Brže od pregledniku!
46 odnosi: APOEL FC, Švicarska nogometna reprezentacija, Češka, Češka nogometna reprezentacija, Belgija, Charleroi, Dynamo Dresden, Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000., Futebol Clube do Porto, GNK Dinamo Zagreb, Karlsruher SC, Kijev, Kranj, Liga prvaka, Ljubljana, Muskat, NK Koper, NK Olimpija Ljubljana, Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore, Olimpijski stadion u Kijevu, Oman, Omanska nogometna reprezentacija, Ostrava, SC Freiburg, Slovenija, Slovenska nogometna reprezentacija, Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002., Tuniška nogometna reprezentacija, Ukrajina, Ukrajinska nogometna reprezentacija, Vezni igrač (nogomet), 13. lipnja, 16. kolovoza, 17. studenoga, 17. travnja, 1971., 1995., 1999., 2000., 2001., 2002., 2004., 2009., 23. veljače, 28. travnja, 8. listopada.
APOEL FC
APOEL F.C. (grč. ΑΠΟΕΛ Ποδόσφαιρο; skraćenica od Αθλητικός Ποδοσφαιρικός Όμιλος Ελλήνων Λευκωσίας – Athlitikos Podosfairikos Omilos Ellinon Lefkosias – Atletski nogometni klub Grka iz Nikozije) je ciparski nogometni klub iz glavnoga grada Nikozije.
Novi!!: Miran Pavlin i APOEL FC · Vidi više »
Švicarska nogometna reprezentacija
Švicarska nogometna reprezentacija (poznata kao Schweizer Nati na njemačkom, La Nati na francuskom, i Squadra nazionale na talijanskom) je nacionalna nogometna reprezentacija Švicarske i u vlasništvu je SFV-a (Švicarski nogometni savez).
Novi!!: Miran Pavlin i Švicarska nogometna reprezentacija · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Miran Pavlin i Češka · Vidi više »
Češka nogometna reprezentacija
Češka nogometna reprezentacija predstavlja Češku u međunarodnom muškom nogometu.
Novi!!: Miran Pavlin i Češka nogometna reprezentacija · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Miran Pavlin i Belgija · Vidi više »
Charleroi
Charleroi (valonski: Tchålerwè) je grad u belgijskoj regiji Valoniji, pokrajina Hainaut, čije je i administrativno središte.
Novi!!: Miran Pavlin i Charleroi · Vidi više »
Dynamo Dresden
Dynamo Dresden je njemački nogometni klub iz Dresdena.
Novi!!: Miran Pavlin i Dynamo Dresden · Vidi više »
Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.
11.
Novi!!: Miran Pavlin i Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000. · Vidi više »
Futebol Clube do Porto
Futebol Clube do Porto je nogometni klub iz Porta.
Novi!!: Miran Pavlin i Futebol Clube do Porto · Vidi više »
GNK Dinamo Zagreb
Građanski nogometni klub Dinamo Zagreb je hrvatski nogometni klub iz Zagreba.
Novi!!: Miran Pavlin i GNK Dinamo Zagreb · Vidi više »
Karlsruher SC
KSC je njemački nogometni klub iz Karlsruhea.
Novi!!: Miran Pavlin i Karlsruher SC · Vidi više »
Kijev
Kijev, rjeđe Kijiv (ukrajinski: Ки́їв (Kyïv, čitaj: Kijiv)), glavni je i najveći grad Ukrajine, smješten u sjevernom središnjem dijelu zemlje.
Novi!!: Miran Pavlin i Kijev · Vidi više »
Kranj
Kranj Kranj-stari grad Kranj (njemački: Krainburg) je četvrti po veličini grad u Sloveniji, smješten približno 20 km sjeverozapadno od Ljubljane, na 46°14' sjeverne zemljopisne širine i 14°22' istočne zemljopisne dužine.
Novi!!: Miran Pavlin i Kranj · Vidi više »
Liga prvaka
*Nogometna natjecanja.
Novi!!: Miran Pavlin i Liga prvaka · Vidi više »
Ljubljana
Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.
Novi!!: Miran Pavlin i Ljubljana · Vidi više »
Muskat
Muscat ili Muskat (arapski: امسقط) je glavni i najveći grad Omana od 24.893, ako se računa najuži centar grada koji se zove Muscat, ali s okolnim gradovima 632.073 stanovnika.
Novi!!: Miran Pavlin i Muskat · Vidi više »
NK Koper
NK Koper je slovenski nogometni klub iz Kopra (sl. Koper).
Novi!!: Miran Pavlin i NK Koper · Vidi više »
NK Olimpija Ljubljana
NK Olimpija Ljubljana slovenski je nogometni klub iz Ljubljane.
Novi!!: Miran Pavlin i NK Olimpija Ljubljana · Vidi više »
Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore
Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore je nastupala od 4. veljače 2003. do završetka Svjetskog prvenstva 2006., a od 1993. do 2003., zvala se Nogometna reprezentacija SR Jugoslavije.
