Sadržaj
29 odnosi: Andrej Kolmogorov, Aritmetička sredina, Švicarci, Švicarska, Basel, Bernoullijeva lemniskata, Beskonačnost, Deformacija, Diferencijalne jednadžbe, Fizika, Formalna gramatika, Geometrija, Girolamo Cardano, Gottfried Leibniz, Greda (konstrukcija), Integral, Johann Bernoulli, Krivulja, Latinski jezik, Logaritam, Matematika, Nauka o čvrstoći, Parabola, Poučak, Profesor, Savijanje, Spirala, Statistika, Teorija vjerojatnosti.
- Švicarski matematičari
Andrej Kolmogorov
Andrej Kolmogorov Andrej Nikolajevič Kolmogorov (rus. Андре́й Никола́евич Колмого́ров) (Tambov, 25. travnja 1903. – Moskva, 20. listopada 1987.), veliki ruski matematičar.
Pogledaj Jacob Bernoulli i Andrej Kolmogorov
Aritmetička sredina
Aritmetička sredina je jedna od središnjih vrijednosti koje se koriste u statistici koji se računa za neki skup brojeva kao kvocijent zbroja članova i broja članova skupa, u matematičkoj notaciji: Aritmetička sredina je u praksi najčešće korištena mjera centralne tendencije.
Pogledaj Jacob Bernoulli i Aritmetička sredina
Švicarci
Švicarac (Švicarci) je ime za građane srednjoeuropske države Švicarske.
Pogledaj Jacob Bernoulli i Švicarci
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru.
Pogledaj Jacob Bernoulli i Švicarska
Basel
Basel (francuski: Bâle, talijanski: Basilea) treći je grad po broju stanovnika u Švicarskoj, drugi po veličini sa širim gradskim područjem.
Pogledaj Jacob Bernoulli i Basel
Bernoullijeva lemniskata
300px U matematici, Bernoullijeva lemniskata je algebarska krivulja u obliku položene osmice, opisana kartezijanskom jednadžbom u obliku: Graf ove jednadžbe daje krivulju sličnu simbolu za beskonačnost, \infty.
Pogledaj Jacob Bernoulli i Bernoullijeva lemniskata
Beskonačnost
right Beskonačnost (simbolički \infty, engl. infinity; dolazi od lat. riječi infinitas, što znači »bezgraničnost«), pojam koji se odnosi na više različitih koncepata u matematici, filozofiji i teologiji, povezanih s idejom beskrajnosti, odnosno postojanjem broja ili veličine veće od bilo koje druge.
Pogledaj Jacob Bernoulli i Beskonačnost
Deformacija
Tlačne sile stvaraju deformaciju na tijelo koje ga skraćuju, ali istovremeno ga i šire. Dijagram naprezanja (''σ'' - vlačnog naprezanja i ''ε'' - linijske vlačne deformacije) za tipični neželjezni materijal: 1: Stvarna granica elastičnosti 2: Granica proporcionalnosti 3: Granica elastičnosti 4: Granica razvlačenja ili σ0,2 (naprezanje pri kojem nastaje trajno produljenje od 0,2% prvobitne dužine šipke ili štapa) Deformacija (lat.
Pogledaj Jacob Bernoulli i Deformacija
Diferencijalne jednadžbe
Diferencijalna jednadžba je matematička jednadžba koja povezuje neku funkciju s njenim derivacijama.
Pogledaj Jacob Bernoulli i Diferencijalne jednadžbe
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Pogledaj Jacob Bernoulli i Fizika
Formalna gramatika
U računarstvu i lingvistici, formalna gramatika, ili ponekad jednostavno gramatika, jest precizan opis formalnog jezika - to jest, skupa nizova znakova (stringova).
Pogledaj Jacob Bernoulli i Formalna gramatika
Geometrija
Geometrija (grč. γεωμετρία; geo.
Pogledaj Jacob Bernoulli i Geometrija
Girolamo Cardano
Kardanski ili križni zglob: osi srednjeg dijela sijeku se. Girolamo Cardano (također Gerolamo i Geronimo, latinizirano ime Hieronymus Cardanus; Pavia, 24. rujna 1501. - Rim, 21. rujna 1576.), talijanski fizičar, matematičar, astronom, liječnik, polihistor i filozof.
