Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Nauka o čvrstoći

Indeks Nauka o čvrstoći

naprezanja). ležaje, oslonjena na svojim krajevima (na jednoj strani pomično, na drugoj nepomično). Prema broju ležaja razlikuju se greda s jednim ležajem (konzolna), s dva ležaja (prosto oslonjena, s prepustima), s više ležaja (kontinuirana). Konzola je konstrukcijski element kojemu je jedan kraj ukliješten u zid ili u koji drugi dio konstrukcije, a drugi mu je kraj slobodan. opruge ''x''. kidalici za nestandardni ispitni uzorak. Naprezanje \sigma.

118 odnosi: Akvedukt, Alat, Amfiteatar, Augustin Louis Cauchy, Škare, Žica, Čvrstoća, Émile Clapeyron, Bazilika, Brod, Brzina, Carlo Alberto Castigliano, Charles-Augustin de Coulomb, Civilizacija, Claude-Louis Navier, Daniel Bernoulli, Deformacija, Diferencijalne jednadžbe, Dinamika, Dizalica, Edme Mariotte, Elastičnost, Fizika, Francuska akademija, Galileo Galilei, Građevine, Graditeljstvo, Granica razvlačenja, Greda (konstrukcija), Gustav Robert Kirchhoff, Hookeov zakon, Hram, Inženjer, Inženjerstvo, Izvijanje, Jacob Bernoulli, James Clerk Maxwell, Katapult, Kidalica, Konstrukcija, Konstrukcijski element, Konzola, Koordinatni sustav, Kotač, Krutost, Kugla, Kut, Kvadrat, Latinski jezik, Leiden, ..., Leonardo da Vinci, Leonhard Euler, Lom materijala, Masa, Materijal, Mehanika, Mehanika fluida, Metalna konstrukcija, Mjerna veličina, Moment inercije, Moment sile, Most, Naprezanje, Normala, Obujam, Opruga, Orijentacija, Oslonac, Osovina, Palača, Paralelogram, Paskal, Poissonov omjer, Površina, Pravokutnik, Progib, Proračun, Radijan, Rezanje, Rimsko Carstvo, Robert Hooke, Savijanje, Sila, Siméon Denis Poisson, Simetrija, Smicanje, Srednji vijek, Stabilnost, Stari vijek, Statička neodređenost, Statika, Strojevi, Stup, Tangenta, Težište, Tehnika, Tehnologija, Tehnologija starog Rima, Temperatura, Tenzor, Thomas Young, Toplinsko istezanje, Torzija, Tromost, Valjak, Vektor, Vibracije, Vitruvije, Vjetar, Vlačna čvrstoća, Vozilo, Vratilo, Vrtnja, Youngov modul elastičnosti, Zakovica, Zamašnjak, Zbroj, Zgrada. Proširite indeks (68 više) »

Akvedukt

Akvedukt u okolini Splita Akvedukt ili akvadukt (lat. aquaeductus, vodovod) je vrsta vodovoda, mostna građevina za provođenje vode preko rijeka, reljefnih zapreka i oblika (uzvišenja, različitih vrsta neravnina, dolina, jaruga) prirodnim padom od izvora do naselja.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Akvedukt · Vidi više »

Alat

Moderna kutija s alatom. Prapovijesni alati stari oko 10 000 godina, nađeni u pećini Les Combarelles (Francuska). Mikrometarski vijak za vanjska i unutarnja mjerenja, te dubinomjer. Nedelišću. alatnog stroja. Francuskoj. Starorimska dizalica ''Pentaspastos'' ("dizalica s pet kolotura") koja je mogla dizati teret do 450 kilograma. Potkivanje konja. Parni stroj u radu. Alat (tur. alât; dolazi od arap. mn. ālāt, jed. āla) je oruđe za oblikovanje materijala i izvođenje radnih operacija, izrađen od različita materijala, najčešće sa svojstvima poluge, kosine ili klina (jednostavni strojevi), na primjer kliješta, svrdlo, sjekira, čekić.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Alat · Vidi više »

Amfiteatar

Pogled iz zraka na amfiteatar u Pompejima, 1. st. pr. Kr. Amfiteatar je naziv za posebnu vrstu rimske javne građevine u kojima su se održavale gladijatorske igre koje, u sklopu kojih su rimski građani organizirali i ispunjavali svoje slobodno vrijeme (otium).

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Amfiteatar · Vidi više »

Augustin Louis Cauchy

'''Augustin Louis Cauchy''' Augustin Louis Cauchy (Pariz, 21. kolovoza 1789. – Sceaux, 23. svibnja 1857.), francuski matematičar.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Augustin Louis Cauchy · Vidi više »

Škare

Vrste škara: za šivanje, za papir, kuhinjske škare. Ručne škare za rezanje limova. Rezanje škarama: α – prednji kut, β – stražnji kut. Škare (iz njem. Schere, koje opet dolazi iz starovisokonjemačkog skāri; hrvatski oblik nožice rijedak u upotrebi) je alat za rezanje, koji se sastoji od dviju oštrica postavljenih jedna nasuprot drugoj.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Škare · Vidi više »

Žica

Žica Žica je metalni cilindrični objekt, obično kružnog presjeka, duljine mnogo većeg od promjera, zbog čega je savitljiva, ali može podnijeti vlačno naprezanje.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Žica · Vidi više »

Čvrstoća

kidalici. Univerzalna kidalica. Dijagram naprezanja trgovačkih čelika. Dijagrami naprezanja češćih tehničkih materijala. Nakon dosizanja točke ''M'', epruveta se produžuje čak i ako opterećenje smanjujemo. Suženje presjeka na najslabijem mjestu epruvete naglo raste i u točki ''L'' nastupa lom epruvete. umora materijala. Tamna područja prikazuju spori nastanak i rast pukotina, dok svijetlo područje prikazuje brzi i nasilni lom materijala. Čvrstoća je mehaničko svojstvo materijala koje pruža otpor djelovanju sile.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Čvrstoća · Vidi više »

Émile Clapeyron

Émile Clapeyron (Pariz, 26. veljače 1799. – Pariz, 28. siječnja 1864.), francuski fizičar i inženjer.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Émile Clapeyron · Vidi više »

