Sadržaj
34 odnosi: Abhazija, Anarhija, Arapi, Đuro II. Abhaški, Bagrat III. Gruzijski, Bagration, Bagratuni, Bichvinta, Bitka kod Manzikerta, Bizant, Crno more, David III. od Taoa, Dizenterija, Grčki jezik, Gruzija, Gruzijski jezik, Gurija, Hazari, Kartlija, Kartlijci, Konstantin III., Kraljevstvo Lazika, Krasnodarski kraj, Kutaisi, Novi Atos, Rusija, Seldžuci, Srednji vijek, Suhumi, Svaneti, Tao-Klardžeti, Tema (Bizant), Teodozije III. Abhaški, Zakavkazje.
Abhazija
Abhazija ili AphazijaAlemko Gluhak, »O nekim imenima zemalja«, Jezik: časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, god. 40., br. 4., mjeseca travnja 1993., str. 115.
Pogledaj Kraljevina Abhazija i Abhazija
Anarhija
Simbol anarhije Anarhija (grč. αναρχία (anarchia), što znači bez vlasti (prefiks an- znači bez, korijen arch- se prevodi kao vlada ili vlast)) je oblik društva u kojem bi se nastojalo poništiti svaki oblik nametnutog autoriteta; anarhisti vjeruju u čovjekovu prirodnu sposobnost autokontrole u društvu.
Pogledaj Kraljevina Abhazija i Anarhija
Arapi
Arapi Arapi (arapski: عرب ʻarab) semitski su narod koji je većim dijelom nastanjen na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.
Pogledaj Kraljevina Abhazija i Arapi
Đuro II. Abhaški
Đuro II., gruz. გიორგი II, bio je kralj Abhazije od 923. do 957. godine.
Pogledaj Kraljevina Abhazija i Đuro II. Abhaški
Bagrat III. Gruzijski
Bagrat III. Bagrat III., gruz. ბაგრატ III, (oko 960. – 7. svibnja 1014.) član gruzijske dinastije Bagrationi, kralj Abhazije od 978. (kao Bagrat II.) i kralj Gruzije od 1008. pa nadalje.
Pogledaj Kraljevina Abhazija i Bagrat III. Gruzijski
Bagration
Bagration (gruz. ბაგრატიონი, Bagration) je dinastija nekadašnjih vladara Gruzije, poznata po najdužoj vladavini u povijesti Kavkaza i Europe.
Pogledaj Kraljevina Abhazija i Bagration
Bagratuni
Zastava '''bagratidske''' dinastije Armenske feudalne dinastije oko 1000. godine ('''Bagratidi''' prikazani u sredini) Bagratuni (arm. Բագրատունի) su bili pripadnici armenske dinastije koja je od 9. do 11. stoljeća vladala područjima današnje Armenije i istočne Turske.
Pogledaj Kraljevina Abhazija i Bagratuni
Bichvinta
Bichvinta je turistički grad u Gruzijskoj pokrajini Abhaziji, 25 km južno od grada Gagre.
Pogledaj Kraljevina Abhazija i Bichvinta
Bitka kod Manzikerta
Bitka kod Manzikerta odigrala se 26. kolovoza 1071. godine između bizantske vojske, predvođene carem Romanom Diogenom (1068. – 1071.) i Seldžuka predvođenih sultanom Alp Arslanom.
Pogledaj Kraljevina Abhazija i Bitka kod Manzikerta
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Pogledaj Kraljevina Abhazija i Bizant
Crno more
Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.
Pogledaj Kraljevina Abhazija i Crno more
David III. od Taoa
David III.
Pogledaj Kraljevina Abhazija i David III. od Taoa
Dizenterija
Dizenterija je zarazna bolest čiji simptomi se očituju u teškom proljevu pri čemu izmet sadržava krv.
Pogledaj Kraljevina Abhazija i Dizenterija
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Pogledaj Kraljevina Abhazija i Grčki jezik
Gruzija
Gruzija (gruzijski საქართველო) je država u južnom Kavkazu, na sjeveroistoku Crnog mora.
Pogledaj Kraljevina Abhazija i Gruzija
Gruzijski jezik
Gruzijski jezik (ქართული ენა, kartuli ena; ISO 639-3: kat) je službeni jezik Gruzije, republike na Kavkazu.
Pogledaj Kraljevina Abhazija i Gruzijski jezik
Gurija
Gurija (gruz. გურია) je regija (mhare) u Gruziji, na zapadu zemlje, s izlazom na Crno more.
