Sadržaj
21 odnosi: Analiza, Évariste Galois, Beskonačnost, Booleova algebra, Broj, Dijeljenje, Funkcija (razdvojba), Geometrija, Kombinatorika, Leonhard Euler, Linearna algebra, Logika, Matematika, Množenje, Oduzimanje, Prirodni broj, Prosti broj, Skup, Teorija brojeva, Zatvorenost (matematika), Zbrajanje.
Analiza
Analiza može značiti.
Pogledaj Osnovna algebra i Analiza
Évariste Galois
Évariste Galois (Bourg-la-Reine, Pariz, 25. listopada 1811. – Pariz, 31. svibnja 1832.) bio je francuski matematičar, koji je tijekom svog kratkog života ostao nezapažen, ali je postumno dobio zasluženo priznanje za po njemu nazvanu Galoisovu teoriju.
Pogledaj Osnovna algebra i Évariste Galois
Beskonačnost
right Beskonačnost (simbolički \infty, engl. infinity; dolazi od lat. riječi infinitas, što znači »bezgraničnost«), pojam koji se odnosi na više različitih koncepata u matematici, filozofiji i teologiji, povezanih s idejom beskrajnosti, odnosno postojanjem broja ili veličine veće od bilo koje druge.
Pogledaj Osnovna algebra i Beskonačnost
Booleova algebra
Primjeri korištenja Booleove algebre Booleova algebra je dio matematičke logike – algebarska struktura koja sažima osnovu operacija I, ILI i NE kao i skup teorijskih operacija kao što su unija, presjek i komplement.
Pogledaj Osnovna algebra i Booleova algebra
Broj
Broj je apstraktni pojam koji koristimo za opis količina.
Pogledaj Osnovna algebra i Broj
Dijeljenje
20 \div 4.
Pogledaj Osnovna algebra i Dijeljenje
Funkcija (razdvojba)
Funkcija, prema latinskom functio: izvedba, izvršenje, može imati sljedeća značenja.
Pogledaj Osnovna algebra i Funkcija (razdvojba)
Geometrija
Geometrija (grč. γεωμετρία; geo.
Pogledaj Osnovna algebra i Geometrija
Kombinatorika
Kombinatorika (kombinatorna matematika) je grana diskretne matematike koja se bavi diskretnim strukturama koje su finitne ili koje se mogu brojiti.
Pogledaj Osnovna algebra i Kombinatorika
Leonhard Euler
Leonhard Euler, portret iz 1753., na kojem je vidljiv njegov problem s desnim okom Sankt Peterburg 1826. Naslovnica Eulerovog djela ''Methodus inveniendi lineas curvas'' Pravilni dodekaedar Leonhard Euler (Basel, 15. travnja 1707. - Petrograd, 18. rujna 1783.), bio je švicarski matematičar, fizičar i astronom.
Pogledaj Osnovna algebra i Leonhard Euler
Linearna algebra
Linearna algebra (lat. linealis - pripada liniji), je matematička disciplina (grana algebre) koja se bavi sustavima linearnih jednadžbi, linearnim preslikavanjima, te s tim idejama povezanim matematičkim objektima, prije svega vektorima, matricama, vektorskim prostorima i linearnim operatorima među vektorskim prostorima.
Pogledaj Osnovna algebra i Linearna algebra
Logika
Aristotel Logika je grana filozofije.
Pogledaj Osnovna algebra i Logika
Matematika
Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.
Pogledaj Osnovna algebra i Matematika
Množenje
3 × 4.
Pogledaj Osnovna algebra i Množenje
Oduzimanje
Oduzimanje je jedna od četiri osnovnih aritmetičkih operacija.
Pogledaj Osnovna algebra i Oduzimanje
Prirodni broj
Prirodni brojevi koriste se za pobrojavanje: jedna jabuka u košari, dvije jabuke u košari, tri jabuke u košari; šest jabuka u tri košare. U matematici, prirodni brojevi jesu brojevi jedan (1), dva (2), tri (3), četiri (4) i tako redom.
Pogledaj Osnovna algebra i Prirodni broj
Prosti broj
Prirodni brojevi od 0 do 100. Prosti brojevi su označeni crvenom bojom. Eratostenovo sito do broja 120 Prosti brojevi su svi prirodni brojevi veći od 1 koji su djeljivi samo s 1 i sa samim sobom.
Pogledaj Osnovna algebra i Prosti broj
Skup
U matematici, skup se može shvatiti kao bilo koja kolekcija različitih apstraktnih objekata smatranim cjelinom.
Pogledaj Osnovna algebra i Skup
Teorija brojeva
Teorija brojeva je grana opće matematike koja izučava svojstva cijelih brojeva.
Pogledaj Osnovna algebra i Teorija brojeva
Zatvorenost (matematika)
Za skup S kažemo da je zatvoren pod nekom operacijom ako ta operacija na članovima skupa daje član tog skupa.
Pogledaj Osnovna algebra i Zatvorenost (matematika)
Zbrajanje
Zbrajanje je osnovna računska operacija, kojom se, kad dvije ili više veličina (brojeva) skupe zajedno, dobiva informacija koliko ih sveukupno ima.
Pogledaj Osnovna algebra i Zbrajanje
Također poznat kao Apstraktna algebra.