Brže od pregledniku!
76 odnosi: Anatomija čovjeka, Antun Tucak, Atomsko sklonište, Autoimuna bolest, Čakovec, Bakalaureat, Biofizika, Biokemija, Bolnica, Dekan (naslov), Deoksiribonukleinska kiselina, Diploma, Doktor, Domovinski rat, Europska unija, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku, Fiziologija čovjeka, Gordana Kralik, Gornji grad (Osijek), Gospodarstvo Hrvatske, Histologija, Hrvatska, Imunologija, Interna medicina, Ivica Kostović, KBC Osijek, Kirurgija, Klinika (ustanova), Krešimir Glavina, Krvožilni sustav, Laboratorij, Liječnik, Magistar, Međunarodna agencija za atomsku energiju, Medicina, Medicinski fakultet u Zagrebu, Ministar, Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, Molekularna biologija, Njemački jezik, Nova Gradiška, Oftalmologija, Orahovica, Osijek, Pavo Filaković, Pedijatrija, Pravni fakultet u Osijeku, Pregrada, Prodekan, Reanimatologija, ..., Ruđer Bošković, Socijalistička Republika Hrvatska, Southeastern European Medical Journal, Srčane bolesti, Stanična biologija, Studentski zbor, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Sveučilište u Zagrebu, Višegradska skupina, Vlada, Zagreb, Zgrada glavnog zapovjedništva u Osijeku, 15. lipnja, 1979., 1980., 1988., 1989., 1990., 1994., 1998., 2005., 2017., 2018., 22. rujna, 25. travnja, 30. kolovoza. Proširite indeks (26 više) »
Anatomija čovjeka
Tijelo muškarca s nekim istaknutim organima Anatomija ljudske glave Anatomija čovjeka je područje opće anatomije koje proučava stukturu i sustave organa u ljudskom tijelu, ostavljajući tkiva histologiji, a stanice citologiji.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i Anatomija čovjeka · Vidi više »
Antun Tucak
Prof.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i Antun Tucak · Vidi više »
Atomsko sklonište
Atomsko sklonište je hrvatski hard rock sastav iz Pule.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i Atomsko sklonište · Vidi više »
Autoimuna bolest
reumatoudnoga artritisa. Autoimuna bolest je bolest uzrokovana autoimunoreakcijom enciklopedija.hr.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i Autoimuna bolest · Vidi više »
Čakovec
Čakovec je grad u sjevernoj Hrvatskoj, koji se nalazi oko 90 kilometara sjeverno od Zagreba.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i Čakovec · Vidi više »
Bakalaureat
Bakalauerat (lat. baccalaueratus) je akademski stupanj koji se stječe nakon završetka preddiplomskog studija koji obično traje tri ili četiri godine.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i Bakalaureat · Vidi više »
Biofizika
Biofizika je interdisciplinarna znanost koja koristi fizikalne metode (i teorije) za proučavanje bioloških sustava.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i Biofizika · Vidi više »
Biokemija
Biokemija je kemija života, most između biologije i kemije koji proučava kako složene kemijske reakcije stvaraju život.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i Biokemija · Vidi više »
Bolnica
'''H''' - međunarodni znak za bolnice KB Dubrava u Zagrebu Bolnica (u prošlosti hospital ili lazaret) je javna ili privatna zdravstvena ustanova za liječenje bolesnika.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i Bolnica · Vidi više »
Dekan (naslov)
U akademskoj upravi (npr. u školama ili na fakultetima) dekan je naziv za osobu koja je glavni upravitelj neke akademske jedinice, ili nekog akademskog područja, ili oboje.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i Dekan (naslov) · Vidi više »
Deoksiribonukleinska kiselina
285x285px Deoksiribonukleinska kiselina, skraćeno DNK (eng. Deoxyribonucleic acid, DNA), jest nukleinska kiselina u obliku dvostruke spiralne zavojnice.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i Deoksiribonukleinska kiselina · Vidi više »
Diploma
Diploma Diploma (starogrčki: presavijeno u dvoje, povelja) naziv je za svjedodžbe, završnih ispita, ili postignutih titula (maturalna, doktorska diploma) ili isprava kojom se svečano priznaje određeni uspjeh, zasluga, staž članstva (počasna diploma).
