošnjačkih i srpskih pisaca.
Novi!!: Ivan Aralica i Meša Selimović · Vidi više »
Milan Bešlić
Milan Bešlić (Slavonski Brod, 1953.), hrvatski likovni i književni kritičar i esejist.
Novi!!: Ivan Aralica i Milan Bešlić · Vidi više »
Miroslav Tuđman
Miroslav Tuđman (Beograd, 25. svibnja 1946. − Zagreb, 31. siječnja 2021.), bio je hrvatski znanstvenik i političar.
Novi!!: Ivan Aralica i Miroslav Tuđman · Vidi više »
Modernizam (književnost)
Modernizam (moderna) je naziv kojim povijest književnosti obuhvaća književni pravac koji se javlja u drugoj polovici 19. stoljeća te koji predstavlja dio šireg pokreta modernizma koji je zahvatio sve aspekte kulture u doba prijelaza iz 19.
Novi!!: Ivan Aralica i Modernizam (književnost) · Vidi više »
Nagrada August Šenoa
Nagrada August Šenoa, godišnja je nagrada Matice hrvatske za književnost i umjetnost, utemeljena 1999. godine.
Novi!!: Ivan Aralica i Nagrada August Šenoa · Vidi više »
Nagrada „Antun Branko Šimić”
Nagrada „Antun Branko Šimić”, poznata i kao Šimićeva nagrada, je književna nagrada koju je utemeljilo Društvo hrvatskih književnika Herceg-Bosne.
Novi!!: Ivan Aralica i Nagrada „Antun Branko Šimić” · Vidi više »
Nagrada Dubravko Horvatić
Nagrada Dubravko Horvatić je hrvatska književna nagrada.
Novi!!: Ivan Aralica i Nagrada Dubravko Horvatić · Vidi više »
Nagrada Ksaver Šandor Gjalski
Nagrada "Ksaver Šandor Gjalski", književna je nagrada utemeljena 27. listopada 1979. godine.
Novi!!: Ivan Aralica i Nagrada Ksaver Šandor Gjalski · Vidi više »
Nagrada Vladimir Nazor
Nagrada Vladimir Nazor Nagrada Vladimir Nazor hrvatska je državna nagrada koja se dodjeljuje svake godine za najbolja umjetnička ostvarenja u književnosti, glazbi, filmu, likovnim i primijenjenim umjetnostima, kazališnoj umjetnosti te arhitekturi i urbanizmu.
Novi!!: Ivan Aralica i Nagrada Vladimir Nazor · Vidi više »
Narodne novine
Reljef Narodnih novina u Frankopanskoj ulici u Zagrebu Narodne novine su službeni list (glasilo) Republike Hrvatske, dostupno i u elektroničkom obliku.
Novi!!: Ivan Aralica i Narodne novine · Vidi više »
Norman Mailer
Norman Kingsley Mailer (New Jersey, 31. siječnja 1923. – New York City, 10. studenoga 2007.) američki je romanopisac, novinar, esejist i dramatičar.
Novi!!: Ivan Aralica i Norman Mailer · Vidi više »
Operacija Oluja
Operacija Oluja (4. kolovoza − 7. kolovoza 1995.) velika je vojno-redarstvena operacija u kojoj su Hrvatska vojska i policija oslobodile okupirana područja Republike Hrvatske pod nadzorom pobunjenih Srba na kojima je bila uspostavljena paradržava Republika Srpska Krajina i bez kakva međunarodnoga priznanja.
Novi!!: Ivan Aralica i Operacija Oluja · Vidi više »
Orijent
Orijent je izraz koji dolazi od latinske riječi oriens koja znači istok, a koristi se za opisivanje Istočnog svijeta, odnosno kultura i zemalja azijskog kontinenta.
Novi!!: Ivan Aralica i Orijent · Vidi više »
Pamflet
Pamflet je tekst u kojem se autor izražava polemički o znanstvenim, vjerskim ili političkim temama.
Novi!!: Ivan Aralica i Pamflet · Vidi više »
Promina
Promina je planina u Dalmaciji, sjeverno od Drniša, te južno od Knina u središtu Šibensko-kninske županije.
Novi!!: Ivan Aralica i Promina · Vidi više »
Proza
Proza je književna vrsta koja predstavlja pisanje u obliku punih rečenica smještenih u odjeljke (paragrafe).
Novi!!: Ivan Aralica i Proza · Vidi više »
Puljane
Puljane su naselje Općine Promina u Šibensko-kninskoj županiji.
