Sadržaj
55 odnosi: Ašur, Ašur-ubalit II., Akadski jezik, Alijat II., Amitis od Medije, Antika, Arijena, Armenija, Astijag, Astronomija, Azija, Babilon, Babilonija, Banket, Beros, Biblija, Bitka kod Halisa, Cilicija (satrapija), Dejok, Drevni Egipat, Elamski jezik, Faraon, Fraort, Grčki jezik, Haran, Herodot, Iran, Kirkuk, Kizil (rijeka), Konjica, Koplje, Kralj, Krez, Ktezije, Lidija, Madije, Mala Azija, Medijci, Medijsko Carstvo, Nabopolasar, Nabukodonosor II., Nahum (knjiga), Niniva, Novoasirsko Carstvo, Perzijski jezik, Pješaštvo, Pomrčina Sunca, Porez, Psamtik I., Skiti, ... Proširite indeks (5 više) »
- Medijski kraljevi
Ašur
Ašur (asir.: ’Aššur; arapski: أشور, tj. Kal'at Šerkat; hebrejski: אַשּׁוּר; aramejski: ܐܫܘܪ) je bio prvotna prijestolnica Asirije, koja je po njemu dobila i ime.
Pogledaj Kijaksar i Ašur
Ašur-ubalit II.
Ašur-ubalit II. je bio posljednji vladar Novoasirskog Carstva.
Pogledaj Kijaksar i Ašur-ubalit II.
Akadski jezik
Akadski (ISO 639-3: akk; lišānum akkadītum) je bio istočnosemitski jezik koji se govorio u drevnoj Mezopotamiji.
Pogledaj Kijaksar i Akadski jezik
Alijat II.
Male Azije Alijat II. je bio lidijski kralj (619. – 560. pr. Kr.), a smatra se i osnivačem Lidijskog Carstva.
Pogledaj Kijaksar i Alijat II.
Amitis od Medije
Amitis (perz. Umati, grč. Amytis) je bila medijska princeza iz 6. stoljeća pr. Kr.
Pogledaj Kijaksar i Amitis od Medije
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str.
Pogledaj Kijaksar i Antika
Arijena
Arijena je bila lidijska princeza iz 6. stoljeća pr. Kr. Prema grčkom povjesničaru Herodotu, bila je kćer kralja Alijata II. odnosno sestra njegovog nasljednika Kreza.
Pogledaj Kijaksar i Arijena
Armenija
Armenija (arm. Հայաստան, Hayastan), službeno Republika Armenija, država je na južnom Kavkazu.
Pogledaj Kijaksar i Armenija
Astijag
Astijag (vladao od 585. do 550. pr. Kr.) je bio vladar iz iranske dinastije Medijaca, odnosno posljednji kralj Medijskog Carstva.
Pogledaj Kijaksar i Astijag
Astronomija
Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.
Pogledaj Kijaksar i Astronomija
Azija
Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.
Pogledaj Kijaksar i Azija
Babilon
Babilon je antički grad u Mezopotamiji, blizu suvremenog grada Al Hillah u Iraku.
Pogledaj Kijaksar i Babilon
Babilonija
Babilonija, 1792. pr. Kr. – 1750. pr. Kr. Babilonija (asirski: Karduniaš, staroegipatski: Sangar) bila je država i kulturno područje u Mezopotamiji u razdoblju između 1900. pr. Kr. ili 1800. pr. Kr. pa do propasti 539. pr. Kr. Nalazila se na donjem toku rijeka Eufrat i Tigris, otprilike između današnjeg iračkog grada Bagdada i Perzijskog zaljeva.
Pogledaj Kijaksar i Babilonija
Banket
srednjem vijeku (1517.) dinastije Sung (960. – 1279.) Banket (fra. banquet) je veliki objed ili gozba, koja uključuje sve oblike serviranja hrane: predjela, glavnog jela i deserta.
Pogledaj Kijaksar i Banket
Beros
Beros (akadski: Bēl-rē'ušu, prevedeno „Bel je njegov pastir“, grčki Βήρωσσος, Berossos) (oko 340. – 270. pr.Kr.)Becker, Udo, Leksikon astrologije, str.
Pogledaj Kijaksar i Beros
Biblija
Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.
Pogledaj Kijaksar i Biblija
Bitka kod Halisa
Bitka kod Halisa ili bitka pomrčine odrigrala se 28. svibnja 585. pr. Kr. na rijeci Halis (Kizil u današnjoj Turskoj); između Medijskog Carstva i Lidije.
