Brže od pregledniku!
35 odnosi: Židovi u Bjelorusiji, Baranaviči, Bjelorusija, Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika, Bjeloruski jezik, Brest (Bjelorusija), Brestska oblast, Bugarska, Cahul, Glarus, Jidiš, Kanal Dnjepar—Bug, Międzyrzec Podlaski, Minsk, Moskva, Paneuropski prometni koridor, Pinsk, Polissja, Poljska, Poljski jezik, Poljsko-Litavska Unija, Prapovijest, Prvi svjetski rat, Rusija, Ruski jezik, Rusko Carstvo, Sovjetski Savez, Sovjetsko-poljski rat, Treći Reich, Ukrajina, Varšava, Velika Kneževina Litva, Volinj, Vraca, 2016..
Židovi u Bjelorusiji
Sinagoga u Slominu Židovi u Bjelorusiji su bili treća najveća etnička skupina u zemlji u prvoj polovici 20. stoljeća.
Novi!!: Kobryn i Židovi u Bjelorusiji · Vidi više »
Baranaviči
Baranaviči (bjeloruski: Баранавічы, jidiš: באַראַנאָוויטש, litavski: Baranovičiai, poljski: Baranowicze, ruski: Барановичи) grad je u Bjelorusiji.
Novi!!: Kobryn i Baranaviči · Vidi više »
Bjelorusija
Bjelorusija (bjeloruski: Беларусь, Belarús'; ruski: Беларусь, Belarus'), službeno Republika Bjelarus (bjeloruski: Рэспубліка Беларусь, Rèspublika Belarús),Božidar Bakotić (prir.), Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Peto izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, listopad, 2012., str.
Novi!!: Kobryn i Bjelorusija · Vidi više »
Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika
Беларуская Савецкая Сацыялістычная Рэспубліка 140px 125px (Zastava BSSR) (Grb BSSR) Geslo: Proleteri svih zemalja, ujedinite se! Пралетарыі ўсіхкраін, яднайцеся! Datoteka:Soviet Union - Byelorussian SSR.svg službeni jezik (Između 1920. – 1930. status službenog jezika imali su: bjeloruski, ruski, poljski і jidiš. Kasnije, prema ustavu, svi jezici SSSR-a imali su jednaki status. No, u stvarnosti gospodario je ruski jezik dok su ostali jezici bili diskriminirani.) Glavni gradMinsk površina - ukupno - % vode 6.
Novi!!: Kobryn i Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika · Vidi više »
Bjeloruski jezik
Bjeloruski jezik (ISO 639-3: bel), istočnoslavenski jezik koji je materinski jezik oko devet milijuna Bjelorusa.
Novi!!: Kobryn i Bjeloruski jezik · Vidi više »
Brest (Bjelorusija)
Brest (bjeloruski: Брэст / Brėst, tradicijski bjeloruski Берасце, Bierascie, poljski: Brześć, ranije Brześć nad Bugiem, Brest na Bugu, i Brześć Litewski, "Litavski Brest") je grad u zapadnoj Bjelorusiji na granici s Poljskom, upravno je središte Brestske oblasti.
Novi!!: Kobryn i Brest (Bjelorusija) · Vidi više »
Brestska oblast
Brestska oblast (bjeloruski: Брэ́сцкая во́бласць, ruski: Бре́стская о́бласт) je jedna od sedam oblasti u Bjelorusiji.
Novi!!: Kobryn i Brestska oblast · Vidi više »
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Kobryn i Bugarska · Vidi više »
Cahul
Cahul (ruski: Kagul/Кагул) je grad u Moldaviji i središte istoimenog distrikta.
Novi!!: Kobryn i Cahul · Vidi više »
Glarus
Glarus (Njemački: Glarus, Francuski: Glaris, ili Latinski: Claruna) je grad u Švicarskoj i glavni grad kantona Glarusa.
Novi!!: Kobryn i Glarus · Vidi više »
Jidiš
Jidiš (heb. ייִדיש, Jiddisch; ISO 639-3: yid) jedna od dvije podskupine visokonjemačkih jezika kojim govori oko četiri milijuna Židova širom svijeta, poglavito u Izraelu i Njemačkoj.
Novi!!: Kobryn i Jidiš · Vidi više »
Kanal Dnjepar—Bug
Karta kanala Dnjepar-Bug. Kanal Dnjepar—Bug Kanal Dnjepar—Bug (blr. Дняпроўска-Бугскі канал; rus. Днепровско-Бугский канал) kanalski je plovni put u Brestskoj oblasti u Bjelorusiji.
Novi!!: Kobryn i Kanal Dnjepar—Bug · Vidi više »
Międzyrzec Podlaski
Międzyrzec Podlaski Międzyrzec Podlaski - Grad u Poljskoj, 17,100 stanovnika (2014.), smješten u Lubelskom vojvodstvu od 1999.
