Otvori u Google MapamaSadržaj
35 odnosi: Židovi u Bjelorusiji, Baranaviči, Bjelorusija, Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika, Bjeloruski jezik, Brest (Bjelorusija), Brestska oblast, Bugarska, Cahul, Glarus, Jidiš, Kanal Dnjepar—Bug, Międzyrzec Podlaski, Minsk, Moskva, Paneuropski prometni koridor, Pinsk, Polissja, Poljska, Poljski jezik, Poljsko-Litavska Unija, Prapovijest, Prvi svjetski rat, Rusija, Ruski jezik, Rusko Carstvo, Sovjetski Savez, Sovjetsko-poljski rat, Treći Reich, Ukrajina, Varšava, Velika Kneževina Litva, Volinj, Vraca, 2016..
Židovi u Bjelorusiji
Sinagoga u Slominu Židovi u Bjelorusiji su bili treća najveća etnička skupina u zemlji u prvoj polovici 20. stoljeća.
Pogledaj Kobryn i Židovi u Bjelorusiji
Baranaviči
Baranaviči (bjeloruski: Баранавічы, jidiš: באַראַנאָוויטש, litavski: Baranovičiai, poljski: Baranowicze, ruski: Барановичи) grad je u Bjelorusiji.
Pogledaj Kobryn i Baranaviči
Bjelorusija
Bjelorusija (bjeloruski: Беларусь, Belarús'; ruski: Беларусь, Belarus'), službeno Republika Bjelarus (bjeloruski: Рэспубліка Беларусь, Rèspublika Belarús),Božidar Bakotić (prir.), Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Peto izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, listopad, 2012., str.
Pogledaj Kobryn i Bjelorusija
Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika
Беларуская Савецкая Сацыялістычная Рэспубліка 140px 125px (Zastava BSSR) (Grb BSSR) Geslo: Proleteri svih zemalja, ujedinite se! Пралетарыі ўсіхкраін, яднайцеся! Datoteka:Soviet Union - Byelorussian SSR.svg službeni jezik (Između 1920.
Pogledaj Kobryn i Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika
Bjeloruski jezik
Bjeloruski jezik (ISO 639-3: bel), istočnoslavenski jezik koji je materinski jezik oko devet milijuna Bjelorusa.
Pogledaj Kobryn i Bjeloruski jezik
Brest (Bjelorusija)
Brest (bjeloruski: Брэст / Brėst, tradicijski bjeloruski Берасце, Bierascie, poljski: Brześć, ranije Brześć nad Bugiem, Brest na Bugu, i Brześć Litewski, "Litavski Brest") je grad u zapadnoj Bjelorusiji na granici s Poljskom, upravno je središte Brestske oblasti.
Pogledaj Kobryn i Brest (Bjelorusija)
Brestska oblast
Brestska oblast (bjeloruski: Брэ́сцкая во́бласць, ruski: Бре́стская о́бласт) je jedna od sedam oblasti u Bjelorusiji.
Pogledaj Kobryn i Brestska oblast
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Pogledaj Kobryn i Bugarska
Cahul
Cahul (ruski: Kagul/Кагул) je grad u Moldaviji i središte istoimenog distrikta.
Pogledaj Kobryn i Cahul
Glarus
Glarus (Njemački: Glarus, Francuski: Glaris, ili Latinski: Claruna) je grad u Švicarskoj i glavni grad kantona Glarusa.
Pogledaj Kobryn i Glarus
Jidiš
Jidiš (heb. ייִדיש, Jiddisch; ISO 639-3: yid) jedna od dvije podskupine visokonjemačkih jezika kojim govori oko četiri milijuna Židova širom svijeta, poglavito u Izraelu i Njemačkoj.
Pogledaj Kobryn i Jidiš
Kanal Dnjepar—Bug
Karta kanala Dnjepar-Bug. Kanal Dnjepar—Bug Kanal Dnjepar—Bug (blr. Дняпроўска-Бугскі канал; rus. Днепровско-Бугский канал) kanalski je plovni put u Brestskoj oblasti u Bjelorusiji.
Pogledaj Kobryn i Kanal Dnjepar—Bug
Międzyrzec Podlaski
Międzyrzec Podlaski Międzyrzec Podlaski - Grad u Poljskoj, 17,100 stanovnika (2014.), smješten u Lubelskom vojvodstvu od 1999.
