Brže od pregledniku!
55 odnosi: Arheologija, Đuro Basariček, Časopis za suvremenu povijest, Damir Agičić, Dragutin Feletar, Drava, Ekonomska i ekohistorija, Fakultet hrvatskih studija, Ferdo Rusan, Filozofski fakultet u Zagrebu, Franjo Tuđman, Historija, Hrčak (portal), Hrvatska, Hrvatska narodna banka, Hrvatski institut za povijest, Hrvatski radiša, Informatika, Ivan Krndelj, Koprivničko-križevačka županija, Koprivnica, Križevci, Mara Matočec, Meridijani, Milan Kruhek, Podravina, Podravina (časopis), Povijesno društvo Koprivnica, Povijest, Prigorje, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, Rudolf Horvat, Scientia Podraviana, Triplex Confinium, Virje, Zagreb, Zlatko Čepo, Zvonimir Pužar, 1918., 1933., 1941., 1960., 1964., 1966., 1975., 1978., 1982., 1988., 2001., 2002., ..., 2003., 2004., 2005., 2010., 9. srpnja. Proširite indeks (5 više) »
Arheologija
Arheologija je znanost koja sustavno proučava i istražuje stare materijalne ostatke s ciljem rekonstrukcije cjelokupnog života čovječanstva.
Novi!!: Mira Kolar-Dimitrijević i Arheologija · Vidi više »
Đuro Basariček
Đuro Basariček (Zagreb, 13. ožujka 1884. – Beograd, 20. lipnja 1928.), bio je hrvatski političar, pravnik, publicist i društveni aktivist.
Novi!!: Mira Kolar-Dimitrijević i Đuro Basariček · Vidi više »
Časopis za suvremenu povijest
Časopis za suvremenu povijest hrvatski je znanstveni časopis koji objavljuje rezultate istraživanja na području novije povijesti.
Novi!!: Mira Kolar-Dimitrijević i Časopis za suvremenu povijest · Vidi više »
Damir Agičić
desno Damir Agičić (Davor, 13. lipnja 1963), povjesničar, redoviti profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Mira Kolar-Dimitrijević i Damir Agičić · Vidi više »
Dragutin Feletar
Prof.dr.sc. Dragutin Feletar s lentom Družbe Braće Hrvatskoga Zmaja (2014.) Akademik Feletar na predstavljanju ''Hrvatskog kajkavskog kolendara'' za 2019. godinu. Dragutin Feletar (Veliki Otok, općina Legrad, 10. srpnja 1941. – Koprivnica, 21. lipnja 2023.), hrvatski geograf, sveučilišni profesor, novinar, kulturni djelatnik i publicist, akademik HAZU.
Novi!!: Mira Kolar-Dimitrijević i Dragutin Feletar · Vidi više »
Drava
Drava (engleski: Drave, njemački: Drau, slovenski: Drava, mađarski: Dráva) je rijeka u središnjoj Europi.
Novi!!: Mira Kolar-Dimitrijević i Drava · Vidi više »
Ekonomska i ekohistorija
Ekonomska i ekohistorija je godišnjak Društva za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriju.
Novi!!: Mira Kolar-Dimitrijević i Ekonomska i ekohistorija · Vidi više »
Fakultet hrvatskih studija
Fakultet hrvatskih studija sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu za interdisciplinarno istraživanje i poučavanje tradicijskih i suvremenih kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne, političke, intelektualne povijesti i zbilje; medijske javne i osobne komunikacije; djelovanja društvenih skupina; ljudskoga doživljavanja i ponašanja; odgoja i obrazovanja; razvoja jezika; otvorenih političkih, kulturnih, socijalnih i demografskih pitanja od nacionalnoga, regionalnoga ili sveeuropskoga interesa.
Novi!!: Mira Kolar-Dimitrijević i Fakultet hrvatskih studija · Vidi više »
Ferdo Rusan
Ferdo Rusan Ferdo Rusan (Pavlin Kloštar, kraj Bjelovara, 10. prosinca 1810. – Virje, 2. svibnja 1879.), hrvatski glazbeni amater, ilirski i pučki pjesnik te nositelj prosvjetiteljskog i gospodarskog života Podravine.