Novi!!: Miran Pavlin i Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore · Vidi više »
Olimpijski stadion u Kijevu
Olimpijski stadion u Kijevu (puno ime Nacionalni sportski kompleks Olimpijskij, ukrajinski: Національний спортивний комплекс "Олімпійський") višenamjenski je stadion u Kijevu, glavnom gradu Ukrajine.
Novi!!: Miran Pavlin i Olimpijski stadion u Kijevu · Vidi više »
Oman
Oman, službeno Sultanat Oman je država na jugoistočnoj obali Аrapskog poluotoka u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Miran Pavlin i Oman · Vidi više »
Omanska nogometna reprezentacija
Omanska nogometna reprezentacija (ara. منتخب عمان لكرة القدم) je nacionalni nogometni sastav Omana pod vodstvom Omanskog nogometnog saveza.
Novi!!: Miran Pavlin i Omanska nogometna reprezentacija · Vidi više »
Ostrava
Ostrava (prije Moravská Ostrava, njem. Mährisch Ostrau) treći je po veličini grad u Češkoj Republici.
Novi!!: Miran Pavlin i Ostrava · Vidi više »
SC Freiburg
Sport-Club Freiburg - je njemački nogometni klub iz Freiburga.
Novi!!: Miran Pavlin i SC Freiburg · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Miran Pavlin i Slovenija · Vidi više »
Slovenska nogometna reprezentacija
Slovenska nogometna reprezentacija je nacionalni nogometni sastav Slovenije, pod vodstvom Nogometne zveze Slovenije (hrv. Slovenski nogometni savez). Od 1945. do 1991. slovenski nogometaši nastupali su za nogometnu reprezentaciju SFRJ. Raspadom SFRJ 1991. godine, nastaje pet novh država a time i pet novih nogometnih reprezentacija. Slovenska nogometna reprezentacija osnovana je 1992. 1991. godine Slovenije je u Murskoj Soboti odigrala prvu međunarodnu utakmicu (poraz od Hrvatske od 1:0). Prvu službenu utakmicu odigrala je u Tallinnu 3. lipnja 1992. protiv Estonije. Rezultat je bio 1:1, a strijelac za Sloveniju bio je Igor Benedejčič. Slovenija je punopravna članica UEFA i FIFA, kontinentalnih i međunarodnih nogometnih saveza, te nosi Fifin kod – SVN. Službeni domaći stadion je Ljudski vrt u Mariboru. Svoj najniži rang na FIFA-inoj ljestvici, Slovenije je imala u prosincu 1993. (134.), dok je najviši rang postignut u srpnju 2010. (19.). Najviši rang prema Elo ljestvici Slovenije je imala u studenome 1993. – 28. mjesto, dok je najniži rang – 87. mjesto, ostvaren u studenom 2001. Hrvatska je, kao dio Jugoslavije (1918. – 1941., 1943. – 1991., osvojila 9 medalja s Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom, Srbijom, Crnom Gorom, Kosovom i Sjevernom Makedonijom.
Novi!!: Miran Pavlin i Slovenska nogometna reprezentacija · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.
17.
Novi!!: Miran Pavlin i Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002. · Vidi više »
Tuniška nogometna reprezentacija
Tuniška nogometna reprezentacija predstavlja Tunis u međunarodnom muškom nogometu, i pod vodstvom je Tuniškog nogometnog saveza.
Novi!!: Miran Pavlin i Tuniška nogometna reprezentacija · Vidi više »
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Novi!!: Miran Pavlin i Ukrajina · Vidi više »
Ukrajinska nogometna reprezentacija
Ukrajinska nogometna reprezentacija je nogometna reprezentacija iz Ukrajine pod vodstvom Nogometnog saveza Ukrajine.
Novi!!: Miran Pavlin i Ukrajinska nogometna reprezentacija · Vidi više »
Vezni igrač (nogomet)
U nogometu, vezni igrač je igrač koji igra u sredini terena i obično je zaslužan za razigravanje, dodavanje i centaršuteve.
Novi!!: Miran Pavlin i Vezni igrač (nogomet) · Vidi više »
13. lipnja
13.
Novi!!: Miran Pavlin i 13. lipnja · Vidi više »
16. kolovoza
16.
Novi!!: Miran Pavlin i 16. kolovoza · Vidi više »
17. studenoga
17.
Novi!!: Miran Pavlin i 17. studenoga · Vidi više »
17. travnja
17.
Novi!!: Miran Pavlin i 17. travnja · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Miran Pavlin i 1971. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Miran Pavlin i 1995. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Miran Pavlin i 1999. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Miran Pavlin i 2000. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Miran Pavlin i 2001. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Miran Pavlin i 2002. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Miran Pavlin i 2004. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Miran Pavlin i 2009. · Vidi više »
23. veljače
23.
Novi!!: Miran Pavlin i 23. veljače · Vidi više »
28. travnja
28.
Novi!!: Miran Pavlin i 28. travnja · Vidi više »
8. listopada
8.
Novi!!: Miran Pavlin i 8. listopada · Vidi više »
