Brže od pregledniku!
71 odnosi: Alpska kombinacija, Alpsko skijanje, Austrija, Španjolska, Švedska, Švicarska, Cortina d'Ampezzo, Finska, Flachau, Garmisch-Partenkirchen, Hrvatska, Italija, Kanada, Krasnaja Poljana (Krasnodar), Levi, Maribor, Njemačka, Rusija, Semmering, Slalom, Slovenija, Spust, St. Moritz, Super-veleslalom, Svjetski skijaški kup 2011., Svjetski skijaški kup 2014., Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2009., Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2011., Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2013., Veleslalom, XXI. Zimske olimpijske igre – Vancouver 2010., XXII. Zimske olimpijske igre – Soči 2014., Zagreb, 1. prosinca, 1. veljače, 10. listopada, 10. ožujka, 11. siječnja, 14. prosinca, 14. studenoga, 18. veljače, 1984., 20. ožujka, 20. veljače, 2001., 2002., 2003., 2004., 2005., 2006., ..., 2007., 2008., 2009., 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 21. siječnja, 22. siječnja, 24. siječnja, 24. studenoga, 25. veljače, 27. veljače, 29. siječnja, 29. veljače, 3. prosinca, 30. siječnja, 4. prosinca, 6. prosinca, 7. prosinca. Proširite indeks (21 više) »
Alpska kombinacija
Alpska kombinacija je disciplina alpskog skijanja koja predstavlja spoj tehničke i brze discipline, gdje se natjecatelji natječu u slalomu i spustu.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i Alpska kombinacija · Vidi više »
Alpsko skijanje
Alpsko skijanje je vrlo raširen način skijanja na planinskim padinama prekrivenim snijegom.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i Alpsko skijanje · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i Austrija · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i Španjolska · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i Švedska · Vidi više »
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i Švicarska · Vidi više »
Cortina d'Ampezzo
Cortina d'Ampezzo je grad u sjevernoj talijanskoj regiji Veneto.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i Cortina d'Ampezzo · Vidi više »
Finska
Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i Finska · Vidi više »
Flachau
Flachau je općina u Austriji u saveznoj državi Salzburgu, i poznato skijaško odredište.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i Flachau · Vidi više »
Garmisch-Partenkirchen
Garmisch-Partenkirchen (bavarski: Garmisch-Partakurch ili Garmisch-Partnkira) grad je u njemačkoj pokrajini Bavarskoj, u upravnom području Gornja Bavarska, blizu granice s Austrijom.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i Garmisch-Partenkirchen · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i Hrvatska · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i Italija · Vidi više »
Kanada
Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i Kanada · Vidi više »
Krasnaja Poljana (Krasnodar)
Pogled u dolinu Krasnaja Poljana (ruski Красная Поляна) je planinsko selo u regiji Krasnodar.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i Krasnaja Poljana (Krasnodar) · Vidi više »
Levi
* Levi (praotac), sin praoca Jakova i rodozačetnik svećeničkog plemena Levi.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i Levi · Vidi više »
Maribor
Maribor (njem.: Marburg an der Drau) je grad u Republici Sloveniji, s otprilike 113.000 stanovnika, što ga čini drugim po veličini gradom u državi.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i Maribor · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i Njemačka · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i Rusija · Vidi više »
Semmering
Semmering je naselje u Austriji.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i Semmering · Vidi više »
Slalom
Slalom s kajakom Skijaški slalom Slalom se odnosi na takvo sportsko natjecanje u kojem natjecatelji u želji da najbrže prođu zadanu stazu, prolaze označeni put između oznaka poznatijim pod nazivom vrata.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i Slalom · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i Slovenija · Vidi više »
Spust
Skijaški spust Spust je oznaka sportske disicpline u alpskom skijanju ali i drugim sportovima u kojima natjecatelj prolazi dugu i strmu stazu.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i Spust · Vidi više »
St. Moritz
St.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i St. Moritz · Vidi više »
Super-veleslalom
Super-veleslalom ili Super-G (skraćenica od "Super Giant Slalom"), što bi mogli opisati kao "poseban veleslalom".
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i Super-veleslalom · Vidi više »
Svjetski skijaški kup 2011.
Sezona Svjetskog skijaškog kupa 2011.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i Svjetski skijaški kup 2011. · Vidi više »
Svjetski skijaški kup 2014.
Svjetski kup u alpskom skijanju 2013./2014. 48.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i Svjetski skijaški kup 2014. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2009.
40.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2009. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2011.
41.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2011. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2013.
Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2013. održalo se u Schladmingu, Štajerska, Austrija od 4.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2013. · Vidi više »
Veleslalom
Veleslalomaš prolazi pokraj vratiju Veleslalom, ili "kontrolirani spust"https://www.skijanje.hr/natjecanja/skijanje/clanak/kada-je-odskijan-prvi-veleslalom?id.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i Veleslalom · Vidi više »
XXI. Zimske olimpijske igre – Vancouver 2010.
XXI.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i XXI. Zimske olimpijske igre – Vancouver 2010. · Vidi više »
XXII. Zimske olimpijske igre – Soči 2014.
XXII.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i XXII. Zimske olimpijske igre – Soči 2014. · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i Zagreb · Vidi više »
1. prosinca
1.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i 1. prosinca · Vidi više »
1. veljače
1.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i 1. veljače · Vidi više »
10. listopada
10.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i 10. listopada · Vidi više »
10. ožujka
10.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i 10. ožujka · Vidi više »
11. siječnja
11.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i 11. siječnja · Vidi više »
14. prosinca
14.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i 14. prosinca · Vidi više »
14. studenoga
14.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i 14. studenoga · Vidi više »
18. veljače
18.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i 18. veljače · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i 1984. · Vidi više »
20. ožujka
20.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i 20. ožujka · Vidi više »
20. veljače
20.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i 20. veljače · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i 2001. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i 2002. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i 2003. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i 2004. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i 2005. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i 2006. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i 2007. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i 2008. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i 2009. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i 2010. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i 2011. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i 2012. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i 2013. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i 2014. · Vidi više »
21. siječnja
21.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i 21. siječnja · Vidi više »
22. siječnja
22.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i 22. siječnja · Vidi više »
24. siječnja
24.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i 24. siječnja · Vidi više »
24. studenoga
24.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i 24. studenoga · Vidi više »
25. veljače
25.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i 25. veljače · Vidi više »
27. veljače
27.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i 27. veljače · Vidi više »
29. siječnja
29.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i 29. siječnja · Vidi više »
29. veljače
29.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i 29. veljače · Vidi više »
3. prosinca
3.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i 3. prosinca · Vidi više »
30. siječnja
30.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i 30. siječnja · Vidi više »
4. prosinca
4.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i 4. prosinca · Vidi više »
6. prosinca
6.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i 6. prosinca · Vidi više »
7. prosinca
7.
Novi!!: Maria Höfl-Riesch i 7. prosinca · Vidi više »