Bazilika

Tlocrt '''Maksencijeve (Konstantinove) bazilike''' u Rimu iz 4. st. Stara '''Bazilika sv. Petra''' (izgled iz 1450. godine). '''Bazilika sv. Petra''' u Rimu. Bazilika (grč.: βασιλική στοά (basiliké) - kraljeva dvorana) je rani oblik kršćanske bogomolje.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Bazilika · Vidi više »

Brod

Ruska fregata ''Pallada'' Brod je plovno sredstvo sposobno za kretanje po moru, rijekama i jezerima koje služi najčešće za prijevoz robe i putnika.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Brod · Vidi više »

Brzina

fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Brzina · Vidi više »

Carlo Alberto Castigliano

Carlo Alberto Castigliano. Carlo Alberto Castigliano (Asti, 9. studenoga 1847., - Milano, 25. listopada 1884.) bio je talijanski matematičar i fizičar poznat po Castiglianovoj metodi za određivanje pomaka u linearno-elastičnom sustavu na temelju parcijalnih derivacija energije deformacije.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Carlo Alberto Castigliano · Vidi više »

Charles-Augustin de Coulomb

elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. Coulombovo torziono njihalo ili torzijska vaga. Trenje na vodoravnoj (horizontalnoj) podlozi. Charles-Augustin de Coulomb (Angoulême, 14. lipnja 1736. – Pariz, 23. kolovoza 1806.), francuski fizičar.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Charles-Augustin de Coulomb · Vidi više »

Civilizacija

Panorama New Yorka. Gradovi su jedna od glavnih uzroka i posljedica ljudske civilizacije. Civilizacija (latinski) ili uljudba (neologisam) je ukupnost svih znanja, vještina, običaja, misaonih i duhovnih spoznaja kod razvijenih ljudskih zajednica;.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Civilizacija · Vidi više »

Claude-Louis Navier

Claude Louis Marie Henri Navier Claude Louis Marie Henri Navier (Dijon, 10. veljače 1785. — Pariz, 21. kolovoza 1836.), bio je francuski matematičar i fizičar.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Claude-Louis Navier · Vidi više »

Daniel Bernoulli

Daniel Bernoulli (Groningen, 8. veljače 1700. – Basel, 17. ožujka 1782.), švicarski matematičar, fizičar, botaničar, oceanograf i anatom.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Daniel Bernoulli · Vidi više »

Deformacija

Tlačne sile stvaraju deformaciju na tijelo koje ga skraćuju, ali istovremeno ga i šire. Dijagram naprezanja (''σ'' - vlačnog naprezanja i ''ε'' - linijske vlačne deformacije) za tipični neželjezni materijal: 1: Stvarna granica elastičnosti 2: Granica proporcionalnosti 3: Granica elastičnosti 4: Granica razvlačenja ili σ0,2 (naprezanje pri kojem nastaje trajno produljenje od 0,2% prvobitne dužine šipke ili štapa) Deformacija (lat. deformatio: izobličenje, nagrđivanje), u fizici, je promjena oblika tijela (rastezanje, svijanje, sukanje i drugo) pod utjecajem vanjskih ili unutarnjih sila.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Deformacija · Vidi više »

Diferencijalne jednadžbe

Diferencijalna jednadžba je matematička jednadžba koja povezuje neku funkciju s njenim derivacijama.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Diferencijalne jednadžbe · Vidi više »

Dinamika

centripetalno ubrzanje ''a''. trenja. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. Dinamika (prema grč. δυναμıϰός: snažan, jak; pokretljiv, od δύναμıς: sila, snaga) je grana klasične mehanike koja povezuje gibanje tijela sa silama koje djeluju na tijelo.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Dinamika · Vidi više »

Dizalica

Cestovna dizalica s rešetkastim dohvatnikom najveće nosivosti 750 tona. oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1∙D1.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Dizalica · Vidi više »

Edme Mariotte

Edme Mariotte (Dijon, oko 1620. – Pariz, 12. maja 1684.), francuski fizičar.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Edme Mariotte · Vidi više »

Elastičnost

Tlačna zavojna torzijska opruga. vlačne čvrstoće trgovačkih čelika. ploštine A, pa je ukupna sila ''F'' u presjeku ''σ ∙ A''. Elastičnost (franc. élasticité: rastezljivost, gipkost elastičnost, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Elastičnost · Vidi više »

Fizika

Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Fizika · Vidi više »

Francuska akademija

Institut de France, sjedište Francuske akademije Kardinal Richelieu, osnivač Francuske akademije Francuska akademija (fra.: Académie française) je znanstvena ustanova u Francuskoj koju je 1635. osnovao kardinal Richelieu, sa zadatkom promicanja i njegovanja francuske literature i francuskog jezika, a on sam je djelovao kao mecena.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Francuska akademija · Vidi više »

Galileo Galilei

tijela. Rimskom inkvizicijom. Galileo Galilei, punim imenom Galileo di Vincenzo Bonaiuti de' Galilei (Pisa, 15. veljače 1564. – Arcetri, 8. siječnja 1642.), bio je talijanski matematičar, fizičar, astronom, polihistor i filozof.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Galileo Galilei · Vidi više »

Građevine

Kineski zid Građevina je ostvarenje građevinske tehnike.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Građevine · Vidi više »

Graditeljstvo

Izgradnja nebodera Graditeljstvo je široka inženjerska disciplina koja se bavi koncepcijom, planiranjem, projektiranjem, konstruiranjem, održavanjem i upravljanjem.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Graditeljstvo · Vidi više »

Granica razvlačenja

Dijagram naprezanja (''σ'' - vlačnog naprezanja i ''ε'' - linijske vlačne deformacije) za tipični neželjezni materijal: 1: Stvarna granica elastičnosti 2: Granica proporcionalnosti 3: Granica elastičnosti 4: Granica razvlačenja ili σ0,2 (naprezanje pri kojem nastaje trajno produljenje od 0,2% prvobitne dužine šipke ili štapa) Granica razvlačenja ili granica tečenja materijala (oznaka: σ0,2) je ono naprezanje pri vlačnom opterećenju (vlačno ispitivanje) koje izaziva znatno istezanje ispitnog uzorka ili epruvete, bez povećanja sile.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Granica razvlačenja · Vidi više »

Greda (konstrukcija)

ležaje, oslonjena na svojim krajevima (na jednoj strani pomično, na drugoj nepomično). Prema broju ležaja razlikuju se greda s jednim ležajem (konzolna), s dva ležaja (prosto oslonjena, s prepustima), s više ležaja (kontinuirana). savijanja na gredu i progib grede kada okomita sila djeluje u sredini grede. Greda je izdužena vodoravna ili kosa nosiva građevna konstrukcija (nosač) za prenošenje vertikalnih opterećenja na ležaje (oslonac).