Novi!!: Mira Kolar-Dimitrijević i Ferdo Rusan · Vidi više »
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.
Novi!!: Mira Kolar-Dimitrijević i Filozofski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Franjo Tuđman
Dr.
Novi!!: Mira Kolar-Dimitrijević i Franjo Tuđman · Vidi više »
Historija
Historija (ili povijesna znanost)Anić, Vladimir (2002.): Historija je znanstvena disciplina koja proučava prošlu stvarnost odnosno povijest.
Novi!!: Mira Kolar-Dimitrijević i Historija · Vidi više »
Hrčak (portal)
Hrčak – Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske, središnji je portal na kojem je dostupan sadržaj hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa koji omogućuju otvoreni pristup svojim radovima.
Novi!!: Mira Kolar-Dimitrijević i Hrčak (portal) · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Mira Kolar-Dimitrijević i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska narodna banka
Hrvatska narodna banka (HNB, od 1990. do 1997. godine Narodna banka Hrvatske) je središnja banka Republike Hrvatske sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Mira Kolar-Dimitrijević i Hrvatska narodna banka · Vidi više »
Hrvatski institut za povijest
Hrvatski institut za povijest Platon, rad Rudolfa Valdeca Grb Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije na željeznoj dvorišnoj ogradi, iskovanoj u zagrebačkoj Obrtnoj školi Hrvatski institut za povijest je hrvatska povjesničarska ustanova.
Novi!!: Mira Kolar-Dimitrijević i Hrvatski institut za povijest · Vidi više »
Hrvatski radiša
Hrvatski radiša ime je za društvo koje je započelo s djelovanjem u Zagrebu 1903. godine s ciljem namještanja naučnika u trgovine i obrte.
Novi!!: Mira Kolar-Dimitrijević i Hrvatski radiša · Vidi više »
Informatika
Informatika je područje ljudskog djelovanja koje se bavi proučavanjem, razvojem i uporabom postupaka i uređaja za automatski prijenos i obradu podataka.
Novi!!: Mira Kolar-Dimitrijević i Informatika · Vidi više »
Ivan Krndelj
Ivan Krndelj (Blizanci, 3. studenoga 1888. – Dotraščina kraj Zagreba oko 14. srpnja 1941.) N24.ba, elektronske novosti, je bio hrvatski ljevičar i borac za radnička prava za vrijeme Kraljevine Jugoslavije.
Novi!!: Mira Kolar-Dimitrijević i Ivan Krndelj · Vidi više »
Koprivničko-križevačka županija
Koprivničko-križevačka županija je smještena u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.
Novi!!: Mira Kolar-Dimitrijević i Koprivničko-križevačka županija · Vidi više »
Koprivnica
Koprivnica (izgovor: Kòprīvnica) je grad u Hrvatskoj koji se nalazi 70 kilometara sjeveroistočno od Zagreba.
Novi!!: Mira Kolar-Dimitrijević i Koprivnica · Vidi više »
Križevci
Križevci su grad u Koprivničko-križevačkoj županiji u Hrvatskoj.
Novi!!: Mira Kolar-Dimitrijević i Križevci · Vidi više »
Mara Matočec
Mara Matočec (Drnje, 12. rujna 1885. – Korija, 8. svibnja 1967.) bila je seljačka spisateljica, pjesnikinja, dramatičarka i političarka.
Novi!!: Mira Kolar-Dimitrijević i Mara Matočec · Vidi više »
Meridijani
Meridijani su hrvatska nakladnička kuća iz Samobora, specijalizirana za naslove iz područja povijesti i geografije.
Novi!!: Mira Kolar-Dimitrijević i Meridijani · Vidi više »
Milan Kruhek
Milan Kruhek (Zamlača, 28. prosinca 1940. Karlovac, 2. srpnja 2022.), bio je hrvatski arheolog i povjesničar, istraživač hrvatskoga srednjovjekovlja i ranoga novovjekovlja.
Novi!!: Mira Kolar-Dimitrijević i Milan Kruhek · Vidi više »
Podravina
KoprivnicaPodručje Podravine za razliku od istoimenog geografskog pojma obuhvaća uže područje, tj.