Pogledaj Kijaksar i Bitka kod Halisa
Cilicija (satrapija)
Anatolije s '''Cilicijom''' na jugu Cilicija (tur. Çukurova) je antička satrapija (pokrajina) Perzijskog Carstva.
Pogledaj Kijaksar i Cilicija (satrapija)
Dejok
Dejok (grč. Deiokes, akad. Daiukku, elam. Dayauka) je bio vladar iz iranske dinastije Medijaca i prvi kralj Medijskog Carstva.
Pogledaj Kijaksar i Dejok
Drevni Egipat
Gizi najprepoznatljiviji su simboli civilizacije drevnog Egipta. Drevni Egipat bila je drevna civilizacija u sjeveroistočnoj Africi, smještena uz rijeku Nil što je danas moderna država Egipat.
Pogledaj Kijaksar i Drevni Egipat
Elamski jezik
Zapisi na '''elamskom jeziku''' Elamski jezik (ISO 639-3: elx) je iščezli jezik kojim su govorili drevni Elamiti na jugozapadu Irana.
Pogledaj Kijaksar i Elamski jezik
Faraon
Dvostruka faraonska kruna, simbol vladanja ujedinjenim Gornjim i Donjim Egiptom Riječju faraon u Bibliji grčko-rimski autori misle na vladare Egipta.
Pogledaj Kijaksar i Faraon
Fraort
Fraort (perz. Fravartiš, vladao od 675. do 653. pr. Kr.) je bio drugi kralj Medijskog Carstva.
Pogledaj Kijaksar i Fraort
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Pogledaj Kijaksar i Grčki jezik
Haran
Haran je drevni grad smješten na području današnje Turske.
Pogledaj Kijaksar i Haran
Herodot
Ἡρόδοτος Ἁλικαρνᾱσσεύς Svijet prema Herodotu Herodot (grč.; Halikarnas, Grčka, 484. pr. Kr. − Turij, Italija, 424. pr. Kr.) bio je grčki povjesničar prozvan „ocem povijesti“.
Pogledaj Kijaksar i Herodot
Iran
Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.
Pogledaj Kijaksar i Iran
Kirkuk
Kirkuk (izgovara se i kao Karkuk ili Kerkuk, arap. كركوك, sir. ܐܪܦܗܐ) je grad u Iraku, odnosno glavni grad pokrajine Kirkuk.
Pogledaj Kijaksar i Kirkuk
Kizil (rijeka)
Kizil („Halis“) je najduža rijeka u Turskoj.
Pogledaj Kijaksar i Kizil (rijeka)
Konjica
''Garde républicaine'', 8. svibnja 2005. Konjica ili konjaništvo, povijesni rod vojske čiji su pripadnici konjanici.
Pogledaj Kijaksar i Konjica
Koplje
Srednjovjekovna koplja Koplje je pješačko ili konjaničko hladno oružje na motki.
Pogledaj Kijaksar i Koplje
Kralj
Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.
Pogledaj Kijaksar i Kralj
Krez
Lidijski kralj '''Krez''' na slici ''Krezov danak'' od Claude Vignona iz 1629. Krez (grč. Κροῖσος; Croesus) (595. - oko 547. pr. Kr.) je bio kralj Lidije od 561. pr. Kr. do poraza protiv Perzijanaca oko 547. pr.
Pogledaj Kijaksar i Krez
Ktezije
Ktezije (grč. Κτησίας) je bio grčki liječnik i povjesničar iz 5. stoljeća pr. Kr. koji se rodio u Kindu u pokrajini Kariji.
Pogledaj Kijaksar i Ktezije
Lidija
Anatolije s označenom '''Lidijom''' na zapadu Lidijski kralj Krez na slici ''Krezov danak'' od Claude Vignona, 1629. Lidija (asirski: Luddu; grčki: Λυδία) je geografski naziv na regiju u zapadnoj Maloj Aziji, odnosno povijesni naziv za kraljevstvo iz Željeznog doba, perzijsku satrapiju, te za rimsku provinciju.
Pogledaj Kijaksar i Lidija
Madije
Madije (vladao od 653. do 625. pr. Kr.) je bio skitski vladar koji je ovladao Medijskim Carstvom u periodu od 28 godina.
Pogledaj Kijaksar i Madije
Mala Azija
Mala Azija je veliki poluotok u Aziji (Turska), koji pripada Prednjoj Aziji.
Pogledaj Kijaksar i Mala Azija
Medijci
Medijci Medija Medijci su stari iranski narod srodan Perzijancima koji se na područje Medije što se prostirala između Kaspijskog mora i Mezopotamije nastanio u 2. tisućljeću pr. Kr. Ovaj kraj danas pripada suvremenom Iranu, Iraku i Turskoj.
