Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Prirodni broj

Indeks Prirodni broj

Prirodni brojevi koriste se za pobrojavanje: jedna jabuka u košari, dvije jabuke u košari, tri jabuke u košari; šest jabuka u tri košare. U matematici, prirodni brojevi jesu brojevi jedan (1), dva (2), tri (3), četiri (4) i tako redom.

81 odnosi: Aksiom matematičke indukcije, Aksiomatski sustav, Alef broj, Apstrakcija, Arhimed, Aritmetika, Asocijativnost, Babilonija, Beskonačan skup, Bijekcija, Brahmagupta, Broj, Brojevi (vrsta riječi), Brojevni sustav, Cijeli broj, Diskretna matematika, Djelitelj, Dobro uređen skup, Dva, Egipatski hijeroglifi, Euklid, For petlja, Giuseppe Peano, Gottlob Frege, Henri Poincaré, Imaginarna jedinica, Indija, Jedan, Jednakobrojnost, John von Neumann, Kardinalnost, Karnak, Kiš, Kombinatorika, Kompleksni broj, Komutativnost, Konačan skup, Konstruktivizam, Kontinuum (teorija skupova), Latinski jezik, Leopold Kronecker, Limes (matematika), Logika, Louvre, Matematika, Maya Indijanci, Međunarodna organizacija za standardizaciju, Mezoamerika, Mjerenje, Množenje, ..., Monoid, Neutralni element, Niz, Nula, Olmeci, Pitagora, Podskup, Poučak, Povijest drevnog Egipta, Pr. Kr., Prazni skup, Prebrojiv skup, Prosti broj, Prsten (matematika), Računalni jezik, Računanje nadnevka Uskrsa, Racionalni broj, Realni broj, Rekurzija, Rimski brojevi, Russellov paradoks, Skup, Stara Grčka, Teorija brojeva, Teorija skupova, Totalno uređen skup, Tri, Zatvorenost (matematika), Zbrajanje, Zermelo–Fraenkelova teorija skupova, Znamenka. Proširite indeks (31 više) »

Aksiom matematičke indukcije

Aksiom matematičke indukcije je aksiom o matematičkoj (potpunoj, totalnoj) indukciji.

Novi!!: Prirodni broj i Aksiom matematičke indukcije · Vidi više »

Aksiomatski sustav

Aksiomatski sustav je sustav stavova, čiji su osnovni elementi.

Novi!!: Prirodni broj i Aksiomatski sustav · Vidi više »

Alef broj

U matematičkoj teoriji skupova, alef brojevi predstavljaju brojeve koji se koriste za označavanje kardinalnosti (broja članova) beskonačnih skupova.

Novi!!: Prirodni broj i Alef broj · Vidi više »

Apstrakcija

Apstrakcija je proces izdvajanja općeg i bitno zajedničkog iz više posebnog i mnogo pojedinačnog ili izdvajanje posebnog koje sadrži bitno zajedničko iz pojedinačnog i koje se, oformljeno kao posebnost, razlikuje po nekim odredbama od općeg.

Novi!!: Prirodni broj i Apstrakcija · Vidi više »

Arhimed

težinu istisnute tekućine. Arhimedov vijak. površine dna posude ''A'', a ne ovisi o obliku posude. oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.

Novi!!: Prirodni broj i Arhimed · Vidi više »

Aritmetika

Aritmetika je grana matematike koja proučava računske operacije s brojevima.

Novi!!: Prirodni broj i Aritmetika · Vidi više »

Asocijativnost

U matematici, asocijativnost je svojstvo koje može imati binarna operacija.

Novi!!: Prirodni broj i Asocijativnost · Vidi više »

Babilonija

Babilonija, 1792. pr. Kr. – 1750. pr. Kr. Babilonija (asirski: Karduniaš, staroegipatski: Sangar) bila je država i kulturno područje u Mezopotamiji u razdoblju između 1900. pr. Kr. ili 1800. pr. Kr. pa do propasti 539. pr. Kr. Nalazila se na donjem toku rijeka Eufrat i Tigris, otprilike između današnjeg iračkog grada Bagdada i Perzijskog zaljeva.

Novi!!: Prirodni broj i Babilonija · Vidi više »

Beskonačan skup

Beskonačan skup je u matematici teoriji skupova vrsta skupa.

