Brže od pregledniku!
23 odnosi: Avenija Dubrovnik, Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Rijeka, Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska, Hrvatska, Ilirske pokrajine, IV. gimnazija u Zagrebu, Ivan Pavao II., Jadranski most, Most slobode (Zagreb), Napoleon Bonaparte, NK Lokomotiva Zagreb, Novi Zagreb, Novi Zagreb – zapad, Remetinečki rotor, Sava, Zagreb, Zagrebačke gradske četvrti, Zagrebački hipodrom, Zagrebački savski mostovi, Zagrebački velesajam, 2000-ih, 2014., 8. rujna.
Avenija Dubrovnik
Zagrebačkog velesajma. Avenija Dubrovnik je avenija koja se nalazi u dijelu Zagreba, koji se zove Novi Zagreb.
Novi!!: Kajzerica i Avenija Dubrovnik · Vidi više »
Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Rijeka
Željeznička pruga Zagreb – Rijeka je 229 km duga pruga u Hrvatskoj koja povezuje Zagreb i Rijeku.
Novi!!: Kajzerica i Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Rijeka · Vidi više »
Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska
Željeznička pruga Zagreb – Sisak – Novska (oznaka: M502) je pruga duga 116,7 km koja povezuje Zagreb sa Siskom i Novskom.
Novi!!: Kajzerica i Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Kajzerica i Hrvatska · Vidi više »
Ilirske pokrajine
Ilirske pokrajine (fra. Les Provinces Illyriennes) naziv je za hrvatske i slovenske zemlje pod francuskom vlašću u doba Napoleona, a dobile su ime po starosjediocima Ilirima.
Novi!!: Kajzerica i Ilirske pokrajine · Vidi više »
IV. gimnazija u Zagrebu
IV.
Novi!!: Kajzerica i IV. gimnazija u Zagrebu · Vidi više »
Ivan Pavao II.
Sveti Ivan Pavao II. (lat. Sanctus Ioannes Paulus PP. II.), također zvan Ivan Pavao Veliki (Wadowice, 18. svibnja 1920. – Vatikan, 2. travnja 2005.), rođen kao Karol Józef Wojtyła, 264.
Novi!!: Kajzerica i Ivan Pavao II. · Vidi više »
Jadranski most
Jadranski most Jadranski most preko rijeke Save u Zagrebu izgrađen je 1981. godine po projektu Zvonimira Lončarića.
Novi!!: Kajzerica i Jadranski most · Vidi više »
Most slobode (Zagreb)
Cvjetnoga naselja u Zagrebu. Pogled na Most slobode s južne obale Save. Most slobode je središnji zagrebački most na rijeci Savi.
Novi!!: Kajzerica i Most slobode (Zagreb) · Vidi više »
Napoleon Bonaparte
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.
Novi!!: Kajzerica i Napoleon Bonaparte · Vidi više »
NK Lokomotiva Zagreb
NK Lokomotiva Zagreb je hrvatski nogometni klub iz Zagreba.
Novi!!: Kajzerica i NK Lokomotiva Zagreb · Vidi više »
Novi Zagreb
Zračna fotografija zapadnog dijela Novog Zagreba Novi Zagreb je dio grada Zagreba izgrađen poslije Drugoga svjetskog rata južno od rijeke Save.
Novi!!: Kajzerica i Novi Zagreb · Vidi više »
Novi Zagreb – zapad
Novi Zagreb – zapad gradska je četvrt u samoupravnom ustrojstvu Grada Zagreba.
Novi!!: Kajzerica i Novi Zagreb – zapad · Vidi više »
Remetinečki rotor
Rotor u gradskoj četvrti Novi Zagreb – zapad Nacrt sadašnjeg rotora Remetinečki rotor je veliki cestovni rotor u gradskoj četvrti Novi Zagreb – zapad, mjesnom odboru Kajzerica.
Novi!!: Kajzerica i Remetinečki rotor · Vidi više »
Sava
Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.
Novi!!: Kajzerica i Sava · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Kajzerica i Zagreb · Vidi više »
Zagrebačke gradske četvrti
Gradska četvrt, uz mjesne odbore, oblik je mjesne samouprave u Gradu Zagrebu putem kojeg građani sudjeluju u odlučivanju o poslovima iz samoupravnog djelokruga Grada i lokalnim poslovima koji neposredno i svakodnevno utječu na njihov život i rad.
Novi!!: Kajzerica i Zagrebačke gradske četvrti · Vidi više »
Zagrebački hipodrom
Fotografija hipodroma iz zraka Jahač dok koristi jednu od staza Fotografija hipodroma sa strane Sportski objekt Hipodrom Zagreb – kolokvijalno i Zagrebački hipodrom – je hipodrom za preponske, dresurne, daljinske utakmice i konjičke trke koji se nalazi na Kajzerici, gradskom naselju Novog Zagreba u Hrvatskoj.
Novi!!: Kajzerica i Zagrebački hipodrom · Vidi više »
Zagrebački savski mostovi
Zdesna nalijevo (nizvodno): Jadranski, Savski (pješački), i Željeznički most Zagrebački savski mostovi su cestovni, željeznički i pješački mostovi koji spajaju lijevu i desnu obalu rijeke Save u gradu Zagrebu.
Novi!!: Kajzerica i Zagrebački savski mostovi · Vidi više »
Zagrebački velesajam
Zagrebački velesajam (ZV) je naziv za tvrtku koja organizira gospodarske izložbe ili sajamske priredbe, a bio je i sinonim za dvije najveće (i svojevremeno jedine) sajamske priredbe: Zagrebački velesajam (proljetni) i Zagrebački velesajam (jesenski).
Novi!!: Kajzerica i Zagrebački velesajam · Vidi više »
2000-ih
Montaža važnih događaja 2000-ih.
Novi!!: Kajzerica i 2000-ih · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Kajzerica i 2014. · Vidi više »
8. rujna
8.
Novi!!: Kajzerica i 8. rujna · Vidi više »