Pogledaj Kijaksar i Medijci
Medijsko Carstvo
Medijsko Carstvo (perz. Māda, grč. Mēdía, akad. Mādāya) bilo je prvo iransko carstvo koje je od kraja 8. do sredine 6. stoljeća pr. Kr. obuhvaćalo prostore Velikog Irana, sjeverne Mezopotamije i istočne Male Azije.
Pogledaj Kijaksar i Medijsko Carstvo
Nabopolasar
Nabopolasar (akadski: Nabû-apal-usur) (vladao 625. – 605. pr. Kr.) je bio prvi vladar Novobabilonskog Carstva.
Pogledaj Kijaksar i Nabopolasar
Nabukodonosor II.
Pečat u oku Mardukovog kipa u Babilonu, koji se često tumači kao prikaz Nabukodonosora II. 20. stoljeća Nabukodonosor II. (akad. Nabû-kudurri-uṣur, 630. – 561. pr. Kr.) je bio najveći vladar Novobabilonskog Carstva.
Pogledaj Kijaksar i Nabukodonosor II.
Nahum (knjiga)
Nahum je jedna od knjiga Biblije, dio Staroga zavjeta.
Pogledaj Kijaksar i Nahum (knjiga)
Niniva
Nergalske dveri Ninive Obnovljene Adadove dveri zidina Ninive. Niniva (akad. Ninua; heb. Ninive) je bila glavni grad Asirije u zadnjih nekoliko desetljeća asirskoga carstva.
Pogledaj Kijaksar i Niniva
Novoasirsko Carstvo
Novoasirsko carstvo označuje razdoblje u povijesti Asirije između 1075.
Pogledaj Kijaksar i Novoasirsko Carstvo
Perzijski jezik
right Zemlje u kojima se govori perzijski jezik. Plavom su obilježene države u kojima je ovaj jezik služben, a zelenom područja u kojima tim jezikom govore manjine i nije služben. Perzijski (farsi/parsi; ISO 639-3: fas) makrojezik kojem pripada istočni iz Afganistana (danas se bilježi kao parsijski ili afganski perzijski) i zapadni farsi iz Irana, službeni jezik Irana.
Pogledaj Kijaksar i Perzijski jezik
Pješaštvo
Hrvatske vojske. Pješaštvo se sastoji uglavnom od vojnika-pješaka.
Pogledaj Kijaksar i Pješaštvo
Pomrčina Sunca
Pomrčina Sunca 11. kolovoza 1999. Pomrčina Sunca nastaje kada se Mjesec ispriječi između Sunca i Zemlje, pa djelomično ili potpuno zakloni Sunce.
Pogledaj Kijaksar i Pomrčina Sunca
Porez
Porezi su jedan od prihoda države i u čitavom poreznom sustavu su najvažniji i najizdašniji javni prihod.
Pogledaj Kijaksar i Porez
Psamtik I.
Psamtik I. Psamtik I. (također poznat i kao Psametik ili Psametih) je bio egipatski faraon iz saiske ili XXVI.
Pogledaj Kijaksar i Psamtik I.
Skiti
Skiti (grčki: Σκύθες, Σκύθοι), nomadski narodi i plemena iranskog porijekla koja u 8.
Pogledaj Kijaksar i Skiti
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Pogledaj Kijaksar i Stara Grčka
Strijelac (vojnik)
Strijelac je vojnik koji ispaljuje neku vrstu projektila (kamen, strelica, koplje, metak) iz ručnog oružja (praćka, luk, samostrel, puška, strojnica, ručni top).
Pogledaj Kijaksar i Strijelac (vojnik)
Tigris
Tigris (grč. ἡ Τίγρης; sumerski: Idigna; staroperzijski: Tigrā-; turski: Dicla; kurdski: Dîjle; arap. دجلة Diğlä; heb. חידקל Ḥîddeqel) je istočnija od dvije velike rijeke koje protječu Mezopotamijom (druga je Eufrat), a izvire u brdima Anatolije, te nastavlja kroz Irak do Perzijskog zaljeva.
Pogledaj Kijaksar i Tigris
Urartu
610. i 585. pr. Kr. Urartu (starosjedilački: Biai ili Biainili, akad. „māt Urarṭu“: ma-at U-ra-ar-ṭu, grč. Ararat) ili kraljevstvo Van je država iz željeznog doba koja se prostirala oko jezera Van u Armenskoj visoravni.
Pogledaj Kijaksar i Urartu
28. svibnja
28.
Pogledaj Kijaksar i 28. svibnja