Brže od pregledniku!
85 odnosi: Austrijsko Carstvo, Banat, Berlin, Elektromagnetsko zračenje, Elektrotehnika, Engleski jezik, Europa, Fizika, Grčki jezik, Gustav Robert Kirchhoff, Heinrich Rudolf Hertz, Inženjer, Internet Explorer, Izumitelj, J. Edgar Hoover, Kirchhoffovi zakoni o struji i naponu, Kovačica, Latinski jezik, Matematika, New York (razdvojba), Nobelova nagrada, Oscilator, Pančevo, Patent, Perlez, Pneumonija, Profesor, Pulitzerova nagrada, Pupinov svitak, Radiologija, Robert Andrews Millikan, Sjedinjene Američke Države, Srbi, Srbija, Srpski jezik, Sveučilište Columbia, Sveučilište u Cambridgeu, Telegrafija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Znanost, 1. travnja, 10. svibnja, 12. kolovoza, 12. ožujka, 15. travnja, 16. ožujka, 1854., 1871., 1872., 1874., ..., 1879., 1883., 1887., 1888., 1889., 1892., 1894., 1896., 19. lipnja, 1900., 1901., 1902., 1904., 1920., 1921., 1922., 1923., 1924., 1929., 1935., 1958., 2. siječnja, 23. kolovoza, 23. prosinca, 23. veljače, 24. travnja, 29. svibnja, 29. travnja, 3. prosinca, 4. listopada, 4. studenoga, 6. travnja, 7. lipnja, 8. svibnja, 9. svibnja. Proširite indeks (35 više) »
Austrijsko Carstvo
Austrijsko Carstvo (njem. Kaiserthum Österreich) naziv je nasljednoga carstva nastalog na dijelu područja Svetog Rimskog Carstva i Habsburške Monarhije, a trajalo je od 1804. do 1867. godine.
Novi!!: Mihajlo Pupin i Austrijsko Carstvo · Vidi više »
Banat
Položaj Banata u Europi Karta Banata Banat (rumunjski: Banat, srpski: Банат ili Banat, mađarski: Bánát ili Bánság, njemački: Banat, slovački: Banát, banatskobugarski: Banát) je pokrajina u Rumunjskoj, Srbiji (Vojvodini) i Mađarskoj.
Novi!!: Mihajlo Pupin i Banat · Vidi više »
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Novi!!: Mihajlo Pupin i Berlin · Vidi više »
Elektromagnetsko zračenje
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Rendgenska snimka ruke. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove svih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.
Novi!!: Mihajlo Pupin i Elektromagnetsko zračenje · Vidi više »
Elektrotehnika
Elektrotehnika je primijenjena znanost čije je polje istraživanja teorija i praksa proizvodnje, prijenosa i uporabe električne energije.
Novi!!: Mihajlo Pupin i Elektrotehnika · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Mihajlo Pupin i Engleski jezik · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Mihajlo Pupin i Europa · Vidi više »
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Novi!!: Mihajlo Pupin i Fizika · Vidi više »
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Novi!!: Mihajlo Pupin i Grčki jezik · Vidi više »
Gustav Robert Kirchhoff
Gustav Robert Kirchhoff (Kalinjingrad, nekad Königsberg, 12. ožujka 1824. – Berlin, 17. listopada 1887.), njemački fizičar i kemičar.
Novi!!: Mihajlo Pupin i Gustav Robert Kirchhoff · Vidi više »
Heinrich Rudolf Hertz
Heinrich Rudolf Hertz ili Heinrich Hertz (Hamburg, 22. veljače 1857. – Bonn, 1. siječnja 1894.), njemački fizičar.
Novi!!: Mihajlo Pupin i Heinrich Rudolf Hertz · Vidi više »
Inženjer
Inženjer je stručnjak tehničkih ili tehnoloških znanosti visoke (VSS) ili (češće) više (VŠS) stručne spreme.
Novi!!: Mihajlo Pupin i Inženjer · Vidi više »
Internet Explorer
Internet Explorer (skraćeno IE ili MSIE) internetski je preglednik koji je razvila tvrtka Microsoft, te sastavni dio Microsoft Windows operativnih sustava (zbog čega je Microsoft tužen).
Novi!!: Mihajlo Pupin i Internet Explorer · Vidi više »
Izumitelj
Izumitelj je osoba koja je inventivnim pristupom stvorila nove predmete uporabe, uređaje ili tehnološke postupke (proizvodnje, kontrole i dr.), tj.
Novi!!: Mihajlo Pupin i Izumitelj · Vidi više »
J. Edgar Hoover
John Edgar Hoover - Direktor FBI-a John Edgar Hoover, (Washington, D.C., 1. siječnja, 1895. – Washington, D.C., 2. svibnja 1972.) bio je direktor organizacije The Bureau of Investigation, koja je 1935.