Novi!!: Kobryn i Międzyrzec Podlaski · Vidi više »
Minsk
Minsk (bjeloruski: Minsk/Мінск, bjeloruski-taraškevica: Менск, ruski: Minsk/Минск) je glavni i najveći grad Bjelorusije (2 milijuna stanovnika).
Novi!!: Kobryn i Minsk · Vidi više »
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Novi!!: Kobryn i Moskva · Vidi više »
Paneuropski prometni koridor
Karta svih deset koridora Paneuropski prometni koridori predstavljaju mrežu cestovnih i željezničkih prometnih pravaca.
Novi!!: Kobryn i Paneuropski prometni koridor · Vidi više »
Pinsk
Pinsk (blr. Пінск, polj. Pińsk) - grad u području Bresta na jugu Bjelorusije.
Novi!!: Kobryn i Pinsk · Vidi više »
Polissja
Prostor regije Polissja Poliški krajolik, autor: Ivan Šiškin (1884.) Polissja (ukr. Полісся, lat. Polesia) je povijesna ukrajinska etno-lingvistička regija koja se svojim središtem prostire u močvarno-šumskom predjelu sjeverne Ukrajine i južne Bjelorusije, zatim nešto manje u istočnoj Poljskoj i zapadnoj Rusiji.
Novi!!: Kobryn i Polissja · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Kobryn i Poljska · Vidi više »
Poljski jezik
Klasifikacija narječja poljskog jezikaPoljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske.
Novi!!: Kobryn i Poljski jezik · Vidi više »
Poljsko-Litavska Unija
Poljsko-Litavska Unija (pol. Rzeczpospolita Obojga Narodów, lit. Žečpospolita ili Abiejų tautų respublika, bje. Рэч Паспалітая ili Рэч Паспалітая АбодвухНародаў, ukr. Річ Посполита) povijesna je država nastala 1569. unijom Kraljevine Poljske i Velike Kneževine Litve (u kojoj su pretežni dio stanovništva i vladajuće elite bili Bjelorusi i Ukrajinci).
Novi!!: Kobryn i Poljsko-Litavska Unija · Vidi više »
Prapovijest
Prapovijest je najduže razdoblje u prošlosti čovječanstva.
Novi!!: Kobryn i Prapovijest · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Kobryn i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Kobryn i Rusija · Vidi više »
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Novi!!: Kobryn i Ruski jezik · Vidi više »
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Novi!!: Kobryn i Rusko Carstvo · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Kobryn i Sovjetski Savez · Vidi više »
Sovjetsko-poljski rat
Poljsko-sovjetski rat, Sovjetsko-poljski rat ili Poljsko-boljševički rat je bio oružani sukob koji se od proljeća 1919.
Novi!!: Kobryn i Sovjetsko-poljski rat · Vidi više »
Treći Reich
Treći Reich (njem. Drittes Reich), također poznat kao Nacistička Njemačka (njem. Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njem. Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943.
Novi!!: Kobryn i Treći Reich · Vidi više »
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Novi!!: Kobryn i Ukrajina · Vidi više »
Varšava
Varšava je grad u središnjoj Poljskoj, čiji je od 1596. godine glavni grad.
Novi!!: Kobryn i Varšava · Vidi više »
Velika Kneževina Litva
Velika Kneževina Litva ili Velika Kneževina Litve, Rusi i Samogitije (starobjelorus. Великое князство Литовъское, polj. Wielkie Księstwo Litewskie, lat. Magnus Ducatus Lituaniae), službeni je naziv srednjovjekovne višenarodne države koja je u doba svoje najveće teritorijalne rasprostranjenosti obuhvaćala ozemlje današnjih država Litve i Bjelorusije te dijelove Ukrajine, Ruske Federacije (odnosno nekadašnje Kijevske Rusi) i Poljske.
Novi!!: Kobryn i Velika Kneževina Litva · Vidi više »
Volinj
Prostor regije Volinj U Volinju se nalazi veliko svetište Počajivska lavra, 16. st. Volinj (ukrajinski: Волинь, Volyn’, poljski: Wołyń, njemački: Wolhynien, Wolynien, ruski: Волынь, Volyn’; hebrejski: װאָהלין, Vohlin) je povijesna ukrajinska pokrajina koja se danas svojim većim dijelom nalazi u Ukrajini, a manjim u Poljskoj i Bjelorusiji.
Novi!!: Kobryn i Volinj · Vidi više »
Vraca
;Naselja u BiH.
Novi!!: Kobryn i Vraca · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: Kobryn i 2016. · Vidi više »
