Brže od pregledniku!
31 odnosi: Andrej Kolmogorov, Aritmetička sredina, Švicarci, Švicarska, Basel, Bernoullijeva lemniskata, Beskonačnost, Deformacija, Diferencijalne jednadžbe, Fizika, Formalna gramatika, Geometrija, Girolamo Cardano, Gottfried Leibniz, Greda (konstrukcija), Integral, Johann Bernoulli, Krivulja, Latinski jezik, Logaritam, Matematika, Nauka o čvrstoći, Parabola, Poučak, Profesor, Savijanje, Spirala, Statistika, Teorija vjerojatnosti, 1655., 1705..
Andrej Kolmogorov
Andrej Kolmogorov Andrej Nikolajevič Kolmogorov (rus. Андре́й Никола́евич Колмого́ров) (Tambov, 25. travnja 1903. – Moskva, 20. listopada 1987.), veliki ruski matematičar.
Novi!!: Jacob Bernoulli i Andrej Kolmogorov · Vidi više »
Aritmetička sredina
Aritmetička sredina je jedna od središnjih vrijednosti koje se koriste u statistici koji se računa za neki skup brojeva kao kvocijent zbroja članova i broja članova skupa, u matematičkoj notaciji: Aritmetička sredina je u praksi najčešće korištena mjera centralne tendencije.
Novi!!: Jacob Bernoulli i Aritmetička sredina · Vidi više »
Švicarci
Švicarac (Švicarci) je ime za građane srednjoeuropske države Švicarske.
Novi!!: Jacob Bernoulli i Švicarci · Vidi više »
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Novi!!: Jacob Bernoulli i Švicarska · Vidi više »
Basel
Basel (francuski: Bâle, talijanski: Basilea) treći je grad po broju stanovnika u Švicarskoj, drugi po veličini sa širim gradskim područjem.
Novi!!: Jacob Bernoulli i Basel · Vidi više »
Bernoullijeva lemniskata
300px U matematici, Bernoullijeva lemniskata je algebarska krivulja u obliku položene osmice, opisana kartezijanskom jednadžbom u obliku: Graf ove jednadžbe daje krivulju sličnu simbolu za beskonačnost, \infty.
Novi!!: Jacob Bernoulli i Bernoullijeva lemniskata · Vidi više »
Beskonačnost
right Beskonačnost (simbolički \infty, engl. infinity; dolazi od lat. riječi infinitas, što znači »bezgraničnost«), pojam koji se odnosi na više različitih koncepata u matematici, filozofiji i teologiji, povezanih s idejom beskrajnosti, odnosno postojanjem broja ili veličine veće od bilo koje druge.
Novi!!: Jacob Bernoulli i Beskonačnost · Vidi više »
Deformacija
Tlačne sile stvaraju deformaciju na tijelo koje ga skraćuju, ali istovremeno ga i šire. Dijagram naprezanja (''σ'' - vlačnog naprezanja i ''ε'' - linijske vlačne deformacije) za tipični neželjezni materijal: 1: Stvarna granica elastičnosti 2: Granica proporcionalnosti 3: Granica elastičnosti 4: Granica razvlačenja ili σ0,2 (naprezanje pri kojem nastaje trajno produljenje od 0,2% prvobitne dužine šipke ili štapa) Deformacija (lat. deformatio: izobličenje, nagrđivanje), u fizici, je promjena oblika tijela (rastezanje, svijanje, sukanje i drugo) pod utjecajem vanjskih ili unutarnjih sila.
Novi!!: Jacob Bernoulli i Deformacija · Vidi više »
Diferencijalne jednadžbe
Diferencijalna jednadžba je matematička jednadžba koja povezuje neku funkciju s njenim derivacijama.
Novi!!: Jacob Bernoulli i Diferencijalne jednadžbe · Vidi više »
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Novi!!: Jacob Bernoulli i Fizika · Vidi više »
Formalna gramatika
U računarstvu i lingvistici, formalna gramatika, ili ponekad jednostavno gramatika, jest precizan opis formalnog jezika - to jest, skupa nizova znakova (stringova).
Novi!!: Jacob Bernoulli i Formalna gramatika · Vidi više »
Geometrija
Geometrija (grč. γεωμετρία; geo.
Novi!!: Jacob Bernoulli i Geometrija · Vidi više »
Girolamo Cardano
Kardanski ili križni zglob: osi srednjeg dijela sijeku se. Girolamo Cardano (također Gerolamo i Geronimo, latinizirano ime Hieronymus Cardanus; Pavia, 24. rujna 1501. - Rim, 21. rujna 1576.), talijanski fizičar, matematičar, astronom, liječnik, polihistor i filozof.
Novi!!: Jacob Bernoulli i Girolamo Cardano · Vidi više »
Gottfried Leibniz
'''Gottfried Wilhelm Leibniz'''. Gottfried Wilhelm Leibniz (Leipzig, 1. srpnja 1646. – Hannover, 14. studenog 1716.), njemački filozof, matematičar, fizičar i diplomat.
Novi!!: Jacob Bernoulli i Gottfried Leibniz · Vidi više »
Greda (konstrukcija)
ležaje, oslonjena na svojim krajevima (na jednoj strani pomično, na drugoj nepomično). Prema broju ležaja razlikuju se greda s jednim ležajem (konzolna), s dva ležaja (prosto oslonjena, s prepustima), s više ležaja (kontinuirana). savijanja na gredu i progib grede kada okomita sila djeluje u sredini grede. Greda je izdužena vodoravna ili kosa nosiva građevna konstrukcija (nosač) za prenošenje vertikalnih opterećenja na ležaje (oslonac).