Novi!!: Prirodni broj i Beskonačan skup · Vidi više »

Bijekcija

Bijektivna funkcija. U matematici, za funkciju iz skupa X u skup Y kažemo da je bijektivna ako za svaki y u Y postoji točno jedan x u X takav da f(x).

Novi!!: Prirodni broj i Bijekcija · Vidi više »

Brahmagupta

Ilustacija iz 19. stoljeća Brahmagupta (ब्रह्मगुप्त) (598. – 668.) je bio indijski matematičar i astronom.

Novi!!: Prirodni broj i Brahmagupta · Vidi više »

Broj

Broj je apstraktni pojam koji koristimo za opis količina.

Novi!!: Prirodni broj i Broj · Vidi više »

Brojevi (vrsta riječi)

Brojevi su promjenjiva vrsta riječi.

Novi!!: Prirodni broj i Brojevi (vrsta riječi) · Vidi više »

Brojevni sustav

Brojevni sustav je zajednički naziv za skup pravila pomoću kojih se jednoznačno zapisuju brojevi.

Novi!!: Prirodni broj i Brojevni sustav · Vidi više »

Cijeli broj

Cijeli brojevi proširenje su skupa prirodnih brojeva neutralnim elementom za zbrajanje, nulom, i brojevima koji su njima suprotni, to jest brojevima s kojima zbrojeni daju nulu.

Novi!!: Prirodni broj i Cijeli broj · Vidi više »

Diskretna matematika

Diskretna matematika, još zvana i finitna matematika ili decizijska matematika, je proučavanje matematičkih struktura koje su fundamentalno diskretne, u smislu da ne podržavaju ili zahtijevaju notaciju kontinuiranosti.

Novi!!: Prirodni broj i Diskretna matematika · Vidi više »

Djelitelj

Djelitelj nekog cijelog broja n je drugi cijeli broj koji dijeli n bez ostatka.

Novi!!: Prirodni broj i Djelitelj · Vidi više »

Dobro uređen skup

Dobro uređen skup je svaki onaj totalno uređen skup A za koji vrijedi da mu svaki podskup ima minimalni element.

Novi!!: Prirodni broj i Dobro uređen skup · Vidi više »

Dva

Dva je drugi broj u skupini prirodnih brojeva \mathbb i prvi je prosti broj u nizu.

Novi!!: Prirodni broj i Dva · Vidi više »

Egipatski hijeroglifi

Ramzesa II. u pozadini. Egipatski hijeroglifi predstavljaju pismo koje su rabili Drevni Egipćani, a koje je predstavljalo kombinaciju logografskih, abecedskih i ideografskih elemenata.

Novi!!: Prirodni broj i Egipatski hijeroglifi · Vidi više »

Euklid

Euklid (grč., oko 330. pr. Kr. - oko 275. pr. Kr.), starogrčki matematičar.

Novi!!: Prirodni broj i Euklid · Vidi više »

For petlja

U računarstvu, for petlja je naredba programskog jezika koja dopušta uzastopno izvršavanje koda.

Novi!!: Prirodni broj i For petlja · Vidi više »

Giuseppe Peano

Giuseppe Peano Giuseppe Peano (Cuneo, Pijemont, 27. kolovoza 1858. - Torino, 20. travnja 1932.), bio je talijanski matematičar.

Novi!!: Prirodni broj i Giuseppe Peano · Vidi više »

Gottlob Frege

Friedrich Ludwig Gottlob Frege (Wismar, 8. studenog 1848. – Bad Kleinen, 26. srpnja 1925.), bio je njemački matematičar koji je postao logičar i filozof.

Novi!!: Prirodni broj i Gottlob Frege · Vidi više »

Henri Poincaré

'''Henri Poincaré''' Jules Henri Poincaré (Nancy, 29. travnja 1854. – Pariz, 17. srpnja 1912.), francuski matematičar i teorijski fizičar.

Novi!!: Prirodni broj i Henri Poincaré · Vidi više »

Imaginarna jedinica

Imaginarna jedinica ili jedinični imaginarni broj (i) je uvedena vrijednost koja pruža valjana rješenja kvadratne jednadžbe x^2+1.

Novi!!: Prirodni broj i Imaginarna jedinica · Vidi više »

Indija

Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.

Novi!!: Prirodni broj i Indija · Vidi više »

Jedan

Jedan je prvi broj u skupini prirodnih brojeva \mathbb.