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Greda (konstrukcija) · Vidi više »

Gustav Robert Kirchhoff

Gustav Robert Kirchhoff (Kalinjingrad, nekad Königsberg, 12. ožujka 1824. – Berlin, 17. listopada 1887.), njemački fizičar i kemičar.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Gustav Robert Kirchhoff · Vidi više »

Hookeov zakon

opruge ''x''. ploštine A, pa je ukupna sila ''F'' u presjeku ''σ ∙ A''. Dijagram naprezanja za niskougljični čelik. Hookeov zakon vrijedi u početnom području od 0 do donje granice razvlačenja(2). 1. Vlačna čvrstoća materijala 2. Granica razvlačenja ili ''σ0,2'' 3. Lom materijala 4. Područje plastičnih deformacija 5. Područje klonulosti A: Teoretski dijagram rastezanja B: Stvarni dijagram rastezanja (F/A) mjernog instrumenta srazmjeran je kutu spiralne opruge koja se odmota i time tlaku. Hookeov zakon je zakonitost koja opisuje ovisnost promjene oblika čvrstoga tijela u obliku štapa o djelovanju vanjske sile, što ju je utvrdio Robert Hooke.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Hookeov zakon · Vidi više »

Hram

Grčki hramU svojem osnovnom značenju, hram je građevina posvećena nekom božanstvu, namijenjena obavljanju religijskih obreda.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Hram · Vidi više »

Inženjer

Inženjer je stručnjak tehničkih ili tehnoloških znanosti visoke (VSS) ili (češće) više (VŠS) stručne spreme.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Inženjer · Vidi više »

Inženjerstvo

Izrada turbina zahtijeva suradnju inženjera s više različitih područja. Inženjerstvo je korištenje znanosti i tehnike za potrebe čovječanstva, naročito u gospodarstvu.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Inženjerstvo · Vidi više »

Izvijanje

silom. deformaciju koja se svojstvena za izvijanje. silom. Izvijanje je gubitak stabilnosti štapa ili kojega drugog vitkog elementa konstrukcije osno opterećenoga prekomjerno velikom tlačnom silom.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Izvijanje · Vidi više »

Jacob Bernoulli

Jakob Bernoulli (Basel, 6. siječnja 1655. – Basel, 16. kolovoza 1705.), švicarski matematičar.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Jacob Bernoulli · Vidi više »

James Clerk Maxwell

James Clerk Maxwell (Edinburgh, 13. lipnja 1831. – Cambridge, 5. studenog 1879.), škotski fizičar.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i James Clerk Maxwell · Vidi više »

Katapult

Replika katapulta. Katapult 1 Mercato San Severino. Replika balista. nosača zrakoplova Katapult (njem. katapult lat. catapulta, grč. ϰαταπέλτης: bacalo, bacač), u vojnoj tehnici, je naziv kojim su stari Grci tijekom antike označavali sve svoje ratne bacačke sprave koje su se upotrebljavale na kopnu i na brodovima.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Katapult · Vidi više »

Kidalica

Univerzalna kidalica (Hegewald & Peschke) Ispitivanje u tri točke na kidalici (Instron) Ispitni uzorak ili epruveta nakon vlačnog ispitivanja. Vidi se suženje promjera uzorka zbog vlačnog istezanja na kidalici Vlačno ispitivanje na kidalici za nestandardni ispitni uzorak (Instron). Kidalica je mjerni instrument ili stroj za vlačno ispitivanje čvrstoće materijala.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Kidalica · Vidi više »

Konstrukcija

svjetsku baštinu kao čudo konstruirano isključivo od drveta, bez ijednog čavla. Konstrukcija je bitan graditeljski, ali i estetski, element arhitekture.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Konstrukcija · Vidi više »

Konstrukcijski element

Konstrukcijski element je dio konstrukcije koji prenosi sile.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Konstrukcijski element · Vidi više »

Konzola

Neoklasicistička konzola koja podupire balkon Konzola (franc.) je konstrukcijski element u arhitekturi u obliku nosača ili potpornja na zidu ili stupu koji služi za pričvrščivanje i nošenje dijelova zgrada (balkona, svodova, ukrasnih figura), cjevovoda, posuda i sl.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Konzola · Vidi više »

Koordinatni sustav

Brojevni pravac. Kartezijev koordinatni sustav. Pravokutni Kartezijev koordinatni sustav. Primjer kosokutnog koordinatnog sustava. Polarni koordinatni sustav. Cilindrični koordinatni sustav. Sferni koordinatni sustav. Zemljopisne koordinate na sferi. proljetnu točku (magenta) kao polaznu točku. Galaktičke koordinate su na odnosu Galaktičkog centra (žuta točka). Koordinatni sustav je sustav koji omogućuje da se točke na krivulji, pravcu, plohi, u ravnini ili prostoru opišu s pomoću brojeva, takozvanim koordinatama.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Koordinatni sustav · Vidi više »

Kotač

Kotač na vozu. osovinom na svijetu i star je oko 5150 godina. Vodeničko kolo promjera 13 metara. Kotač, točak ili kolo je mehanička naprava okretanjem koje se omogućuje izvršenje nekog rada (pokretanje nekog tijela) uz primjenu manje sile.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Kotač · Vidi više »

Krutost

Krutost možemo definirati kao otpornost na deformaciju i matematički ju definiramo kao odnos sile \mathbfF koja uzrokuje deformaciju i same deformacije \mathbfx.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Krutost · Vidi više »

Kugla

Kugla je skup svih točaka prostora čija je udaljenost od neke čvrste točke (središta) S manja ili jednaka polumjeru r. Omeđena je sferom polumjera r, tj.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Kugla · Vidi više »

Kut

Kut je dio ravnine omeđen dvama polupravcima koji se sijeku i imaju zajednički vrh.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Kut · Vidi više »