Novi!!: Jacob Bernoulli i Greda (konstrukcija) · Vidi više »
Integral
Integral od ''f''(''x'') od ''a'' do ''b'' je površina iznad ''x''-osi i ispod krivulje ''y''.
Novi!!: Jacob Bernoulli i Integral · Vidi više »
Johann Bernoulli
Johann Bernoulli (Basel, 6. kolovoza 1667. – Basel, 1. siječnja 1748.), švicarski matematičar.
Novi!!: Jacob Bernoulli i Johann Bernoulli · Vidi više »
Krivulja
Krivulja je neprekidna crta, ili točnije rečeno, jednodimenzionalni skup točaka.
Novi!!: Jacob Bernoulli i Krivulja · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Jacob Bernoulli i Latinski jezik · Vidi više »
Logaritam
e, plavo po bazi 2 Logaritam nekog pozitivnog realnog broja x u nekoj bazi b je broj y kojim se treba potencirati bazu da bi dobili zadanu vrijednost x. Što pišemo na sljedeći način: Primjeri logaritama brojeva po bazi 10: Negativni logaritam se piše kao n.
Novi!!: Jacob Bernoulli i Logaritam · Vidi više »
Matematika
Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.
Novi!!: Jacob Bernoulli i Matematika · Vidi više »
Nauka o čvrstoći
naprezanja). ležaje, oslonjena na svojim krajevima (na jednoj strani pomično, na drugoj nepomično). Prema broju ležaja razlikuju se greda s jednim ležajem (konzolna), s dva ležaja (prosto oslonjena, s prepustima), s više ležaja (kontinuirana). Konzola je konstrukcijski element kojemu je jedan kraj ukliješten u zid ili u koji drugi dio konstrukcije, a drugi mu je kraj slobodan. opruge ''x''. kidalici za nestandardni ispitni uzorak. Naprezanje \sigma.
Novi!!: Jacob Bernoulli i Nauka o čvrstoći · Vidi više »
Parabola
Parabola je krivulja koja nastaje na presjeku između stošca i ravnine. Parabola kojoj je tjeme u ishodištu koordinatnog sustava. Getaldićeva konstrukcija parabole Parabolična putanja mlaza vode. Parabola je krivulja u ravnini, jedna od čunjosječnica.
Novi!!: Jacob Bernoulli i Parabola · Vidi više »
Poučak
Teorem ili poučak je iskaz u kojem se uočava da neki matematički pojam (uz, možda, još neke uvjete) ima još neke karakteristike osim onih danih u definiciji tog pojma (npr. da je 1>0) i ta se tvrdnja mora dokazati.
Novi!!: Jacob Bernoulli i Poučak · Vidi više »
Profesor
Profesor (kratica prof.), osoba koja se bavi predavanjem određenog predmeta u osnovnoj i srednjoj školi, na fakultetu ili na akademiji.
Novi!!: Jacob Bernoulli i Profesor · Vidi više »
Savijanje
čeličnog I-profila. ležaje, oslonjena na svojim krajevima (na jednoj strani pomično, na drugoj nepomično). Prema broju ležaja razlikuju se greda s jednim ležajem (konzolna), s dva ležaja (prosto oslonjena, s prepustima), s više ležaja (kontinuirana). Slika opterećenja grede na 2 oslonca, djelovanje sila na gredu, djelovanje momenata savijanja na gredu i progib grede kada okomita sila djeluje u sredini grede. Jacob Bernoulli je uveo pretpostavku da pri savijanju poprečni presjeci ostaju ravni:poprečni se presjeci pri savijanju ne deformiraju, to jest ostaju ravni, i samo se zakreću jedan u odnosu na drugi. Pokusi potvrđuju točnost te pretpostavke! Neka se uzdužna vlakna nosača istežu ili produljuju (na slici ispod crvene neutralne osi) što znači da su prisutna vlačna naprezanja, a neka skraćuju (gornja na slici) što znači da su prisutna tlačna naprezanja. naprezanja ''σ'' koja se zamišljaju razdijeljenima po presjeku razmjerno udaljenosti od neutralne osi. Kod toga vrijedi: *raspodjela normalnog naprezanja po visini poprečnog presjeka linearna; *sve točke presjeka jednako udaljene od neutralne osi presjeka imaju isto normalno naprezanje; *u neutralnoj ravnini normalna naprezanja jednaki su nuli; *najveća normalna naprezanja imaju vlakna najudaljenija od neutralne osi presjeka; *neutralna os presjeka dijeli presjek na zonu vlaka i zonu tlaka. Savijanje ili fleksija (engl. bending, flexure) je opterećenje koje djeluje okomito na uzdužnu os nosača.
Novi!!: Jacob Bernoulli i Savijanje · Vidi više »
Spirala
Spirala Spirala je, u matematici, krivulja koja se kružno udaljava (može se reći i: približava) od svog centra.
Novi!!: Jacob Bernoulli i Spirala · Vidi više »
Statistika
Statistika je grana primijenjene matematike koja se bavi analizom podataka.
Novi!!: Jacob Bernoulli i Statistika · Vidi više »
Teorija vjerojatnosti
Teorija vjerojatnosti je grana matematike koja se bavi analizom slučajnih pojava.
Novi!!: Jacob Bernoulli i Teorija vjerojatnosti · Vidi više »
1655.
Bez opisa.
Novi!!: Jacob Bernoulli i 1655. · Vidi više »
1705.
Bez opisa.
Novi!!: Jacob Bernoulli i 1705. · Vidi više »