Pogledaj Kraljevina Abhazija i Gurija
Hazari
Kazarska država. Hazari su bila turkijska nomadska plemena naseljena uz obale Volge.
Pogledaj Kraljevina Abhazija i Hazari
Kartlija
Kartlija, gruz. ქართლი, je povijesna regija u Gruziji, smještena u središnjem ka istočnom dijelu, uz rijeku Kura.
Pogledaj Kraljevina Abhazija i Kartlija
Kartlijci
Kartlijci (ქართლელები), jedna od lokalnih gruzijskih u području Kavkaza u istočnoj Gruziji.
Pogledaj Kraljevina Abhazija i Kartlijci
Konstantin III.
* Konstantin III., rimski uzurpator, rimski uzurpator (vladao 407. – 411.).
Pogledaj Kraljevina Abhazija i Konstantin III.
Kraljevstvo Lazika
Kraljevstvo Lazika (gruzijski: ლაზიკის სამეფო, grčki Λαζική, Lazikē, čanski: Laziǩa / ლაზიკა, perzijski: لازستان Lazistan, armenski: Եգեր Yeger) ili Kraljevstvo Egreisi (gruzijski: ეგრისის სამეფო)) je bila mala gruzijskaFähnrich, 1993, S.
Pogledaj Kraljevina Abhazija i Kraljevstvo Lazika
Krasnodarski kraj
Krasnodarski kraj je kraj u Rusiji, smješten na obalama Azovskog i Crnog mora, odnosno u Predkavkazju i na sjevernim padinama Velikog Kavkaza.
Pogledaj Kraljevina Abhazija i Krasnodarski kraj
Kutaisi
Kutaisi (gru. ქუთაისი) je drugi najveći gruzijski grad.
Pogledaj Kraljevina Abhazija i Kutaisi
Novi Atos
Novi Atos, gruz. ახალი ათონი, grč. Νέος Άθως je grad u Gruziji u sastavu odmetnute pokrajine Abhazije.
Pogledaj Kraljevina Abhazija i Novi Atos
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Pogledaj Kraljevina Abhazija i Rusija
Seldžuci
Seldžučki sultanat na svom vrhuncu, 1092 Turci Seldžuci (na turskom, Selçuklu, mn. Selçuklular; na arapskom Saljūq, ili al-Salājiqa; perz., Saljūqiyān) bili su glavni ogranak Oguza i loza koja je vladala dijelovima Srednje Azije i Bliskog Istoka od 11. do 14. stoljeća, kao moćni Seldžučki sultanat.
Pogledaj Kraljevina Abhazija i Seldžuci
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Pogledaj Kraljevina Abhazija i Srednji vijek
Suhumi
Suhumi, glavni grad de facto neovisne, nepriznate države Abhazije koja se nalazi unutar međunarodno priznate Gruzije.
Pogledaj Kraljevina Abhazija i Suhumi
Svaneti
Svaneti (gruzijski: სვანეთი) ili Svanetija (antički Suania) je povijesna pokrajina Gruzije na sjeverozapadu zemlje, južni obronci Kavkaza, koja je naseljena Svanima, etnička podgrupa Gruzijaca.
Pogledaj Kraljevina Abhazija i Svaneti
Tao-Klardžeti
Mapa kavkaške regije oko 1000. godine Kraljevina Tao-Klardžeti, gruz. ტაო-კლარჯეთის სამეფო, je izraz koji se kao konvencija od strane modernih povjesničara koristi za opisivanje povijesnih jugozapadnih gruzijskih kraljevstava i kneževina koje se danas nalaze na području sjeveroistočne Turske i njenih provincija Erzurum, Artvin, Ardahan i Kars.
Pogledaj Kraljevina Abhazija i Tao-Klardžeti
Tema (Bizant)
Bizantske teme 1045. godine. Tema ili temat (grč. mn. θέματα, thémata; jedn. θέμα, théma, u lat. thema) je bila jedinica lokalne samouprave u Bizantu.
Pogledaj Kraljevina Abhazija i Tema (Bizant)
Teodozije III. Abhaški
Teodozije III.
Pogledaj Kraljevina Abhazija i Teodozije III. Abhaški
Zakavkazje
Zemljovid Kavkaza 1994. godine Zakavkazje (rus. Закавказье, arm. Հարավային Կովկաս, gruz. სამხრეთი კავკასია), odnosno "područje iza Kavkaza" je geopolitička subregija na području Kavkaza.
Pogledaj Kraljevina Abhazija i Zakavkazje