Novi!!: Mihajlo Pupin i J. Edgar Hoover · Vidi više »
Kirchhoffovi zakoni o struji i naponu
Kirchhoffovi zakoni sadržani su u dvije matematičke jednakosti koje razmatraju očuvanje električnog naboja i energije u električnim krugovima, a prvi ih je formulirao Gustav Kirchhoff 1845.
Novi!!: Mihajlo Pupin i Kirchhoffovi zakoni o struji i naponu · Vidi više »
Kovačica
Naselja u Hrvatskoj.
Novi!!: Mihajlo Pupin i Kovačica · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Mihajlo Pupin i Latinski jezik · Vidi više »
Matematika
Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.
Novi!!: Mihajlo Pupin i Matematika · Vidi više »
New York (razdvojba)
New York može značiti.
Novi!!: Mihajlo Pupin i New York (razdvojba) · Vidi više »
Nobelova nagrada
Simbol Nobelove nagrade Nobelove nagrade (šve. Nobelpriset) dodjeljuju se svake godine pojedincima ili skupinama čiji su uspjesi iznimni.
Novi!!: Mihajlo Pupin i Nobelova nagrada · Vidi više »
Oscilator
Izraz oscilator (njem. Oszillator, fran. oscillateur, prema lat. oscillare: njihati se) je višeznačan.
Novi!!: Mihajlo Pupin i Oscilator · Vidi više »
Pančevo
Pančevo (srp. ćir. Панчево, mađ. Pancsova, njem. Banstadt i Pantschowa, tur. Pançova, rum. Panciova, slovač. Pánčevo, rusin. Панчево) je grad u Banatu (Vojvodina, Republika Srbija), na rijeci Tamišu.
Novi!!: Mihajlo Pupin i Pančevo · Vidi više »
Patent
Patent je isprava kojom se zaštićuje isključivo pravo iskorištavanja nekog izuma.
Novi!!: Mihajlo Pupin i Patent · Vidi više »
Perlez
Perlez (srpski: Перлез, mađarski: Perlasz, nje. Perlas) je naselje u Banatu u Vojvodini u sastavu općine Zrenjanin.
Novi!!: Mihajlo Pupin i Perlez · Vidi više »
Pneumonija
Pneumonija ili upala pluća je akutno upalno stanje plućnog parenhima.
Novi!!: Mihajlo Pupin i Pneumonija · Vidi više »
Profesor
Profesor (kratica prof.), osoba koja se bavi predavanjem određenog predmeta u osnovnoj i srednjoj školi, na fakultetu ili na akademiji.
Novi!!: Mihajlo Pupin i Profesor · Vidi više »
Pulitzerova nagrada
Joseph Pulitzer Pulitzerova nagrada je američka nagrada za pisanu riječ, koju dodjeljuje Fakultet novinarstva Columbia svakog travnja.
Novi!!: Mihajlo Pupin i Pulitzerova nagrada · Vidi više »
Pupinov svitak
Početna konstrukcija Pupinova svitka. Pupinov svitak ili Pupinova zavojnica je svitak koji je godine 1900.
Novi!!: Mihajlo Pupin i Pupinov svitak · Vidi više »
Radiologija
Radiologija je u širem značenju znanost o zračenju.
Novi!!: Mihajlo Pupin i Radiologija · Vidi više »
Robert Andrews Millikan
Robert Andrews Millikan (Morrison, Illinois, 22. ožujka 1868. – San Marino, Kalifornija, 19. prosinca 1953.), američki eksperimentalni fizičar.
Novi!!: Mihajlo Pupin i Robert Andrews Millikan · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Mihajlo Pupin i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Mihajlo Pupin i Srbi · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Mihajlo Pupin i Srbija · Vidi više »
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.
Novi!!: Mihajlo Pupin i Srpski jezik · Vidi više »
Sveučilište Columbia
''Alma Mater'' Daniela Chestera Frencha jedna je od prepoznatljivosti Sveučilišta. Sveučilište Columbia, poznato i kao Columbia, glasovito je privatno sveučilište na newyorškom Manhattanu, jedna od sastavnica prestižne Lige bršljana.
Novi!!: Mihajlo Pupin i Sveučilište Columbia · Vidi više »
Sveučilište u Cambridgeu
Sveučilište Cambridge Sveučilište u Cambridgeu (engl. University of Cambridge, poznato i kao Cambridge) sveučilište je u gradu Cambridgeu, u istočnoj Engleskoj.
Novi!!: Mihajlo Pupin i Sveučilište u Cambridgeu · Vidi više »
Telegrafija
Morseovo tipkalo (oko 1900.). Morseovo tipkalo. Morseov kod ili abeceda. Dijelovi Morseovog telegrafa. Chappeov telegraf. Telegrafija (grčki: tele: daljina + grafein: pisanje) je tehnika za prijenos tekstovnih poruka (na primjer brzojava, odnosno telegrama) na daljinu s pomoću signalnih kodova.