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i Diploma · Vidi više »
Doktor
Doktor (lat.: docere „poučavati“ ili doctus „učenjak“; kratica: dr.) najviši je akademski naslov što ga nosi osoba koja je obranila doktorat znanosti.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i Doktor · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i Domovinski rat · Vidi više »
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i Europska unija · Vidi više »
Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku
Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku visoko je učilište u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku · Vidi više »
Fiziologija čovjeka
Fiziologija čovjeka jest znanost o mehaničkim, fizičkim i biokemijskim funkcijama normalnih ljudi ili ljudskih tkiva i organa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i Fiziologija čovjeka · Vidi više »
Gordana Kralik
Gordana Kralik (Kneževo, 21. kolovoza 1943.), hrvatska agronomkinja.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i Gordana Kralik · Vidi više »
Gornji grad (Osijek)
Gornji grad je osječka gradska četvrt.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i Gornji grad (Osijek) · Vidi više »
Gospodarstvo Hrvatske
Hrvatsko gospodarstvo nakon pada realsocijalizma u devedesetima doživljava tranziciju prema otvorenom tržišnom gospodarstvu, u kojem prevladava tercijarni sektor uslužnih djelatnosti.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i Gospodarstvo Hrvatske · Vidi više »
Histologija
Histologija (grč. histos – tkivo; logos - riječ, znanost) je medicinska znanost o tkivima (u užem smislu), odnosno, nauka o sastavu višestaničnih organizama.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i Histologija · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i Hrvatska · Vidi više »
Imunologija
Imunologija (lat. immunitas - otpornost, neprimljivost; grč. lógos - nauka) je grana biomedicinskih znanosti koja proučava cjelokupnu otpornost organizma na djelovanje stranih tvari, tj.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i Imunologija · Vidi više »
Interna medicina
Interna medicina je grana medicine koja se bavi problemima i bolestima unutrašnjih organa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i Interna medicina · Vidi više »
Ivica Kostović
Ivica Kostović (Zagreb, 7. lipnja 1943.) je hrvatski akademik, redoviti profesor i bivši dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, bivši potpredsjednik Vlade, ministar znanosti i tehnologije, predstojnik Ureda Predsjednika Republike, saborski zastupnik i potpredsjednik Hrvatskog sabora te ravnatelj Hrvatskog instituta za istraživanje mozga.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i Ivica Kostović · Vidi više »
KBC Osijek
KBC Osijek, zgrade u bolničkom kampusu. Klinički bolnički centar Osijek središnja je i najveća zdravstvena ustanova u Slavoniji te jedan od pet kliničkih bolničkih centara u Hrvatskoj.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i KBC Osijek · Vidi više »
Kirurgija
Kirurgija (od grčkog: χειρουργική, i latinskog: chirurgiae, što znači "rad rukom") je grana medicine koja koristi ručne i instrumentalne operativne tehnike na pacijentima da bi istražila i/ili tretirala patološka stanja kao što su bolesti ili ozljede, a u svrhu poboljšanja tjelesnih funkcija ili vanjskog izgleda.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i Kirurgija · Vidi više »
Klinika (ustanova)
Klinika je vrsta kliničke ustanove, manja zdravstvena ustanova specijalizirana za određenu granu medicinske djelatnosti.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i Klinika (ustanova) · Vidi više »
Krešimir Glavina
Krešimir Glavina (Subotica, 1. siječnja 1940.), hrvatski je liječnik, po užoj specijalizaciji radiolog.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i Krešimir Glavina · Vidi više »
Krvožilni sustav
Krvožilni sustav čovjeka (sisavaca) Krvožilni sustav (ili kardiovaskularni sustav) je sustav organa koji prenosi tvari iz i u stanice; također pomaže pri uravnotežnji tjelesne temperature i pH vrijednosti (dio homeostaze).
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i Krvožilni sustav · Vidi više »
Laboratorij
Medicinsko-biokemijski laboratorij Sveučilišta u Kölnu Laboratorij (od latinske riječi labor.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i Laboratorij · Vidi više »
Liječnik
Liječnik pregledava pacijenticu. Liječnik je zdravstveni radnik koji je završio medicinski fakultet i stekao akademski naziv doktora medicine.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i Liječnik · Vidi više »
Magistar
Magistar lat. "magister" u hrvatskom obrazovnom sustavu je naziv za osobu koja je završila diplomski sveučilišni studij, te obranila diplomski rad i ukupno stekla 300 ECTS bodova.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i Magistar · Vidi više »
Međunarodna agencija za atomsku energiju
Međunarodna agencija za atomsku energiju (eng. International Atomic Energy Agency - IAEA) međunarodna je organizacija čija je svrha razvoj nuklearne energije u miroljubive svrhe i ograničenje nuklearnog naoružanja.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i Međunarodna agencija za atomsku energiju · Vidi više »
Medicina
Medicina (lat. ars medica - umijeće liječenja; grč. iatriké téhne - tehnika liječenja) je grana ljudske djelatnosti kojoj je cilj liječenje i rehabilitacija bolesnih i čuvanje i unaprijeđenje zdravlja zdravih ljudi.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i Medicina · Vidi više »
Medicinski fakultet u Zagrebu
Medicinski fakultet u Zagrebu je najveći i najstariji medicinski fakultet u Hrvatskoj.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i Medicinski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Ministar
Ministar je član vlade zadužen za određeni resor, odnosno područje.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i Ministar · Vidi više »
Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske
Ministarstvo znanosti i obrazovanja obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: sustav predškolskog odgoja, osnovnoškolskoga i srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja u zemlji i inozemstvu.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske · Vidi više »
Molekularna biologija
Molekularna biologija je studija biologije na molekularnoj razini.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i Molekularna biologija · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i Njemački jezik · Vidi više »
Nova Gradiška
Crkva Bezgriješnog začeća Blažene Djevice Marije Nova Gradiška je grad u Hrvatskoj u Brodsko-posavskoj županiji.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i Nova Gradiška · Vidi više »
Oftalmologija
Biomikroskopija Oftalmologija ili okulistika je grana medicine koja se bavi proučavanjem građe i funkcije oka u zdravom i bolesnom stanju.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i Oftalmologija · Vidi više »
Orahovica
Orahovica je grad u Hrvatskoj, u Virovitičko-podravskoj županiji.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i Orahovica · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i Osijek · Vidi više »
Pavo Filaković
Prof. dr.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i Pavo Filaković · Vidi više »
Pedijatrija
Pedijatrija Pedijatrija je grana medicine koja je definirana objektom svog interesa- djetetom, od rođenja do kraja adolescencije.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i Pedijatrija · Vidi više »
Pravni fakultet u Osijeku
Zgrada fakulteta u Radićevoj ulici Pravni fakultet u Osijeku visoko je učilište u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i Pravni fakultet u Osijeku · Vidi više »
Pregrada
Pregrada je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i Pregrada · Vidi više »
Prodekan
Prodekan, zamjenik dekana, član uprave ustrojbene jedinice ili fakulteta, npr.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i Prodekan · Vidi više »
Reanimatologija
Reanimatologija je grana anesteziologije koja se bavi resuscitacijom, oživljavanjem u užem smislu.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i Reanimatologija · Vidi više »
Ruđer Bošković
diplomatske poslove, a u njemu je za života bio samo jedanput (1747.). Bazilika sv. Petra u Rimu. Ruđer Bošković, S.J. ili punim imenom Ruđer Josip Bošković (Dubrovnik, 18. svibnja 1711. – Milano, 13. veljače 1787.), bio je hrvatski matematičar, astronom, geodet, fizičar, pjesnik i filozof; isusovac.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i Ruđer Bošković · Vidi više »
Socijalistička Republika Hrvatska
Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i Socijalistička Republika Hrvatska · Vidi više »
Southeastern European Medical Journal
Southeastern European Medical Journal je međunarodni, recenzirani, znanstveni i stručni časopis Medicinskoga fakulteta u Osijeku.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i Southeastern European Medical Journal · Vidi više »
Srčane bolesti
Bolesnik koji ima srčani udar. Srčane bolesti ili bolesti srca su naziv za sve bolesti i medicinske poremećaje rada srca.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i Srčane bolesti · Vidi više »
Stanična biologija
Stanična biologija (nekad citologija, od grč. kytos - spremnik) je znanstvena disciplina koja za cilj ima proučavanje i razumijevanje stanica.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i Stanična biologija · Vidi više »
Studentski zbor
Hrvatski studentski zbor utemeljen je kao studentsko predstavničko tijelo krajem 1996.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i Studentski zbor · Vidi više »
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku smješteno je u gradu Osijeku, središtu hrvatske istočne Slavonije.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku · Vidi više »
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »
Višegradska skupina
Višegradska skupina (Višegradska grupa, Višegradska četvorka) ili skraćeno V4 je naziv udruženja četiriju srednjoeuropskih suverenih država: Mađarske, Slovačke, Češke i Poljske.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i Višegradska skupina · Vidi više »
Vlada
Vlada je najviše državno izvršno tijelo, koje djeluje za državu i u njezino ime, a koje ima svaka suverena država.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i Vlada · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i Zagreb · Vidi više »
Zgrada glavnog zapovjedništva u Osijeku
Pročelje, ulaz u današnju zgradu rektorata Sveučilišta J. J. Strossmayera Zgrada rektorata Sveučilišta J. J. Strossmayera, povijesno Zgrada glavnog vojnog zapovjedništva (Palača Slavonske Generalkomande, Generalkomanda, Generalatshaus), kasnije vojarna (Generalatskasserne) je zgrada bivšeg sjedišta generalata za Slavonsku vojnu krajinu u Osijeku, a danas je u njoj smješten Rektorat Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i Zgrada glavnog zapovjedništva u Osijeku · Vidi više »
15. lipnja
15.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i 15. lipnja · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i 1979. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i 1980. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i 1988. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i 1989. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i 1990. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i 1994. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i 1998. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i 2005. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i 2017. · Vidi više »
2018.
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i 2018. · Vidi više »
22. rujna
22.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i 22. rujna · Vidi više »
25. travnja
25.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i 25. travnja · Vidi više »
30. kolovoza
30.
Novi!!: Medicinski fakultet u Osijeku i 30. kolovoza · Vidi više »