Pogledaj Kobryn i Międzyrzec Podlaski
Minsk
Minsk (bjeloruski: Minsk/Мінск, bjeloruski-taraškevica: Менск, ruski: Minsk/Минск) je glavni i najveći grad Bjelorusije (2 milijuna stanovnika).
Pogledaj Kobryn i Minsk
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Pogledaj Kobryn i Moskva
Paneuropski prometni koridor
Karta svih deset koridora Paneuropski prometni koridori predstavljaju mrežu cestovnih i željezničkih prometnih pravaca.
Pogledaj Kobryn i Paneuropski prometni koridor
Pinsk
Pinsk (blr. Пінск, polj. Pińsk) - grad u području Bresta na jugu Bjelorusije.
Pogledaj Kobryn i Pinsk
Polissja
Prostor regije Polissja Poliški krajolik, autor: Ivan Šiškin (1884.) Polissja (ukr. Полісся, lat. Polesia) je povijesna ukrajinska etno-lingvistička regija koja se svojim središtem prostire u močvarno-šumskom predjelu sjeverne Ukrajine i južne Bjelorusije, zatim nešto manje u istočnoj Poljskoj i zapadnoj Rusiji.
Pogledaj Kobryn i Polissja
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem.
Pogledaj Kobryn i Poljska
Poljski jezik
Klasifikacija narječja poljskog jezikaPoljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske.
Pogledaj Kobryn i Poljski jezik
Poljsko-Litavska Unija
Poljsko-Litavska Unija (pol. Rzeczpospolita Obojga Narodów, lit. Žečpospolita ili Abiejų tautų respublika, bje. Рэч Паспалітая ili Рэч Паспалітая АбодвухНародаў, ukr. Річ Посполита) povijesna je država nastala 1569. unijom Kraljevine Poljske i Velike Kneževine Litve (u kojoj su pretežni dio stanovništva i vladajuće elite bili Bjelorusi i Ukrajinci).
Pogledaj Kobryn i Poljsko-Litavska Unija
Prapovijest
Prapovijest je najduže razdoblje u prošlosti čovječanstva.
Pogledaj Kobryn i Prapovijest
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Pogledaj Kobryn i Prvi svjetski rat
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Pogledaj Kobryn i Rusija
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Pogledaj Kobryn i Ruski jezik
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Pogledaj Kobryn i Rusko Carstvo
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Pogledaj Kobryn i Sovjetski Savez
Sovjetsko-poljski rat
Poljsko-sovjetski rat, Sovjetsko-poljski rat ili Poljsko-boljševički rat je bio oružani sukob koji se od proljeća 1919.
Pogledaj Kobryn i Sovjetsko-poljski rat
Treći Reich
Treći Reich (njem. Drittes Reich), također poznat kao Nacistička Njemačka (njem. Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njem. Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943.
Pogledaj Kobryn i Treći Reich
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Pogledaj Kobryn i Ukrajina
Varšava
Varšava je grad u središnjoj Poljskoj, čiji je od 1596. godine glavni grad.
Pogledaj Kobryn i Varšava
Velika Kneževina Litva
Velika Kneževina Litva ili Velika Kneževina Litve, Rusi i Samogitije (starobjelorus. Великое князство Литовъское, polj. Wielkie Księstwo Litewskie, lat. Magnus Ducatus Lituaniae), službeni je naziv srednjovjekovne višenarodne države koja je u doba svoje najveće teritorijalne rasprostranjenosti obuhvaćala ozemlje današnjih država Litve i Bjelorusije te dijelove Ukrajine, Ruske Federacije (odnosno nekadašnje Kijevske Rusi) i Poljske.
Pogledaj Kobryn i Velika Kneževina Litva
Volinj
Prostor regije Volinj U Volinju se nalazi veliko svetište Počajivska lavra, 16. st. Volinj (ukrajinski: Волинь, Volyn’, poljski: Wołyń, njemački: Wolhynien, Wolynien, ruski: Волынь, Volyn’; hebrejski: װאָהלין, Vohlin) je povijesna ukrajinska pokrajina koja se danas svojim većim dijelom nalazi u Ukrajini, a manjim u Poljskoj i Bjelorusiji.
Pogledaj Kobryn i Volinj
Vraca
;Naselja u BiH.
Pogledaj Kobryn i Vraca
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Pogledaj Kobryn i 2016.
Također poznat kao Kobrin.