Novi!!: Ivan Aralica i Puljane · Vidi više »
Red Danice hrvatske
'''Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića''' '''Red Danice hrvatske s likom Blaža Lorkovića''' '''Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića''' '''Red Danice hrvatske s likom Nikole Tesle''' '''Red Danice hrvatske s likom Franje Bučara''' '''Red Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske''' '''Red Danice hrvatske s likom Antuna Radića''' Red Danice hrvatske je odlikovanje Republike Hrvatske koje zauzima četrnaesto mjesto u važnosnom slijedu hrvatskih odlikovanja.
Novi!!: Ivan Aralica i Red Danice hrvatske · Vidi više »
Satira
Charlesa Darwina iz 1871. Satira je književni oblik u kojem se ismijava pojedinac, skupina, država ili vlast.
Novi!!: Ivan Aralica i Satira · Vidi više »
Thomas Mann
Thomas Mann (Lübeck, 6. lipnja 1875. – Zürich, 12. kolovoza 1955.), njemački književnik.
Novi!!: Ivan Aralica i Thomas Mann · Vidi više »
Tomislav Aralica
Tomislav Aralica (Zadar, 10. prosinca 1956.) je pravnik i hrvatski vojni povjesničar koji se bavi hrvatskom vojnom prošlošću.
Novi!!: Ivan Aralica i Tomislav Aralica · Vidi više »
Truman Capote
Truman Capote (30. rujna 1924. – 25. kolovoza 1984.) američki je pisac rođen u Louisiani, u New Orleansu, a umro u 59.
Novi!!: Ivan Aralica i Truman Capote · Vidi više »
Voltaire
Voltaire Voltaire ili pravim imenom François Marie Arouet (Pariz, 21. studenog 1694. – Pariz, 30. svibnja 1778.), francuski književnik, povjesničar i filozof.
Novi!!: Ivan Aralica i Voltaire · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Ivan Aralica i Zadar · Vidi više »
Zagora
krajine. Suvremeni približan obuhvat pojma Dalmatinske zagore Zagora je povijesnozemljopisna regija u šibenskom i splitskom zaobalju u Dalmaciji u Hrvatskoj omeđena padinama Trtra, Velikog Jelinka, Kozjaka, Mosora, područjem Poljica, rijekom Cetinom i Cetinskom krajinom, Svilajom i Mosećem, Petrovim poljem i kanjonom Čikole.
Novi!!: Ivan Aralica i Zagora · Vidi više »
Zaklada hrvatskog državnog zavjeta
Znak (logo) Zaklada hrvatskog državnog zavjeta (kratica: ZHDZ) je politička zaklada čiji je zakladnik Hrvatska demokratska zajednica.
Novi!!: Ivan Aralica i Zaklada hrvatskog državnog zavjeta · Vidi više »
Zlatko Crnković (prevoditelj)
'''Zlatko Crnković''' čita ispis vlastitoga životopisa s hrvatske wikipedije (siječanj, 2007.) Zlatko Crnković (Čaglin pokraj Požege, 11. svibnja 1931. - Zagreb, 2. studenoga 2013.), bio je hrvatski prevoditelj, književnik, književni kritičar i urednik.
Novi!!: Ivan Aralica i Zlatko Crnković (prevoditelj) · Vidi više »
10. rujna
10.
Novi!!: Ivan Aralica i 10. rujna · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Aralica i 1930. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Aralica i 1953. · Vidi više »
1960-ih
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Aralica i 1960-ih · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Aralica i 1961. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Aralica i 1967. · Vidi više »
1970-ih
Važni događaji iz 1970-ih u fotografskoj montaži.
Novi!!: Ivan Aralica i 1970-ih · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Aralica i 1971. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Aralica i 1981. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Aralica i 1986. · Vidi više »
1990-ih
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Aralica i 1990-ih · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Ivan Aralica i 1992. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Aralica i 1993. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Aralica i 1995. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Ivan Aralica i 1999. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Aralica i 20. stoljeće · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Ivan Aralica i 2000. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Ivan Aralica i 2002. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Ivan Aralica i 2008. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Ivan Aralica i 2009. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Ivan Aralica i 2010. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Aralica i 2011. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Ivan Aralica i 2014. · Vidi više »
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Ivan Aralica i 2019. · Vidi više »
2022.
200px 2022. (rimski: MMXXII), dvadeset i prva je godina 21. stoljeća.
Novi!!: Ivan Aralica i 2022. · Vidi više »