Novi!!: Mira Kolar-Dimitrijević i Podravina · Vidi više »
Podravina (časopis)
Podravina - časopis za multidisciplinarna istraživanja časopis je nakladničke kuće Meridijani.
Novi!!: Mira Kolar-Dimitrijević i Podravina (časopis) · Vidi više »
Povijesno društvo Koprivnica
Povijesno društvo Koprivnica osnovano je 23. travnja 1984. godine.
Novi!!: Mira Kolar-Dimitrijević i Povijesno društvo Koprivnica · Vidi više »
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.
Novi!!: Mira Kolar-Dimitrijević i Povijest · Vidi više »
Prigorje
svjetlozelenom bojom je označeno Prigorje Prigorje je područje Hrvatske koje se proteže najvećim dijelom oko glavnog grada Zagreba.
Novi!!: Mira Kolar-Dimitrijević i Prigorje · Vidi više »
Radovi Zavoda za hrvatsku povijest
Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu su godišnjak koji od 1971. objavljuje istraživačke, teorijske i metodologijske radove iz povijesti i srodnih znanosti.
Novi!!: Mira Kolar-Dimitrijević i Radovi Zavoda za hrvatsku povijest · Vidi više »
Rudolf Horvat
Rudolf Horvat (Koprivnica, 14. ožujka 1873. – Zagreb, 25. svibnja 1947.), bio je hrvatski povjesničar, književnik i političar.
Novi!!: Mira Kolar-Dimitrijević i Rudolf Horvat · Vidi više »
Scientia Podraviana
Od 1989. Povijesno društvo Koprivnica je u suradnji s Geografskim društvom Koprivnica (koje je suizdavač bilo do 1994.) počelo objavljivati svoje glasilo "Scientia Podraviana" kojemu je od pokretanja do danas glavni urednikom koprivnički novinar Mirko Lukavski.
Novi!!: Mira Kolar-Dimitrijević i Scientia Podraviana · Vidi više »
Triplex Confinium
Međunarodni istraživački projekt iz povijesnih znanosti Triplex Confinium pokrenut je 1996. godine suradnjom znanstvenika, doktoranada i poslijediplomskih studenata (Zagreb, Graz i Budimpešta).
Novi!!: Mira Kolar-Dimitrijević i Triplex Confinium · Vidi više »
Virje
Virje je općina u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Mira Kolar-Dimitrijević i Virje · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Mira Kolar-Dimitrijević i Zagreb · Vidi više »
Zlatko Čepo
Zlatko Čepo (Bela Crkva, 9. travnja 1934. — Zagreb, 2. travnja 1988.), hrvatski povjesničar.
Novi!!: Mira Kolar-Dimitrijević i Zlatko Čepo · Vidi više »
Zvonimir Pužar
Zvonimir Pužar (Zajezda, 30. siječnja 1875. – Zagreb, 13. travnja 1926.), hrvatski pučki pisac i socijalni radnik.
Novi!!: Mira Kolar-Dimitrijević i Zvonimir Pužar · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Mira Kolar-Dimitrijević i 1918. · Vidi više »
1933.
Bez opisa.
Novi!!: Mira Kolar-Dimitrijević i 1933. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Mira Kolar-Dimitrijević i 1941. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Mira Kolar-Dimitrijević i 1960. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: Mira Kolar-Dimitrijević i 1964. · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: Mira Kolar-Dimitrijević i 1966. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Mira Kolar-Dimitrijević i 1975. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Mira Kolar-Dimitrijević i 1978. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Mira Kolar-Dimitrijević i 1982. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Mira Kolar-Dimitrijević i 1988. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Mira Kolar-Dimitrijević i 2001. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Mira Kolar-Dimitrijević i 2002. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Mira Kolar-Dimitrijević i 2003. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Mira Kolar-Dimitrijević i 2004. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Mira Kolar-Dimitrijević i 2005. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Mira Kolar-Dimitrijević i 2010. · Vidi više »
9. srpnja
9.
Novi!!: Mira Kolar-Dimitrijević i 9. srpnja · Vidi više »