Novi!!: Prirodni broj i Jedan · Vidi više »

Jednakobrojnost

U matematici, dva skupa A i B su ekvipotentna ili jednakobrojna ako imaju isti kardinalitet, tj.

Novi!!: Prirodni broj i Jednakobrojnost · Vidi više »

John von Neumann

John von Neumann (mađarski Margittai Neumann János Lajos) (Budimpešta, Austro-Ugarska, 28. prosinca 1903. – Washington, SAD, 2. veljače 1957.) je bio američki matematičar i polihistor mađarskog porijekla, koji je postigao značajne doprinose širokom spektru disciplina, kao što su kvantna mehanika, funkcionalna analiza, teorija skupova, topologija, ekonomika, računarstvo, numerička analiza, hidrodinamika (eksplozija), statistika i mnoga druga matematička polja, kao jedan od najistaknutijih matematičara u povijesti.

Novi!!: Prirodni broj i John von Neumann · Vidi više »

Kardinalnost

Kardinalnost (kardinalitet) Ivan Krijan: Skupovi, Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, str.

Novi!!: Prirodni broj i Kardinalnost · Vidi više »

Karnak

Karnak (antički grčki grad Hermonthis) je selo na desnoj obali Nila u istočnom dijelu Gornjeg Egipta.

Novi!!: Prirodni broj i Karnak · Vidi više »

Kiš

Kiš (perz. کیش) je iranski otok i istoimeno naselje koje se nalazi u Perzijskom zaljevu.

Novi!!: Prirodni broj i Kiš · Vidi više »

Kombinatorika

Kombinatorika (kombinatorna matematika) je grana diskretne matematike koja se bavi diskretnim strukturama koje su finitne ili koje se mogu brojiti.

Novi!!: Prirodni broj i Kombinatorika · Vidi više »

Kompleksni broj

Kompleksni brojevi su algebarski izrazi oblika a + bi, gdje su a i b realni brojevi, a i imaginarna jedinica koja ispunjava jednadžbu i^2.

Novi!!: Prirodni broj i Kompleksni broj · Vidi više »

Komutativnost

Za binarnu operaciju kažemo da je komutativna na skupu S ako vrijedi da je: (\forall x,y \in S),\ (x * y.

Novi!!: Prirodni broj i Komutativnost · Vidi više »

Konačan skup

Konačan skup je u matematici teoriji skupova vrsta skupa.

Novi!!: Prirodni broj i Konačan skup · Vidi više »

Konstruktivizam

Konstruktivizam je vrsta učenja kod kojeg je karakterističan samostalan rad i samostalno međudjelovanje pojedinca s informacijskim izvorima (knjige, knjižnice, internet) kroz koje taj isti pojedinac razvija određene vještine i sposobnosti kroz takav rad: upornost, analitički rad, te odabiranje, pretraživanje i pronalaženje informacijskih izvora njemu potrebnih za samooblikovanje i rad.

Novi!!: Prirodni broj i Konstruktivizam · Vidi više »

Kontinuum (teorija skupova)

Kontinuum je pojam iz teorije skupova.

Novi!!: Prirodni broj i Kontinuum (teorija skupova) · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Prirodni broj i Latinski jezik · Vidi više »

Leopold Kronecker

Leopold Kronecker (Liegnitz, 7. prosinca 1823. – Berlin, 29. prosinca 1891.) bio je istaknuti njemački matematičar i logičar.

Novi!!: Prirodni broj i Leopold Kronecker · Vidi više »

Limes (matematika)

Limes je jedan od osnovnih pojmova u matematičkoj analizi.

Novi!!: Prirodni broj i Limes (matematika) · Vidi više »

Logika

Aristotel Logika je grana filozofije.

Novi!!: Prirodni broj i Logika · Vidi više »

Louvre

Muzej Louvre (francuski: Musée du Louvre) jedan je od najvećih svjetskih muzeja.

Novi!!: Prirodni broj i Louvre · Vidi više »

Matematika

Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.

Novi!!: Prirodni broj i Matematika · Vidi više »

Maya Indijanci

Mayanski grad Uxmal Maya ili Maja, jedan od najciviliziranijih indijanskih naroda domorodačke Amerike nastanjen na poluotoku Yucatán u Meksiku, Hondurasu, Salvadoru i Belizeu, te susjednoj Gvatemali.

