Brže od pregledniku!
22 odnosi: Austro-Ugarska, Švicarska, Židovi u Hrvatskoj, Basel, Benzodiazepini, Diazepam, Flurazepam, Hrvatska, Kemija, Klonazepam, Klordiazepoksid, Krakov, Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka, New Jersey, Nitrazepam, Opatija, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Karolina, 1908., 2005., 28. rujna, 7. svibnja.
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Leo Sternbach i Austro-Ugarska · Vidi više »
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Novi!!: Leo Sternbach i Švicarska · Vidi više »
Židovi u Hrvatskoj
Židovi u Hrvatskoj predstavljaju zasebnu nacionalnu i vjersku skupinu kojoj su u Republici Hrvatskoj zajamčena sva vjerska i nacionalna prava.
Novi!!: Leo Sternbach i Židovi u Hrvatskoj · Vidi više »
Basel
Basel (francuski: Bâle, talijanski: Basilea) treći je grad po broju stanovnika u Švicarskoj, drugi po veličini sa širim gradskim područjem.
Novi!!: Leo Sternbach i Basel · Vidi više »
Benzodiazepini
Primjeri lijekova za smirenje iz skupine benzodiazepina. Benzodiazepini su skupina lijekova koji se koriste u liječenju anksioznosti, nesanice i sličnih stanja povezanih sa živčanom napetošću.
Novi!!: Leo Sternbach i Benzodiazepini · Vidi više »
Diazepam
Diazepam je vrsta psihotropne tvari.
Novi!!: Leo Sternbach i Diazepam · Vidi više »
Flurazepam
Flurazepam je vrsta psihotropne tvari.
Novi!!: Leo Sternbach i Flurazepam · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Leo Sternbach i Hrvatska · Vidi više »
Kemija
Kemija (grčki: χημεία chimeía; starofrancuski: alkemie; arapski al-kimia: umjetnost preobrazbe; nekad hr. lučba) je znanost koja proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari.
Novi!!: Leo Sternbach i Kemija · Vidi više »
Klonazepam
Klonazepam Klonazepam (Rivotril) je jedan od najjačih antiepileptika.
Novi!!: Leo Sternbach i Klonazepam · Vidi više »
Klordiazepoksid
Klordiazepoksid je vrsta psihotropne tvari.
Novi!!: Leo Sternbach i Klordiazepoksid · Vidi više »
Krakov
Krakov (polj.: Kraków, češki: Krakov, franc.: Cracovie, njem.: Krakau, lat.: Cracovia, litvanski: Krokuva, ukr.: Краків, jidiš: Kroke) je grad u južnoj Poljskoj.
Novi!!: Leo Sternbach i Krakov · Vidi više »
Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka
Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka (njem. Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), na hrvatskom jeziku češće se rabi naziv Nacionalsocijalistička stranka, bila je politička stranka u Njemačkoj između 1919.
Novi!!: Leo Sternbach i Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka · Vidi više »
New Jersey
New Jersey je savezna država koja pripada srednjoatlantskoj i sjeveroistočnoj regiji SAD-a. Na sjeveru graniči s državom New York, na jugozapadu s državom Delaware, na zapadu s Pennsylvanijom, a na istoku izlazi na Atlantski ocean.
Novi!!: Leo Sternbach i New Jersey · Vidi više »
Nitrazepam
Nitrazepam je vrsta psihotropne tvari.
Novi!!: Leo Sternbach i Nitrazepam · Vidi više »
Opatija
Djevojka s galebom Opatija (tal. Abbazia) je grad u zapadnoj Hrvatskoj, na potezu od Rijeke prema Istri.
Novi!!: Leo Sternbach i Opatija · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Leo Sternbach i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Sjeverna Karolina
je savezna država SAD-a.
Novi!!: Leo Sternbach i Sjeverna Karolina · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: Leo Sternbach i 1908. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Leo Sternbach i 2005. · Vidi više »
28. rujna
28.
Novi!!: Leo Sternbach i 28. rujna · Vidi više »
7. svibnja
7.
Novi!!: Leo Sternbach i 7. svibnja · Vidi više »