Novi!!: Mihajlo Pupin i Telegrafija · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Mihajlo Pupin i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Novi!!: Mihajlo Pupin i Znanost · Vidi više »
1. travnja
1.
Novi!!: Mihajlo Pupin i 1. travnja · Vidi više »
10. svibnja
10.
Novi!!: Mihajlo Pupin i 10. svibnja · Vidi više »
12. kolovoza
12.
Novi!!: Mihajlo Pupin i 12. kolovoza · Vidi više »
12. ožujka
12.
Novi!!: Mihajlo Pupin i 12. ožujka · Vidi više »
15. travnja
15.
Novi!!: Mihajlo Pupin i 15. travnja · Vidi više »
16. ožujka
16.
Novi!!: Mihajlo Pupin i 16. ožujka · Vidi više »
1854.
Bez opisa.
Novi!!: Mihajlo Pupin i 1854. · Vidi više »
1871.
Bez opisa.
Novi!!: Mihajlo Pupin i 1871. · Vidi više »
1872.
Bez opisa.
Novi!!: Mihajlo Pupin i 1872. · Vidi više »
1874.
Bez opisa.
Novi!!: Mihajlo Pupin i 1874. · Vidi više »
1879.
Bez opisa.
Novi!!: Mihajlo Pupin i 1879. · Vidi više »
1883.
Bez opisa.
Novi!!: Mihajlo Pupin i 1883. · Vidi više »
1887.
Bez opisa.
Novi!!: Mihajlo Pupin i 1887. · Vidi više »
1888.
Bez opisa.
Novi!!: Mihajlo Pupin i 1888. · Vidi više »
1889.
Bez opisa.
Novi!!: Mihajlo Pupin i 1889. · Vidi više »
1892.
Bez opisa.
Novi!!: Mihajlo Pupin i 1892. · Vidi više »
1894.
Bez opisa.
Novi!!: Mihajlo Pupin i 1894. · Vidi više »
1896.
Bez opisa.
Novi!!: Mihajlo Pupin i 1896. · Vidi više »
19. lipnja
19.
Novi!!: Mihajlo Pupin i 19. lipnja · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: Mihajlo Pupin i 1900. · Vidi više »
1901.
1901. (MCMI), prva je godina 20. stoljeća.
Novi!!: Mihajlo Pupin i 1901. · Vidi više »
1902.
Bez opisa.
Novi!!: Mihajlo Pupin i 1902. · Vidi više »
1904.
Bez opisa.
Novi!!: Mihajlo Pupin i 1904. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Mihajlo Pupin i 1920. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Mihajlo Pupin i 1921. · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: Mihajlo Pupin i 1922. · Vidi više »
1923.
Bez opisa.
Novi!!: Mihajlo Pupin i 1923. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: Mihajlo Pupin i 1924. · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: Mihajlo Pupin i 1929. · Vidi više »
1935.
Bez opisa.
Novi!!: Mihajlo Pupin i 1935. · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: Mihajlo Pupin i 1958. · Vidi više »
2. siječnja
2.
Novi!!: Mihajlo Pupin i 2. siječnja · Vidi više »
23. kolovoza
23.
Novi!!: Mihajlo Pupin i 23. kolovoza · Vidi više »
23. prosinca
23.
Novi!!: Mihajlo Pupin i 23. prosinca · Vidi više »
23. veljače
23.
Novi!!: Mihajlo Pupin i 23. veljače · Vidi više »
24. travnja
24.
Novi!!: Mihajlo Pupin i 24. travnja · Vidi više »
29. svibnja
29.
Novi!!: Mihajlo Pupin i 29. svibnja · Vidi više »
29. travnja
29.
Novi!!: Mihajlo Pupin i 29. travnja · Vidi više »
3. prosinca
3.
Novi!!: Mihajlo Pupin i 3. prosinca · Vidi više »
4. listopada
4.
Novi!!: Mihajlo Pupin i 4. listopada · Vidi više »
4. studenoga
4.
Novi!!: Mihajlo Pupin i 4. studenoga · Vidi više »
6. travnja
6.
Novi!!: Mihajlo Pupin i 6. travnja · Vidi više »
7. lipnja
7.
Novi!!: Mihajlo Pupin i 7. lipnja · Vidi više »
8. svibnja
8.
Novi!!: Mihajlo Pupin i 8. svibnja · Vidi više »
9. svibnja
9.
Novi!!: Mihajlo Pupin i 9. svibnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Michael Idvorsky Pupin, Mihajlo Idvorski Pupin.