Novi!!: Prirodni broj i Maya Indijanci · Vidi više »

Međunarodna organizacija za standardizaciju

Logo of the International Organization for Standardization Međunarodna organizacija za normizaciju (engleski International Organization for Standardization; kratica ISO) je međunarodno tijelo za donošenje norma koje je sastavljeno od predstavnika raznih nacionalnih normizacijskih tijela.

Novi!!: Prirodni broj i Međunarodna organizacija za standardizaciju · Vidi više »

Mezoamerika

Položaj Mezoamerike Mezoamerika je naziv za područje koja se prostire od današnjeg središnjeg Meksika do današnje sjeveroistočne Kostarike i u kojoj se u razdoblju od 3000 godina prije otkrića Amerike razvio niz međusobno povezanih razvijenih kultura i civilizacija.

Novi!!: Prirodni broj i Mezoamerika · Vidi više »

Mjerenje

Pravokutnik širine ''a'' i duljine ''b'' ima površinu ''P.

Novi!!: Prirodni broj i Mjerenje · Vidi više »

Množenje

3 × 4.

Novi!!: Prirodni broj i Množenje · Vidi više »

Monoid

U apstraktnoj algebri monoid je algebarska struktura s jednom asocijativnom binarnom operacijom i neutralnim elementom.

Novi!!: Prirodni broj i Monoid · Vidi više »

Neutralni element

U matematici, neutralni element je poseban tip elementa skupa s obzirom na binarnu operaciju na tom skupu.

Novi!!: Prirodni broj i Neutralni element · Vidi više »

Niz

Općenito, niz možemo zamisliti kao objekte poredane po nekom pravilu, tako da uvijek znamo tko je prethodnik i sljedbenik svakog objekta u redu (osim eventualno prvog i zadnjeg).

Novi!!: Prirodni broj i Niz · Vidi više »

Nula

Nula Nula je jedini realni broj koji nije ni pozitivan ni negativan.

Novi!!: Prirodni broj i Nula · Vidi više »

Olmeci

Olmec (Olmeca, Xi, Tenocelome) je najstariji civilizirani narod iz Meksika koji je između 1200.

Novi!!: Prirodni broj i Olmeci · Vidi više »

Pitagora

'''Pitagora''' Pitagora (grč. Πυθαγόρας, otok Sam, oko 582. – Mezopotamija oko 496. pr. Kr.) često se prikazuje kao prvi "pravi" matematičar.

Novi!!: Prirodni broj i Pitagora · Vidi više »

Podskup

U matematici, a posebno u teoriji skupova, skup A je podskup skupa B ako je A sadržan u B. Pritom A može biti jednak B.

Novi!!: Prirodni broj i Podskup · Vidi više »

Poučak

Teorem ili poučak je iskaz u kojem se uočava da neki matematički pojam (uz, možda, još neke uvjete) ima još neke karakteristike osim onih danih u definiciji tog pojma (npr. da je 1>0) i ta se tvrdnja mora dokazati.

Novi!!: Prirodni broj i Poučak · Vidi više »

Povijest drevnog Egipta

Oko ← 6000.

Novi!!: Prirodni broj i Povijest drevnog Egipta · Vidi više »

Pr. Kr.

pr.

Novi!!: Prirodni broj i Pr. Kr. · Vidi više »

Prazni skup

Prazni skup je skup koji ne sadrži elemente. U matematici, specifično u teoriji skupova, prazni skup ili nul-skup je jedinstveni skup koji ne sadrži nijedan element.

Novi!!: Prirodni broj i Prazni skup · Vidi više »

Prebrojiv skup

Prebrojiv skup je takav skup A takav da postoji bijekcija f:A \to N Time kazujemo da je skup ekvipotentan sa skupom prirodnih brojeva).

Novi!!: Prirodni broj i Prebrojiv skup · Vidi više »

Prosti broj

Prirodni brojevi od 0 do 100. Prosti brojevi su označeni crvenom bojom. Eratostenovo sito do broja 120 Prosti brojevi su svi prirodni brojevi veći od 1 koji su djeljivi samo s 1 i sa samim sobom.

Novi!!: Prirodni broj i Prosti broj · Vidi više »

Prsten (matematika)

Prsten (dulji naziv: prsten s jedinicom) je bilo koji neprazan skup R zajedno s dvjema (svuda definiranim) binarnim operacijama koje možemo radi potrebe definicije označiti s + (zbrajanje elemenata prstena) i · (množenje elemenata prstena) tako da vrijedi: 1) (R, +) je abelova grupa, tj. vrijedi.