Pogledaj Jacob Bernoulli i Girolamo Cardano
Gottfried Leibniz
'''Gottfried Wilhelm Leibniz'''. Gottfried Wilhelm Leibniz (Leipzig, 1. srpnja 1646. – Hannover, 14. studenog 1716.), njemački filozof, matematičar, fizičar i diplomat.
Pogledaj Jacob Bernoulli i Gottfried Leibniz
Greda (konstrukcija)
ležaje, oslonjena na svojim krajevima (na jednoj strani pomično, na drugoj nepomično). Prema broju ležaja razlikuju se greda s jednim ležajem (konzolna), s dva ležaja (prosto oslonjena, s prepustima), s više ležaja (kontinuirana). savijanja na gredu i progib grede kada okomita sila djeluje u sredini grede.
Pogledaj Jacob Bernoulli i Greda (konstrukcija)
Integral
Integral od ''f''(''x'') od ''a'' do ''b'' je površina iznad ''x''-osi i ispod krivulje ''y''.
Pogledaj Jacob Bernoulli i Integral
Johann Bernoulli
Johann Bernoulli (Basel, 6. kolovoza 1667. – Basel, 1. siječnja 1748.), švicarski matematičar.
Pogledaj Jacob Bernoulli i Johann Bernoulli
Krivulja
Krivulja je neprekidna crta, ili točnije rečeno, jednodimenzionalni skup točaka.
Pogledaj Jacob Bernoulli i Krivulja
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Pogledaj Jacob Bernoulli i Latinski jezik
Logaritam
e, plavo po bazi 2 Logaritam nekog pozitivnog realnog broja x u nekoj bazi b je broj y kojim se treba potencirati bazu da bi dobili zadanu vrijednost x. Što pišemo na sljedeći način: Primjeri logaritama brojeva po bazi 10: Negativni logaritam se piše kao n.
Pogledaj Jacob Bernoulli i Logaritam
Matematika
Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.
Pogledaj Jacob Bernoulli i Matematika
Nauka o čvrstoći
naprezanja). ležaje, oslonjena na svojim krajevima (na jednoj strani pomično, na drugoj nepomično). Prema broju ležaja razlikuju se greda s jednim ležajem (konzolna), s dva ležaja (prosto oslonjena, s prepustima), s više ležaja (kontinuirana). Konzola je konstrukcijski element kojemu je jedan kraj ukliješten u zid ili u koji drugi dio konstrukcije, a drugi mu je kraj slobodan.
Pogledaj Jacob Bernoulli i Nauka o čvrstoći
Parabola
Parabola je krivulja koja nastaje na presjeku između stošca i ravnine. Parabola kojoj je tjeme u ishodištu koordinatnog sustava. Getaldićeva konstrukcija parabole Parabolična putanja mlaza vode. Parabola je krivulja u ravnini, jedna od čunjosječnica.
Pogledaj Jacob Bernoulli i Parabola
Poučak
Teorem ili poučak je iskaz u kojem se uočava da neki matematički pojam (uz, možda, još neke uvjete) ima još neke karakteristike osim onih danih u definiciji tog pojma (npr. da je 1>0) i ta se tvrdnja mora dokazati.
Pogledaj Jacob Bernoulli i Poučak
Profesor
Profesor (kratica prof.), osoba koja se bavi predavanjem određenog predmeta u osnovnoj i srednjoj školi, na fakultetu ili na akademiji.
Pogledaj Jacob Bernoulli i Profesor
Savijanje
čeličnog I-profila. ležaje, oslonjena na svojim krajevima (na jednoj strani pomično, na drugoj nepomično). Prema broju ležaja razlikuju se greda s jednim ležajem (konzolna), s dva ležaja (prosto oslonjena, s prepustima), s više ležaja (kontinuirana). Slika opterećenja grede na 2 oslonca, djelovanje sila na gredu, djelovanje momenata savijanja na gredu i progib grede kada okomita sila djeluje u sredini grede.
Pogledaj Jacob Bernoulli i Savijanje
Spirala
Spirala Spirala je, u matematici, krivulja koja se kružno udaljava (može se reći i: približava) od svog centra.
Pogledaj Jacob Bernoulli i Spirala
Statistika
Statistika je grana primijenjene matematike koja se bavi analizom podataka.
Pogledaj Jacob Bernoulli i Statistika
Teorija vjerojatnosti
Teorija vjerojatnosti je grana matematike koja se bavi analizom slučajnih pojava.
Pogledaj Jacob Bernoulli i Teorija vjerojatnosti
Vidi također
Švicarski matematičari
- Jacob Bernoulli