Brže od pregledniku!
62 odnosi: Domoljublje, FK Borac Banja Luka, FK Crvena zvezda, Gamba Osaka, GNK Dinamo Zagreb, HNK Rijeka, Hrvatska, Hrvatska nogometna liga, Izgredi na utakmici Dinamo – Crvena zvezda, JEF United Ichihara Chiba, Kup maršala Tita, Leukemija, NK Inter Zaprešić, NK Marsonia Slavonski Brod, NK Varaždin, NK Varteks Varaždin (2011.), NK Zagreb, Nogomet, Ruanda, Slobodna Dalmacija, Srbija, Sydney, Sydney United 58 FC, Varaždin, Vranje, Zagreb, Zaprešić, Zvonimir Boban, 1. FSV Mainz 05, 1. HNL 2005./06., 1. HNL 2007./08., 13. studenoga, 16. lipnja, 1952., 1971., 1980., 1981., 1982., 1984., 1985., 1986., 1988., 1989., 1990., 1991., 1992., 1994., 1996., 1997., 1998., ..., 1999., 2000., 2003., 2004., 2005., 2006., 2007., 2008., 2009., 2011., 2012., 2013.. Proširite indeks (12 više) »
Domoljublje
Domoljublje u nogometu Domoljublje ili patriotizam (iz starogrčkog πατρίς; patris, otac; lat. patria, domovina) označava emocionalnu privrženost svome narodu.
Novi!!: Josip Kuže i Domoljublje · Vidi više »
FK Borac Banja Luka
FK Borac je bosanskohercegovački nogometni klub iz Banje Luke, a nastupa u Premijer ligi Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Josip Kuže i FK Borac Banja Luka · Vidi više »
FK Crvena zvezda
FK Crvena zvezda srbijanski je nogometni klub iz Beograda.
Novi!!: Josip Kuže i FK Crvena zvezda · Vidi više »
Gamba Osaka
Gamba Osaka (ガンバ大阪, Ganba Ōsaka) je japanski nogometni klub iz grada Suita iz prefekture Osaka.
Novi!!: Josip Kuže i Gamba Osaka · Vidi više »
GNK Dinamo Zagreb
Građanski nogometni klub Dinamo Zagreb je hrvatski nogometni klub iz Zagreba.
Novi!!: Josip Kuže i GNK Dinamo Zagreb · Vidi više »
HNK Rijeka
HNK Rijeka je hrvatski nogometni klub iz Rijeke.
Novi!!: Josip Kuže i HNK Rijeka · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Josip Kuže i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska nogometna liga
Prijelazni pokal za pobjednika Prve HNL. Autor pokala je akademski kipar Marijan Zaradić Hrvatska nogometna liga (HNL), službenog naziva SuperSport Hrvatska nogometna liga, hrvatska je nogometna liga najvišeg ranga.
Novi!!: Josip Kuže i Hrvatska nogometna liga · Vidi više »
Izgredi na utakmici Dinamo – Crvena zvezda
Zvonimir Boban udara milicajca Izgredi na utakmici Dinamo – Crvena zvezda zbog kojih utakmica nije odigrana između zagrebačkog Dinama i beogradske Crvene zvezde 13.
Novi!!: Josip Kuže i Izgredi na utakmici Dinamo – Crvena zvezda · Vidi više »
JEF United Ichihara Chiba
JEF United Ichihara Chiba (jap. ジェフユナイテッド市原・千葉, Jefu Yunaiteddo Ichihara Chiba) je japanski nogometni klub iz Chibe.
Novi!!: Josip Kuže i JEF United Ichihara Chiba · Vidi više »
Kup maršala Tita
Kup maršala Tita bilo je nogometno kup natjecanje u bivšoj Jugoslaviji.
Novi!!: Josip Kuže i Kup maršala Tita · Vidi više »
Leukemija
Leukemija ili leukoza je zloćudna bolest krvotvornih organa, uglavnom koštane srži.
Novi!!: Josip Kuže i Leukemija · Vidi više »
NK Inter Zaprešić
NK Inter Zaprešić bio je hrvatski nogometni klub iz grada Zaprešića, koji je djelovao od 1929.
Novi!!: Josip Kuže i NK Inter Zaprešić · Vidi više »
NK Marsonia Slavonski Brod
NK Marsonia 1909 je hrvatski nogometni klub iz Slavonskog Broda.
Novi!!: Josip Kuže i NK Marsonia Slavonski Brod · Vidi više »
NK Varaždin
NK Varaždin (1931. – 2019.) bio je jedan od uspješnijih hrvatskih nogometnih klubova.
Novi!!: Josip Kuže i NK Varaždin · Vidi više »
NK Varteks Varaždin (2011.)
NK Varteks je hrvatski nogometni klub iz grada Varaždina.
Novi!!: Josip Kuže i NK Varteks Varaždin (2011.) · Vidi više »
NK Zagreb
NK Zagreb nogometni je klub iz grada Zagreba.
Novi!!: Josip Kuže i NK Zagreb · Vidi više »
Nogomet
Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.
Novi!!: Josip Kuže i Nogomet · Vidi više »
Ruanda
Ruanda je država u Jezerskoj regiji središnje Afrike, bez izlaza na more.
Novi!!: Josip Kuže i Ruanda · Vidi više »
Slobodna Dalmacija
Slobodna Dalmacija je hrvatski dnevnik i najtiražnije novine u Dalmaciji.
Novi!!: Josip Kuže i Slobodna Dalmacija · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Josip Kuže i Srbija · Vidi više »
Sydney
Sydney je najmnogoljudniji i najstariji grad u Australiji, osnovan 1788. godine.
Novi!!: Josip Kuže i Sydney · Vidi više »
Sydney United 58 FC
Sydney United 58 je hrvatski nogometni klub iz Sydneya, koji je zajedno s Melbourne Knightsima stvorio najviše nogometnog podmladka, međunarodnih igrača, te reprezentativaca.
Novi!!: Josip Kuže i Sydney United 58 FC · Vidi više »
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Novi!!: Josip Kuže i Varaždin · Vidi više »
Vranje
Vranje je grad u južnoj Srbiji središte istoimene općine u Pčinjskome okrugu.
Novi!!: Josip Kuže i Vranje · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Josip Kuže i Zagreb · Vidi više »
Zaprešić
Zaprešić je grad u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, a nalazi se u sklopu Zagrebačke županije.
Novi!!: Josip Kuže i Zaprešić · Vidi više »
Zvonimir Boban
Zvonimir Boban (Imotski, 8. listopada 1968.) bivši je hrvatski nogometaš i nogometni reprezentativac.
Novi!!: Josip Kuže i Zvonimir Boban · Vidi više »
1. FSV Mainz 05
1.
Novi!!: Josip Kuže i 1. FSV Mainz 05 · Vidi više »
1. HNL 2005./06.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Kuže i 1. HNL 2005./06. · Vidi više »
1. HNL 2007./08.
Prva hrvatska nogometna liga 2007./08. (skraćeno:T-Com Prva HNL 2007./08.) je natjecanje Prve hrvatske nogometne lige koje je počelo 21. srpnja 2007. Igralo se trokružnim sustavom kao i prošle sezone.
Novi!!: Josip Kuže i 1. HNL 2007./08. · Vidi više »
13. studenoga
13.
Novi!!: Josip Kuže i 13. studenoga · Vidi više »
16. lipnja
16.
Novi!!: Josip Kuže i 16. lipnja · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Kuže i 1952. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Kuže i 1971. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Kuže i 1980. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Kuže i 1981. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Kuže i 1982. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Kuže i 1984. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Kuže i 1985. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Kuže i 1986. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Kuže i 1988. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Kuže i 1989. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Kuže i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Kuže i 1991. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Josip Kuže i 1992. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Kuže i 1994. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Kuže i 1996. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Josip Kuže i 1997. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Josip Kuže i 1998. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Josip Kuže i 1999. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Josip Kuže i 2000. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Josip Kuže i 2003. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Josip Kuže i 2004. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Josip Kuže i 2005. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Josip Kuže i 2006. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Josip Kuže i 2007. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Josip Kuže i 2008. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Josip Kuže i 2009. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Kuže i 2011. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Josip Kuže i 2012. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Kuže i 2013. · Vidi više »