Novi!!: Prirodni broj i Prsten (matematika) · Vidi više »

Računalni jezik

Naziv računalni jezik je šireg značenja i alternativa uobičajeno korištenom nazivu programski jezik.

Novi!!: Prirodni broj i Računalni jezik · Vidi više »

Računanje nadnevka Uskrsa

Računanje datuma Uskrsa ili komputski račun srednjovjekovni postupak je kojim se određuje datum Uskrsa u crkvenim kalendarima kao što je opći rimski kalendar.

Novi!!: Prirodni broj i Računanje nadnevka Uskrsa · Vidi više »

Racionalni broj

Racionalni broj (lat. ratio – omjer, razmjer) je broj nastao dijeljenjem cijelog broja s prirodnim brojem, npr.

Novi!!: Prirodni broj i Racionalni broj · Vidi više »

Realni broj

Odnos skupova brojeva Skup realnih brojeva \mathbb je unija skupa racionalnih brojeva \mathbb i skupa iracionalnih brojeva.

Novi!!: Prirodni broj i Realni broj · Vidi više »

Rekurzija

Vizualni oblik rekurzije poznat kao ''Droste učinak''. Rekurzija je u matematici i računarstvu metoda definiranja funkcija u kojima se definirajuća funkcija primjenjuje unutar definicije.

Novi!!: Prirodni broj i Rekurzija · Vidi više »

Rimski brojevi

Rimski brojevi - naziv je brojevnog sustava koji ne sadrži brojku nula, a nastao je u vrijeme starih Rimljana.

Novi!!: Prirodni broj i Rimski brojevi · Vidi više »

Russellov paradoks

Russell 1907. Russellov paradoks (poznat i kao Russellova antinomija) dio je osnovne matematike, koji je otkrio Bertrand Russell 1901., pokazavši da je Fregeova naivna teorija skupova kontradiktorna.

Novi!!: Prirodni broj i Russellov paradoks · Vidi više »

Skup

U matematici, skup se može shvatiti kao bilo koja kolekcija različitih apstraktnih objekata smatranim cjelinom.

Novi!!: Prirodni broj i Skup · Vidi više »

Stara Grčka

Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.

Novi!!: Prirodni broj i Stara Grčka · Vidi više »

Teorija brojeva

Teorija brojeva je grana opće matematike koja izučava svojstva cijelih brojeva.

Novi!!: Prirodni broj i Teorija brojeva · Vidi više »

Teorija skupova

Teorija skupova je matematička teorija o skupovima, koji su kolekcije apstraktnih objekata.

Novi!!: Prirodni broj i Teorija skupova · Vidi više »

Totalno uređen skup

Totalno, potpuno ili linearno uređen skup je skup A ako za svakih dvaju elemenata iz tog skupa vrijedi (≤) na A za koju vrijedi x \leq y ili y \leq x Ivan Krijan: Skupovi, Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, str.

Novi!!: Prirodni broj i Totalno uređen skup · Vidi više »

Tri

Tri je treći broj u skupini prirodnih brojeva N. Nalazi se iza broja dva (2) i ispred broja četiri (4).

Novi!!: Prirodni broj i Tri · Vidi više »

Zatvorenost (matematika)

Za skup S kažemo da je zatvoren pod nekom operacijom ako ta operacija na članovima skupa daje član tog skupa.

Novi!!: Prirodni broj i Zatvorenost (matematika) · Vidi više »

Zbrajanje

Zbrajanje je osnovna računska operacija, kojom se, kad dvije ili više veličina (brojeva) skupe zajedno, dobiva informacija koliko ih sveukupno ima.

Novi!!: Prirodni broj i Zbrajanje · Vidi više »

Zermelo–Fraenkelova teorija skupova

Zermelo–Fraenkelova teorija skupova (ZF), pojam iz teorije skupova.

Novi!!: Prirodni broj i Zermelo–Fraenkelova teorija skupova · Vidi više »

Znamenka

Arapske znamenke dekadskog brojevnog sustava Znamenka je znak kojim se prikazuju brojevi u položajnim brojevnim sustavima.

Novi!!: Prirodni broj i Znamenka · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Prirodan broj, Prirodni brojevi.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »