Brže od pregledniku!
42 odnosi: Dokument, Hrvatska, Hrvatsko slovo, Josip Jurčević, Juraj Batelja, Knjiga, Ljubica Štefan, Mario Jareb, Mato Artuković, Miroslav Tuđman, Nagrada Dubravko Horvatić, Povjesničar, Publicistika, Publikacija, Slobodan Praljak, Stipan Trogrlić, Stjepan Lozo, Svijet, Tomislav Jonjić, Tomislav Vuković, Vladimir Geiger, Zbornik, Zdravko Dizdar, Znanost, 1. siječnja, 2007., 2009., 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015., 2016., 2017., 2018., 2019., 2020., 2021., 2022., 28. travnja, 31. prosinca.
Dokument
Dokument sadrži informacije.
Novi!!: Nagrada Ljubica Štefan i Dokument · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Nagrada Ljubica Štefan i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatsko slovo
Hrvatsko slovo bio je hrvatski tjednik za kulturu sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Nagrada Ljubica Štefan i Hrvatsko slovo · Vidi više »
Josip Jurčević
Josip Jurčević (Studenci kod Imotskoga, 1951.), hrvatski je povjesničar.
Novi!!: Nagrada Ljubica Štefan i Josip Jurčević · Vidi više »
Juraj Batelja
Juraj Batelja (Rastoki, 19. lipnja 1949.) hrvatski je katolički svećenik i teolog.
Novi!!: Nagrada Ljubica Štefan i Juraj Batelja · Vidi više »
Knjiga
Knjige. Knjiga je ukoričena tiskana omeđena publikacija od najmanje 49 stranica (UNESCO-ova definicija), odnosno, knjiga je tiskana kolekcija papira.
Novi!!: Nagrada Ljubica Štefan i Knjiga · Vidi više »
Ljubica Štefan
Ljubica Štefan (Prilep, 1921. – Zagreb, 17. ožujka 2002.), bila je hrvatska povjesničarka.
Novi!!: Nagrada Ljubica Štefan i Ljubica Štefan · Vidi više »
Mario Jareb
Mario Jareb (Zagreb, 29. ožujka 1969.), hrvatski je povjesničar.
Novi!!: Nagrada Ljubica Štefan i Mario Jareb · Vidi više »
Mato Artuković
Mato Artuković (Kuljenovci kraj Dervente, BiH, 24. prosinca 1954.), hrvatski je povjesničar.
Novi!!: Nagrada Ljubica Štefan i Mato Artuković · Vidi više »
Miroslav Tuđman
Miroslav Tuđman (Beograd, 25. svibnja 1946. − Zagreb, 31. siječnja 2021.), bio je hrvatski znanstvenik i političar.
Novi!!: Nagrada Ljubica Štefan i Miroslav Tuđman · Vidi više »
Nagrada Dubravko Horvatić
Nagrada Dubravko Horvatić je hrvatska književna nagrada.
Novi!!: Nagrada Ljubica Štefan i Nagrada Dubravko Horvatić · Vidi više »
Povjesničar
Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.
Novi!!: Nagrada Ljubica Štefan i Povjesničar · Vidi više »
Publicistika
Publicistika (lat. publice: javno) pisanje i objavljivanje je analitički detaljnijih tekstova (u odnosu na one koji se redovno objavljuju u novinama) u knjigama i periodici (novinama, časopisima, ali redovito u obliku podlistka (feljtona)) koji obrađuju teme iz javnoga i kulturnog života.
Novi!!: Nagrada Ljubica Štefan i Publicistika · Vidi više »
Publikacija
Publikacija je tiskani ili drugom tehnikom umnoženi proizvod u jednom ili više nakladnih svezaka, odnosno na jednom ili više slobodnih listova.
Novi!!: Nagrada Ljubica Štefan i Publikacija · Vidi više »
Slobodan Praljak
Slobodan Praljak (Čapljina, 2. siječnja 1945. – Haag, 29. studenoga 2017.), bio je hrvatski filozof, sociolog, filmski redatelj i vojni zapovjednik, general-pukovnik Hrvatske vojske i Hrvatskoga vijeća obrane.
Novi!!: Nagrada Ljubica Štefan i Slobodan Praljak · Vidi više »
Stipan Trogrlić
Stipan Trogrlić (Studenci, 1952.), hrvatski je povjesničar.
Novi!!: Nagrada Ljubica Štefan i Stipan Trogrlić · Vidi više »
Stjepan Lozo
Stjepan Lozo (Split, 1961.), hrvatski je povjesničar i publicist.
Novi!!: Nagrada Ljubica Štefan i Stjepan Lozo · Vidi više »
Svijet
Svijet Svijet je drugi naziv za Zemlju, univerzum, za skup ljudskih bića ili za skup država izvan vlastite.
Novi!!: Nagrada Ljubica Štefan i Svijet · Vidi više »
Tomislav Jonjić
Tomislav Jonjić, (Imotski, 19. svibnja 1965.), hrvatski je odvjetnik, diplomat, publicist, povjesničar i političar.
Novi!!: Nagrada Ljubica Štefan i Tomislav Jonjić · Vidi više »
Tomislav Vuković
Tomislav Vuković (Subotica, 1955.), hrvatski je novinar, teolog i kršćanski publicist iz Vojvodine.
Novi!!: Nagrada Ljubica Štefan i Tomislav Vuković · Vidi više »
Vladimir Geiger
Vladimir Geiger (Đakovo, 1962.), hrvatski je povjesničar.
Novi!!: Nagrada Ljubica Štefan i Vladimir Geiger · Vidi više »
Zbornik
Zbornik (zbor, od prasl. i stsl. sъborъ (slov. zbor, rus. sbor) ≃ s- (sa-) + brati + nik), knjiga s mnoštvo različitih tekstova odnosno sadržajno samostalnih priloga različitih autora povezanih zajedničkim naslovom.
Novi!!: Nagrada Ljubica Štefan i Zbornik · Vidi više »
Zdravko Dizdar
Zdravko Dizdar (Oklaj, 27. siječnja 1948.), hrvatski je povjesničar.
Novi!!: Nagrada Ljubica Štefan i Zdravko Dizdar · Vidi više »
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Novi!!: Nagrada Ljubica Štefan i Znanost · Vidi više »
1. siječnja
1.
Novi!!: Nagrada Ljubica Štefan i 1. siječnja · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Nagrada Ljubica Štefan i 2007. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Nagrada Ljubica Štefan i 2009. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Nagrada Ljubica Štefan i 2010. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Nagrada Ljubica Štefan i 2011. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Nagrada Ljubica Štefan i 2012. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Nagrada Ljubica Štefan i 2013. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Nagrada Ljubica Štefan i 2014. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Nagrada Ljubica Štefan i 2015. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: Nagrada Ljubica Štefan i 2016. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Nagrada Ljubica Štefan i 2017. · Vidi više »
2018.
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Nagrada Ljubica Štefan i 2018. · Vidi više »
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Nagrada Ljubica Štefan i 2019. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Nagrada Ljubica Štefan i 2020. · Vidi više »
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
Novi!!: Nagrada Ljubica Štefan i 2021. · Vidi više »
2022.
200px 2022. (rimski: MMXXII), dvadeset i prva je godina 21. stoljeća.
Novi!!: Nagrada Ljubica Štefan i 2022. · Vidi više »
28. travnja
28.
Novi!!: Nagrada Ljubica Štefan i 28. travnja · Vidi više »
31. prosinca
31.
Novi!!: Nagrada Ljubica Štefan i 31. prosinca · Vidi više »