Kvadrat

Kvadrat - najpravilniji četverokut Kvadrat ili četvorina je četverokut s četirima pravim kutovima i četirima sukladnim stranicama.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Kvadrat · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Latinski jezik · Vidi više »

Leiden

Leiden (na arhaičnom nizozemskom Leyden), grad i općina u Nizozemskoj, odnosno pokrajini Južnoj Holandiji.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Leiden · Vidi više »

Leonardo da Vinci

Leonardo da Vinci (Vinci, Italija, 15. travnja 1452. – Amboise, Francuska, 2. svibnja 1519.) bio je talijanski polihistor; slikar, arhitekt, izumitelj, glazbenik, kipar, mislilac, matematičar i inženjer.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Leonardo da Vinci · Vidi više »

Leonhard Euler

Leonhard Euler, portret iz 1753., na kojem je vidljiv njegov problem s desnim okom Sankt Peterburg 1826. Naslovnica Eulerovog djela ''Methodus inveniendi lineas curvas'' Pravilni dodekaedar Leonhard Euler (Basel, 15. travnja 1707. - Petrograd, 18. rujna 1783.), bio je švicarski matematičar, fizičar i astronom.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Leonhard Euler · Vidi više »

Lom materijala

Tipični dijagram naprezanja za aluminij 1. Vlačna čvrstoća ''σM'' 2. Granica razvlačenja ''σ0,2'' 3. Granica elastičnosti 4. '''Lom materijala''' ili lomna čvrstoća 5. Plastično produljenje ispitnog uzorka (tipično 0,2%) Razlikuju se tri načina otvaranja pukotine: jednostavno otvaranje pukotine (lijevo), uzdužno smicanje (u sredini) i poprečno smicanje (desno). Krhki lom aluminijske ručice. Svijetli dio: krhki lom. Tamni dio: lom zbog umora materijala. stakla kidalici. Prikaz koraka kod žilavog loma (čisto vlačno naprezanje). Pucanje osovine zbog umora materijala Razvoj pukotina tokom vremena (cikličko naprezanje) zbog umora materijala Lom materijala se može odrediti kao makroskopsko razdvajanje materijala, koje dovodi do gubitka nosivosti čvrstog tijela.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Lom materijala · Vidi više »

Masa

pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto  masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu s Newtonovom zakonom gravitacije.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Masa · Vidi više »

Materijal

kovačnici. Stijene i minerali. obalne sekvoje izrazito crvene boje. Australiji. svile. plastike. Tehnička keramika: klizni ležaj. Stakloplastika (kajak) je primjer kompozitnog materijala. Materijal je čvrsta tvar koja ima masu i zauzima prostor.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Materijal · Vidi više »

Mehanika

oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Mehanika · Vidi više »

Mehanika fluida

površinske napetosti tekućina. Hidrostatički tlak se povećava s dubinom. Zbog razlike tlaka na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. hidraulične preše. Torricellijev zakon istjecanja. Bernoullijeva jednadžba: kondenzacija vidljiva na gornjoj površini krila zrakoplova Airbus A340 uzrokovana padom temperature koja nastaje zbog pada tlaka. Preklopna zapornica na Brani Arrowrock (SAD). Mehanika fluida ili hidromehanika je grana fizike koja proučava zakone ravnoteže i strujanja fluida, a obuhvaća hidrostatiku, hidrodinamiku i aerodinamiku.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Mehanika fluida · Vidi više »

Metalna konstrukcija

Gradskog stadiona u Poljudu (Split) ili takozvani ''Mero sustav''. Krovna konstrukcija novog terminala u gradnji (Međunarodna zračna luka Zagreb) ili takozvani ''Mero sustav''. lijevanog željeza, u blizini Coalbrookdalea (Ujedinjeno Kraljevstvo) iz 1781. Eiffelov toranj u zoru. Eiffelov toranj je spojen zakovicama. Sardinija radio teleskop u gradnji. preljevu brane John H. Kerr (Virginia, SAD) Sirova zakovica. elektrolučnog zavarivanja. zone utjecaja topline (ZUT) i osnovnog metala. podloškom. grede. ležaje, oslonjena na svojim krajevima (na jednoj strani pomično, na drugoj nepomično). Prema broju ležaja razlikuju se greda s jednim ležajem (konzolna), s dva ležaja (prosto oslonjena, s prepustima), s više ležaja (kontinuirana). Konzola je konstrukcijski element kojemu je jedan kraj ukliješten u zid ili u koji drugi dio konstrukcije, a drugi mu je kraj slobodan. Roštilj je rešetkasta oblika, a roštiljne konstrukcije u građevinarstvu su sastavljene od mreže kruto povezanih grednih nosača. statički određen, a naziva se '''trozglobni okvir'''. Kupola (ljuska) stadiona Ōita u Japanu. Lučni most iznad rijeke Tyne u Newcastleu. Metalna konstrukcija, u građevinarstvu, je nosivi sustav građevine pretežno sastavljene od metalnih elemenata.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Metalna konstrukcija · Vidi više »

Mjerna veličina

platine. tropske godine. pramjere ili etalona u odnosu na koji je definiran kilogram. stupnjevima Celzija (lijevo) i kelvina (desno). Mol je ona množina tvari u sustavu koji sadrži toliko elementarnih jedinki tvari koliko ima atoma u 0,012 kg izotopa ugljika 12 (12C). U jednom molu (0,012 kg) izotopa ugljika 12 ima Avogadrov broj jedinki, to jest 6,02214129 × 1023 atoma. duljine. teraherca kad mu jakost zračenja u tom smjeru iznosi 1/683 W/sr (vata po steradijanu). luk duljine jednake polumjeru (''b.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Mjerna veličina · Vidi više »

Moment inercije

Klizačica kod okretanja smanjuje svoj moment tromosti ili moment inercije skupljajući ruke uz tijelo kako bi se brže okretala. Traktor s vanjskim zamašnjakom (s velikim momentom tromosti) koji služi da ujednačuje okretanje motora (bez trzaja). ravnoteža. Moment tromosti ili moment inercije (znak I ili J) je fizikalna veličina koja opisuje tromost ili inerciju čestice ili krutoga tijela pri promjeni brzine ili smjera vrtnje; jednaka je zbroju umnožaka mase m i kvadrata udaljenosti r od osi rotacije svake čestice koja čini tijelo: Moment inercije je ustvari mjera tromosti za vrtnju ili rotacijsko gibanje.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Moment inercije · Vidi više »

Moment sile

trenja nisu uzeti u obzir). Moment sile ili zakretni moment je vektorska fizikalna veličina koja kod rotacije tijela ima sličnu ulogu kakvu sila ima kod translacije (jednoliko ubrzano gibanje po pravcu) tijela: moment sile daje tijelu kutno ubrzanje.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Moment sile · Vidi više »

Most

Hrvatskoj je betonski lučni most s jednim od najduljih raspona na svijetu San Franciscu (SAD) Most je građevina napravljena radi bržeg i jednostavnijeg prelaženja prirodnih i umjetnih prepreka, kako ljudima tako i vozilima i robama.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Most · Vidi više »

Naprezanje

kidalici za nestandardni ispitni uzorak. ploštine A, pa je ukupna sila ''F'' u presjeku ''σ ∙ A''. Posmično naprezanje u vodoravnoj šipki zbog djelovanja dvije okomite šipke čije su osi pomaknute (kao na primjer škare). Tenzor naprezanja. Naprezanje \sigma.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Naprezanje · Vidi više »

Normala

Normala na površinu Normala je najopćenitije pravac ili vektor koji je okomit na objekt o kojem se govori (npr. normala na krivulju, normala na površinu i sl.).

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Normala · Vidi više »

Obujam

Menzura kojom se mjeri volumen tekućina. Volumen, obujam ili zapremina (lat. volumen: zavoj, svitak), oznaka V, veličina definirana kao broj jedinica prostora što ga obuhvaća neko tijelo.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Obujam · Vidi više »

Opruga

zavojna torzijska opruga. zavojna torzijska opruga (opterećenje na uvijanje) s ušicama od žice opruge zavinute na kraju. Spiralna opruga. Dva broša željezne kulture: La Tène (1. stoljeće pr. Kr.) i iz Rima (4. stoljeće). mehaničkog sata. slojevitih lisnatih opruga. S lijeve strane, opruga je spojena s okvirom preko okova. Torzijska opruga ili opruga opterećena na uvijanje. Slojevite lisnate opruge na vlaku. savijanja u mišolovci. Tanjurasta opruga. zavojnih torzijskih opruga: a) ušice od žice opruge zavinute na kraju, b) posebne ušice obavijene zavojima opruge, c) nažlijebljeni čep. zavojnom oprugom savijanja (opterećenje na savijanje). Prstenaste opruge u odbojniku željezničkih vagona i vozila (otvoren za prikazivanje). Opruga (također elastično pero prema njem. Feder) je strojni dio za elastično spajanje.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Opruga · Vidi više »

Orijentacija

Orijentacija je snalaženje u prostoru - određivanje mjesta na površini Zemlje (stajne točke) na kojoj se promatrač nalazi.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Orijentacija · Vidi više »

Oslonac

vijka (ručica) na nepomični cilindrični zglob postolja. normale na tangencijalnu ravninu kroz dodirnu točku. Uže prebačeno preko koloture, mijenja se samo pravac sile \scriptstyle \vec F u užetu, dok iznos sile ostaje isti. Reakcija veze \scriptstyle \vec R uvijek je usmjerena suprotno pravcu i smjeru u kojem veza sprječava gibanje tijela. Oslonac ili veza u statici (mehanici) je mehanički ili fizički dio (uređaj) koji ograničava ili sprječava gibanje nekog tijela.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Oslonac · Vidi više »

Osovina

Osovina vlaka. Osovina vlaka mreže vlakova velikih brzinâ u Japanu, Shinkansen. Simetrična osovina s dva potporna rukavca (osnaca): ''F'' – opterećenje na savijanje, ''l'' – dužina rukavaca, ''d'' – promjer rukavca, crtkano – idealni oblik predstavlja kubna parabola. Žlijebljeni spoj na pogonskoj osovini. žlijebljenim spojem u sredini. Zaobljena mjesta promjene presjeka osovine i vratila: ''ρ'' – polumjer zaobljenja na vratilu, ''R'' – polumjer zaobljenja dijela koji se ugrađuje ili montira (''ρ'' Kamionsko vratilo ili pogonska osovina. lokomotivi. Pogonska osovina bicikla. Tokarilica s više osovina. drveni kotač s osovinom na svijetu (oko 5150 godina). stapnog mehanizma za pretvaranje pravocrtnog gibanja u kružno gibanje. Каrdansko vratilo. Bregasto vratilo s izbočinama jajolika oblika (greben) za periodično otvaranje ventila (usisni i ispušni ventil). grede. Osovina je strojni dio (element) duguljasta, najčešće cilindrična oblika, koji nosi kotače, remenice, zupčanike, poluge, ležajeve ili slično, a koji se okreću ili rotiraju (ili se njišu) oko njega ili zajedno s njim.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Osovina · Vidi više »

Palača

Versajska palača je najveća palača na svijetu. kineskih careva od 14. do 19. stoljeća. Kraljevska Buckingham palača u Londonu iz 1703. godine. Palača (latinski) je raskošna gradska rezidencija vladara feudalaca, plemića, ili danas predsjednika država, koja je dobila ime po rimskoj carskoj palači na Palatinu.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Palača · Vidi više »

Paralelogram

visinama (''ha'' i ''hb'') Paralelogram (u staroj literaturi ponekad nazivan i kosa pačetvorina) je četverokut kojemu se dijagonale međusobno raspolavljaju (tj. dijagonale se sijeku, i sjecište je polovište svake dijagonale).

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Paralelogram · Vidi više »

Paskal

Paskal (znak: Pa) je mjerna jedinica za tlak u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Paskal · Vidi više »

Poissonov omjer

Kada je kocka s duljinom stranice L, od izotropnog elastičnog materijala napregnuta na vlak (rastezanje) u smjeru osi x, ona se produlji za vrijednost ΔL, a u smjeru drugih dviju osi materijal se suzi ili skupi za pola duljine ΔL. Za izotropne elastične materijale Poissonov omjer je 0,5. Ispitni uzorak ili epruveta nakon vlačnog ispitivanja. Vidi se suženje promjera uzorka zbog vlačnog istezanja na kidalici Poissonov omjer ili Poissonov koeficijent (oznaka: υ) se određuje kao omjer poprečnog smanjenja i uzdužnog produljenja nekog materijala prilikom vlačnog ispitivanja na kidalici.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Poissonov omjer · Vidi više »

Površina

Pravokutnik širine ''a'' i duljine ''b'' ima ploštinu ''P.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Površina · Vidi više »

Pravokutnik

Pravokutnik širine ''a'' i duljine ''b'' Pravokutnik s označenim vrhovima, jednim od pravih kutova i dijagonalama Pravokutnik (pravokutna pačetvorina ili pačetvorinaDraško Koričančić, ur.; Ivan B. Zoch i Josip Mencin, gl. autori, Prva hrvatska enciklopedija, pretisak: izd. iz 1887. – 1890., Knj. 2.: C – Gzel: obradjuje Ivan Zoch uz sudjelovanje i pripomoć mnogih književnika, Gradska tiskara, Osijek, 1996., (Knj. 2.), (cjelina), str. 186.Stjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, Hrvatski školski pravopis, s predgovorom Radoslava Katičića, Školska knjiga, Zagreb, 2005.,, str. 128.), četverokut i geometrijski lik, vrsta paralelograma s četirima pravim kutovima.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Pravokutnik · Vidi više »

Progib

grede. Progib nosača je pomak težišta presjeka u smjeru okomitom na nedeformiranu os nosača (štapa).

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Progib · Vidi više »

Proračun

Državni proračun, u smislu Zakonu o proračunu, je akt kojim se procjenjuju prihodi i primici te utvrđuju rashodi i izdatci države za jednu godinu.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Proračun · Vidi više »

Radijan

Radijan (znak: rad) mjerna je jedinica za kut.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Radijan · Vidi više »

Rezanje

reznog alata. tokarskog noža. Motorna pila. Prijenosna tračna pila za trupce. Nekoliko vrsta sjekira. Nož. Mačeta. Katana. Glodalo za izradu utora (lijevo), 2 prstasta glodala (u sredini) i 3 prstasta glodala s kuglastim vrhom (desno). Valjkasto glodalo za izradu zupčanika presvučeno prevlakom od AlCrTiN. svrdla za bušenje. alatnom stroju. rezanja vodenim mlazom. Rezanje ili sječenje je mehanički postupak obrade materijala kojim se dio obratka u potpunosti ili djelomično (zarezivanje) odvaja od cjeline.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Rezanje · Vidi više »

Rimsko Carstvo

Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Rimsko Carstvo · Vidi više »

Robert Hooke

opruge ''x''. Zupčasti prekidač. Robert Hooke (Freshwater, 18. srpnja 1635. - London, 3. ožujka 1703.), britanski fizičar, matematičar i izumitelj.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Robert Hooke · Vidi više »

Savijanje

čeličnog I-profila. ležaje, oslonjena na svojim krajevima (na jednoj strani pomično, na drugoj nepomično). Prema broju ležaja razlikuju se greda s jednim ležajem (konzolna), s dva ležaja (prosto oslonjena, s prepustima), s više ležaja (kontinuirana). Slika opterećenja grede na 2 oslonca, djelovanje sila na gredu, djelovanje momenata savijanja na gredu i progib grede kada okomita sila djeluje u sredini grede. Jacob Bernoulli je uveo pretpostavku da pri savijanju poprečni presjeci ostaju ravni:poprečni se presjeci pri savijanju ne deformiraju, to jest ostaju ravni, i samo se zakreću jedan u odnosu na drugi. Pokusi potvrđuju točnost te pretpostavke! Neka se uzdužna vlakna nosača istežu ili produljuju (na slici ispod crvene neutralne osi) što znači da su prisutna vlačna naprezanja, a neka skraćuju (gornja na slici) što znači da su prisutna tlačna naprezanja. naprezanja ''σ'' koja se zamišljaju razdijeljenima po presjeku razmjerno udaljenosti od neutralne osi. Kod toga vrijedi: *raspodjela normalnog naprezanja po visini poprečnog presjeka linearna; *sve točke presjeka jednako udaljene od neutralne osi presjeka imaju isto normalno naprezanje; *u neutralnoj ravnini normalna naprezanja jednaki su nuli; *najveća normalna naprezanja imaju vlakna najudaljenija od neutralne osi presjeka; *neutralna os presjeka dijeli presjek na zonu vlaka i zonu tlaka. Savijanje ili fleksija (engl. bending, flexure) je opterećenje koje djeluje okomito na uzdužnu os nosača.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Savijanje · Vidi više »

Sila

Čvrsta ili nepomična kolotura za promjenu smjera sile. Trenje i sile na vodoravnoj podlozi. kosinu. Sila je vektorska fizikalna veličina (oznaka F) kojom se opisuje svaki utjecaj na promjenu oblika i strukture tijela, promjenu brzine tijela ili čestice to jest međudjelovanje fizikalnih sustava ili međudjelovanje sustava i polja.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Sila · Vidi više »

Siméon Denis Poisson

Siméon Denis Poisson (Pithiviers, 21. lipnja 1781. – Pariz, 25. travnja 1840.), francuski fizičar i matematičar.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Siméon Denis Poisson · Vidi više »

Simetrija

Simetrija u biologiji... Simetrija (iz starogrčkog symmetria skladnost, ispravan odnos) je kada predmet u postupku transformacije koordinata ostaje ne promijenjen.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Simetrija · Vidi više »

Smicanje

Kod smicanja sila se primjenjuje na vrh pravokutnika dok je dno pravokutnika u mjestu. Nastalo smično naprezanje, \tau\,, izobličuje pravokutnik u paralelogram, tako da je opterećen samo vrh paralelograma. Posmično naprezanje u vodoravnoj šipki zbog djelovanja dvije okomite šipke čije su osi pomaknute (kao na primjer škare). Smicanje, smik, posmik ili odrez je opterećenje čvrstoga tijela silama koje djeluju u ravnini nekoga presjeka tijela, a nastoje izazvati paralelno klizanje jednoga dijela presjeka (tankoga sloja) u odnosu na drugi.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Smicanje · Vidi više »

Srednji vijek

rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Srednji vijek · Vidi više »

Stabilnost

mehanici. silom. krilo i rep djeluju sile uzgona. sile teže i težišta istisnine ''P'' koji je hvatište sile uzgona. Metastabilno stanje slabije veze (1), prijelazne konfiguracije "sedla" (2) i stabilnog stanja jače veze (3). Stabilnost (prema stabilan  stabilnost, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Stabilnost · Vidi više »

Stari vijek

Ahemenida Pod pojmom stari vijek podrazumijeva se, najčešće, razdoblje od uvođenja pisma odnosno početka civilizacije (oko 3500. g. pr. Kr. u Mezopotamiji) do početka srednjeg vijeka (sredina petog stoljeća).

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Stari vijek · Vidi više »

Statička neodređenost

oslonca (veze). Statička neodređenost je pojam koji se koristi u statici kod rješavanja zadataka o ravnoteži tijela ili neke neslobodne čestice.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Statička neodređenost · Vidi više »

Statika

Statika (prema grčkom στατιϰὴ: znanost o ravnoteži, od στατιϰός: koji zaustavlja) je grana mehanike koja proučava skupove sila i ravnotežu tijela na koja te sile djeluju.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Statika · Vidi više »

Strojevi

Vjetrenjača je još jedan od primjera strojeva Stroj (ili uređaj) jest skup dijelova povezanih u jednu logičnu cjelinu s ciljem izvođenja određene operacije.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Strojevi · Vidi više »

Stup

Ateni Stup (grčki: stílos) je vertikalni konstruktivni element u arhitekturi, nosač kružnog presjeka koji slobodno stoji.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Stup · Vidi više »

Tangenta

Tangenta ili dodirnica je pravac koji dodiruje krivulju u jednoj točki.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Tangenta · Vidi više »

Težište

ravnoteži prilikom dizanja. kosine ako reakcija podloge nije u istoj liniji s težištem dolazi do prevrtanja. sile teže i težišta istisnine ''P'' koji je hvatište sile uzgona. '''Korak 1''': Praktično određivanje težišta nesimetričnog predmeta. '''Korak 2''': Nakon vješanja o jednu točku, iz nje se pusti visak i označi. '''Korak 3''': Nakon vješanja o sasvim drugu točku, iz nje se pusti visak i označi. Sjecište dviju označenih linija je težište. Težište je materijalna točka u kojoj djeluje rezultanta sila što djeluju na neko tijelo ili sustav materijalnih točaka u polju sile teže; u toj točki može se zamisliti kao da je sabrana sva masa tijela, odnosno sustava materijalnih točaka.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Težište · Vidi više »

Tehnika

Tehnika (grč., umijeće, vještina) skup je svih oruđa i znanja proizvodnje koja su se historijski razvijala i koja čovjeku omogućuju djelovanje na prirodu u svrhu prilagodbe prirodnih resursa svojim potrebama.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Tehnika · Vidi više »

Tehnologija

Međunarodne svemirske postaje. Sunčeva letjelica ''Gossamer Penguin''. Etiopiji. navodnjavanja. vodu gradu Nimesu (Francuska), a sagrađen je 19. pr. Kr. dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. Vodeničko kolo promjera 13 metara. Tehnologija je razvoj i primjena alata, strojeva, materijala i postupaka za izradu nekoga proizvoda ili obavljanje neke aktivnosti; također i znanost koja proučava primjenu znanja, vještine i organizacije u provedbi nekoga procesa.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Tehnologija · Vidi više »

Tehnologija starog Rima

vodu gradu Nimesu (Francuska), a sagrađen je 19. pr. Kr. Pompejski mlin koji je koristio snagu životinja (obično magarac, povremeno i konj). žetelice. rezanja kamena (antički Rim) u Hierapolisu, Anatolija. vodenička kola u rudniku Rio Tinto (Španjolska) su dizala vodu s dna na površinu svladavajući visinsku razliku od 30 metara. stakla iz 4. stoljeća. kormila. Starorimska dizalica ''Pentaspastos'' ("dizalica s pet kolotura") koja je mogla dizati teret do 450 kilograma. Italije. Latinskog jedra iz 3. stoljeća. drvenog kotača. Tehnologija starog Rima je dala najveće tehničare i inženjere antičkoga svijeta i neki čak kažu da je sama rimska civilizacija jedno veliko tehničko postignuće.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Tehnologija starog Rima · Vidi više »

Temperatura

kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Temperatura · Vidi više »

Tenzor

U fizici i matematici, tenzor je poopćenje skalara i vektora.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Tenzor · Vidi više »

Thomas Young

Thomas Young (Milverton, 13. lipnja 1773. – London, 10. svibnja 1829.), engleski fizičar, liječnik i egiptolog.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Thomas Young · Vidi više »

Toplinsko istezanje

Indukcijsko grijanje metalne šipke promjera 25 mm. Bimetal. Vanjski termometar. Kineska keramika. Dilatacijska reška ili razdjelnica na mostu se postavlja radi sprječavanja nepravilnog i proizvoljnog pucanja zbog rastezanja i utezanja pod utjecajem temperaturnih razlika, nejednolikog slijeganja i drugih uzroka. Spoj za širenje u betonu. Spoj za širenje s prirubnicom. nehrđajućeg čelika. Sunčevim zrakama. Toplinsko istezanje, toplinsko rastezanje ili toplinska dilatacija je svojstvo kemijske tvari da mijenja obujam u ovisnosti o temperaturi.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Toplinsko istezanje · Vidi više »

Torzija

Torzija tanke osovine, koja je na jednom kraju pročvršćena za nepokretni oslonac U mehanici čvrstih tijela, torzija predstavlja uvijanje tijela zbog djelovanja momenta.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Torzija · Vidi više »

Tromost

pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. Klizačica kod okretanja smanjuje svoj moment tromosti ili moment inercije skupljajući ruke uz tijelo kako bi se brže okretala. Tromost ili inercija (lat. inertia: tromost) je nepokretnost, negibljivost, nedjelovanje; ustaljenost, nepromjenljivost; pasivnost, lijenost.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Tromost · Vidi više »

Valjak

Crtež valjka Valjak ili cilindar (njem. Zylinder \mathit.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Valjak · Vidi više »

Vektor

U elementarnoj matematici i fizici, a napose u tehničkim primjenama, vektor najčešće označava veličinu koja ima iznos, smjer i orijentaciju, te zadovoljava pravila vektorskog računa.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Vektor · Vidi više »

Vibracije

konzole. konzole koja je opterećena na uvijanje ili torziju. Molekularne vibracije kod klorovodika HCl. Vibracije (kasnolat. vibratio: drhtanje, treperenje) je periodično ili ciklično gibanje mehaničkih sustava (strojevi, građevine i drugo) oko ravnotežnog položaja prouzročeno vanjskom periodičnom silom ili otklonom iz ravnotežnoga položaja.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Vibracije · Vidi više »

Vitruvije

Crtež iz 1684. na kojem je prikazan Vitruvije (desno) kako pokazuje svoje djelo De Architectura, caru Augustu Marcus Vitruvius Pollio (rođen oko 80. – 70. pr. Kr., umro oko 15. pr. Kr.) bio je rimski pisac, arhitekt i vojni inženjer.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Vitruvije · Vidi više »

Vjetar

Bura u Ninu. MW. Islandska ciklona 4. rujna 2003. Anemometar s lopaticama iz 1846., koji je izradio John Thomas Romney Robinson. Primjer ruže vjetrova. Vjetrovi na određenim zemljopisnim područjima tijekom dijela godine pušu stalnim smjerom i jačinom. Zemlji. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. bure. juga. Prikaz kako nastaje fen. Vjetar je pretežno vodoravno strujanje zraka, relativno prema Zemljinoj površini, određeno smjerom (stranom svijeta odakle vjetar puše) i brzinom, odnosno jakošću.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Vjetar · Vidi više »

Vlačna čvrstoća

Dijagram naprezanja trgovačkih čelika. Vlačna čvrstoća ima oznaku M Ispitni uzorak ili epruveta nakon vlačnog ispitivanja. Vidi se suženje promjera uzorka zbog vlačnog istezanja na kidalici Univerzalna kidalica Vlačna čvrstoća (oznaka: σM) je osnovno mehaničko svojstvo materijala, uz granicu razvlačenja, na osnovu kojeg se materijali vrednuju prema njihovoj mehaničkoj otpornosti na naprezanje.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Vlačna čvrstoća · Vidi više »

Vozilo

Vozilo je svako prijevozno sredstvo namijenjeno za kretanje po cesti, osim dječjih prijevoznih sredstava, prijevoznih sredstava na osobni ili motorni pogon za osobe s invaliditetom ili starije osobe, ako se pritom ne kreću brzinom većom od brzine čovječjeg hoda.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Vozilo · Vidi više »

Vratilo

stapnog mehanizma za pretvaranje pravocrtnog gibanja u kružno gibanje. Каrdansko vratilo. Savitljivo vratilo. Bregasto vratilo s izbočinama jajolika oblika (greben) za periodično otvaranje ventila (usisni i ispušni ventil). Simetrično vratilo s dva potporna rukavca (osnaca): ''F'' – opterećenje na savijanje, ''l'' – dužina rukavaca, ''d'' – promjer rukavca, crtkano – idealni oblik predstavlja kubna parabola. žlijebljenim spojem u sredini. rukavaca: a) krajnji ravni rukavac, b) s ojačanjem na kraju, c) unutarnji, d) kuglasti, e) grebenasti. Žlijebljeni spoj na vratilu ili pogonskoj osovini. Zaobljena mjesta promjene presjeka osovine i vratila: ''ρ'' – polumjer zaobljenja na vratilu, ''R'' – polumjer zaobljenja dijela koji se ugrađuje ili montira (''ρ'' Kamionsko vratilo ili pogonska osovina. Pogonska osovina ili vratilo vlaka Shinkansen, a to je mreža vlakova velikih brzinâ u Japanu. lokomotivi. Pogonska osovina ili vratilo bicikla. Tokarilica s više vratila. Vratilo je strojni dio koji prenosi rotacijsko gibanje i zakretni moment, to jest snagu.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Vratilo · Vidi više »

Vrtnja

kugle oko svoje osi. Vrtnja ili rotacija (lat. rotatio: okretanje, obrtanje), u fizici, je okretanje krutoga tijela oko osi.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Vrtnja · Vidi više »

Youngov modul elastičnosti

Univerzalna kidalica se koristi za mjerenje Youngovog modula elastičnosti Ispitivanje u tri točke Youngov modul elastičnosti ili samo modul elastičnosti predstavlja mjeru krutosti materijala i jednak je omjeru vlačnog naprezanja i linijske vlačne deformacije, u linearnom ili elastičnom dijelu dijagrama naprezanja.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Youngov modul elastičnosti · Vidi više »

Zakovica

Sirova zakovica. Sirova zakovica sastoji se od struka i sabijanjem oblikovane osnovne glave. željezničkom mostu. Ručno zakivanje ograničeno je na slučajeve kad je obim posla mali i kad je promjer zakovica manji od 26 mm. Strojno zakivanje se izvodi posebnim strojevima za zakivanje. Zakivanje dijelova zrakoplova. svjetlocrvenog žara (oko 1 000 °C). Tri slijepe zakovice ili pop zakovice od aluminija veličina: 1/8", 3/32" i 1/16". Kliješta za slijepe zakovice ili pop zakovice. Eiffelov toranj je spojen zakovicama. Dvorezni i višerezni zakovični spojevi. Razne vrste zakovica. Preklopni zakovični spoj. Zakovica je strojni dio koji se koristi kao nerastavljivi spoj.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Zakovica · Vidi više »

Zamašnjak

parnoj lokomotivi iz 1802. Izgled današnjeg automobilskog zamašnjaka. Zamašnjak je teški kotač koji, kada se zavrti, velikim momentom tromosti ili inercije ublažuje nemirni rad stroja (zbog udarnih opterećenja drobilica, alatnih ili valjaoničkih strojeva i drugo), nakupljenom kinetičkom energijom svladava mrtve točke strojeva (na primjer parnoga stroja), ili služi za stabilizaciju gibanja vozila, satelita, projektila i drugo (zvrk).

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Zamašnjak · Vidi više »

Zbroj

Zbroj je rezultat zbrajanja dvaju ili više brojeva koji se zovu pribrojnici.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Zbroj · Vidi više »

Zgrada

São Paulo, Brazil Gradilište stambene zgrade Zgrada je građevina koja se sastoji od vanjskih zidova i krovne konstrukcije, s jednom ili više zatvorenih prostorija kojima je omogućen pristup.

Novi!!: Nauka o čvrstoći i Zgrada · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »