Brže od pregledniku!
62 odnosi: Amfilohije Radović, Arhiepiskop pećki, Arhimandrit, Atena, Ćiril i Metod, Banja Koviljača, Bartolomej I., Beograd, Blagovijest, Bošnjaci, Donji Miholjac, Drugi svjetski rat, Evanđelje, Franjo Tuđman, German (patrijarh srpski), Grčka, Hram svetog Save, Hrvati, Hrvatska, Irinej (patrijarh srpski), Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Jeromonah, Josip Bozanić, Koncentracijski logor Jasenovac, Kosovo, Kućanci, Manastir Gračanica, Mustafa Cerić, Niš, Ovčar, Patrijarh, Peć (grad), Pismo patrijarha Pavla lordu Carringtonu, Političko djelovanje Srpske pravoslavne Crkve, Prizren, Protosinđel, Radovan Karadžić, Rat na Kosovu, Rat u Bosni i Hercegovini, Ratko Mladić, Republika Srpska Krajina, Sarajevo, Srbija, Središnja Srbija, Srpska pravoslavna Crkva, Stanislav Hočevar, Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Tuzla, Uskrs, Velika Srbija, ..., Vikentije (patrijarh srpski), 1. siječnja, 11. rujna, 15. studenoga, 1914., 1942., 1949., 1954., 1955., 1957., 1990., 2009.. Proširite indeks (12 više) »
Amfilohije Radović
Amfilohije Radović Amfilohije (Risto) Radović (Donja Morača, 7. siječnja 1938. – Podgorica, 30. listopada 2020.) je bio mitropolit crnogorsko-primorski Srpske pravoslavne Crkve.
Novi!!: Pavle (patrijarh srpski) i Amfilohije Radović · Vidi više »
Arhiepiskop pećki
Arhiepiskop pećki, jedna od triju titula koje nosi poglavar Srpske pravoslavne crkve: arhiepiskop pećki, mitropolit beogradsko-karlovački i patrijarh srpski.
Novi!!: Pavle (patrijarh srpski) i Arhiepiskop pećki · Vidi više »
Arhimandrit
Arhimandrit (grč.: vođa /duhovnog/ tora, tj. manastira), u pravoslavnoj crkvi, starješina važnijeg manastira ili većeg broja manastira; počasna titula za igumane ili starješine manastira; najviši kaluđerski čin.
Novi!!: Pavle (patrijarh srpski) i Arhimandrit · Vidi više »
Atena
* Atena (grad), glavni grad Grčke.
Novi!!: Pavle (patrijarh srpski) i Atena · Vidi više »
Ćiril i Metod
Metod, freska. Ohrid. Sveti Ćiril (grč.: Κύριλλος; 826./827. – 14. veljače 869.) i Sveti Metod (grčki: Μεθόδιος; 815. – 6. travnja 885.), kršćanski misionari i sveci.
Novi!!: Pavle (patrijarh srpski) i Ćiril i Metod · Vidi više »
Banja Koviljača
Banja Koviljača (srp. Бања Ковиљача) je gradsko naselje općine Loznica, u Mačvanskom okrugu u Srbiji.
Novi!!: Pavle (patrijarh srpski) i Banja Koviljača · Vidi više »
Bartolomej I.
Ekumenski carigradski patrijarh Bartolomej I. (29. veljače 1940.), 271. je vrhovni poglavar Ekumenske Carigradske patrijaršije i „prvi među jednakima“ (lat. "Primus inter pares") patrijarsima Pravoslavne crkve.
Novi!!: Pavle (patrijarh srpski) i Bartolomej I. · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Pavle (patrijarh srpski) i Beograd · Vidi više »
Blagovijest
Blagovijest, Melozzo da Forlì Blagovijest, Leonardo da Vinci Navještenje Gospodinovo, El Greco, 1575. Blagovijest, Sandro Botticelli Blagovijest ili Navještenje Gospodinovo (lat. Annuntiatio) kršćanska je svetkovina u spomen na događaj kad je arkanđeo Gabrijel navijestio Blaženoj Djevici Mariji da će začeti Isusa po Duhu Svetom.
Novi!!: Pavle (patrijarh srpski) i Blagovijest · Vidi više »
Bošnjaci
Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.
Novi!!: Pavle (patrijarh srpski) i Bošnjaci · Vidi više »
Donji Miholjac
Donji Miholjac (mađ. Alsómiholjác) je grad u Slavoniji koji upravno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Pavle (patrijarh srpski) i Donji Miholjac · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Pavle (patrijarh srpski) i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Evanđelje
Evanđelje (grč., dobra vijest, radosna vijest;, donositelj dobre vijesti, evan-divan, gelos-glas) najčešći je naziv za kršćansku poruku.
Novi!!: Pavle (patrijarh srpski) i Evanđelje · Vidi više »
Franjo Tuđman
Dr.
Novi!!: Pavle (patrijarh srpski) i Franjo Tuđman · Vidi više »
German (patrijarh srpski)
Patrijarh srpski German (rođen kao: Hranislav Đorić; Jošanička Banja, 19. kolovoza 1899. – Beograd, 27. kolovoza 1991.), bio je 43.
Novi!!: Pavle (patrijarh srpski) i German (patrijarh srpski) · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: Pavle (patrijarh srpski) i Grčka · Vidi više »
Hram svetog Save
Katedralni Hram Svetog Save u Beogradu jedna od najvećih je pravoslavnih crkvi u uporabi u svijetu.
Novi!!: Pavle (patrijarh srpski) i Hram svetog Save · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Pavle (patrijarh srpski) i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Pavle (patrijarh srpski) i Hrvatska · Vidi više »
Irinej (patrijarh srpski)
Patrijarh srpski Irinej (rođen kao Miroslav Gavrilović; Vidova pokraj Čačka, 28. kolovoza 1930. – Beograd, 20. studenoga 2020.), 45.
Novi!!: Pavle (patrijarh srpski) i Irinej (patrijarh srpski) · Vidi više »
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini (IZBiH) je krovna vjerska organizacija muslimana u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sandžaku, Sloveniji i Srbiji, muslimana Bošnjaka izvan domovinskih zemalja i drugih muslimana koji je prihvaćaju kao svoju.
Novi!!: Pavle (patrijarh srpski) i Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini · Vidi više »
Jeromonah
Jeromonah je u pravoslavlju monah koji je zaređen (rukopoložen) za svećenika.
Novi!!: Pavle (patrijarh srpski) i Jeromonah · Vidi više »
Josip Bozanić
Josip Bozanić (Rijeka, 20. ožujka 1949.), hrvatski kardinal i nadbiskup zagrebački u miru.
Novi!!: Pavle (patrijarh srpski) i Josip Bozanić · Vidi više »
Koncentracijski logor Jasenovac
Ulaz u logor Jasenovac Koncentracijski logor Jasenovac ili Sabirni logor Jasenovac bio je najveći koncentracijski logor i logor za istrebljenje u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH) za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Novi!!: Pavle (patrijarh srpski) i Koncentracijski logor Jasenovac · Vidi više »
Kosovo
Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.
Novi!!: Pavle (patrijarh srpski) i Kosovo · Vidi više »
Kućanci
'''Kućanci''': Rimokatolička crkva Sv. Mateja apostola i evanđeliste. Kućanci su naselje u Hrvatskoj, regiji Slavoniji u Osječko-baranjskoj županiji i pripadaju općini Magadenovac.
Novi!!: Pavle (patrijarh srpski) i Kućanci · Vidi više »
Manastir Gračanica
Manastir Gračanica (srp.: Манастир Грачаница; alb.: Manastiri i Graçanicës) je manastir Srpske pravoslavne crkve na Kosovu s crkvom posvećenom Navještenju.
Novi!!: Pavle (patrijarh srpski) i Manastir Gračanica · Vidi više »
Mustafa Cerić
Mustafa ef. Cerić (Visoko, 5. veljače 1952.), bošnjački je teolog, 12.
Novi!!: Pavle (patrijarh srpski) i Mustafa Cerić · Vidi više »
Niš
Niš je grad u Srbiji, treći najmnogoljudniji nakon Beograda i Novog Sada.
Novi!!: Pavle (patrijarh srpski) i Niš · Vidi više »
Ovčar
* Pas ovčar, skupina pasjih pasmina.
Novi!!: Pavle (patrijarh srpski) i Ovčar · Vidi više »
Patrijarh
* Patrijarhat, u antropologiji, je patrijarh naziv za onog koji drži vlast u patrijarhalnoj obitelji ili većoj društvenoj zajednici.
Novi!!: Pavle (patrijarh srpski) i Patrijarh · Vidi više »
Peć (grad)
Središte grada Peći (2014.) Položaj općine Peć u okviru Kosova Peć (albanski: Pëjë, srpski: Пећ, turski: Ipek) je grad na zapadu Kosova, smješten na rječici Pećkoj Bistrici, sa zlatarskim obrtima, drvnom, prehrambenom i kožarskom industrijom.
Novi!!: Pavle (patrijarh srpski) i Peć (grad) · Vidi više »
Pismo patrijarha Pavla lordu Carringtonu
Srpske pravoslavne crkve. Lord Peter Carington, predsjednik Međunarodne mirovne konferencije o bivšoj Jugoslaviji. Pismo srpskog patrijarha Pavla britanskom lordu Carringtonu je napisano krajem 1991. godine tijekom velikosrpske agresije i agresije na Hrvatska.
Novi!!: Pavle (patrijarh srpski) i Pismo patrijarha Pavla lordu Carringtonu · Vidi više »
Političko djelovanje Srpske pravoslavne Crkve
Političko djelovanje Srpske pravoslavne crkve podrazumijeva ideološke koncepcije koje Srpska pravoslavna crkva zastupa i političke akcije koje provodi u javnom životu.
Novi!!: Pavle (patrijarh srpski) i Političko djelovanje Srpske pravoslavne Crkve · Vidi više »
Prizren
Položaj općine Prizren u okviru Kosova Prizren (alb. Prizreni) je grad na Kosovu, u podnožju planina Šare na jugu, ima najviše džamija i starih crkava.
Novi!!: Pavle (patrijarh srpski) i Prizren · Vidi više »
Protosinđel
Protosinđel (grč.: proto+sinđel), u pravoslavnoj crkvi najstariji monaški čin posle arhimandrita, po rangu odgovara protoprezviteru.
Novi!!: Pavle (patrijarh srpski) i Protosinđel · Vidi više »
Radovan Karadžić
Radovan Karadžić (srp.: Радован Караџић; Petnjica blizu Šavnika, Crna Gora, 19. lipnja 1945.), bosanskohercegovački političar, psihijatar, pjesnik i ratni zločinac srpske nacionalnosti.
Novi!!: Pavle (patrijarh srpski) i Radovan Karadžić · Vidi više »
Rat na Kosovu
Rat na Kosovu ili Rat na Kosovu i Metohiji (albanski: Lufta e Kosovës) označava oružani sukob između Srba i Albanaca od 1996. do 1999. Cilj Srba bio je zadržavanje Kosova u Srbiji, dok su Albanci željeli neovisnost za Kosovo.
Novi!!: Pavle (patrijarh srpski) i Rat na Kosovu · Vidi više »
Rat u Bosni i Hercegovini
Rat u Bosni i Hercegovini je opće prihvaćeni naziv za međunarodni oružani sukob na području Bosne i Hercegovine, koji se vodio između 18. rujna 1991. i 14. prosinca 1995. godine.
Novi!!: Pavle (patrijarh srpski) i Rat u Bosni i Hercegovini · Vidi više »
Ratko Mladić
Ratko Mladić (srp.: Ратко Младић; Božanovići kod Kalinovika, 12. ožujka 1942. osuđeni je ratni zločinac, zapovjednik jugoslavenskih snaga u Hrvatskoj, a poslije srpskih snaga u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine. Županijski sud u Zadru zbog kaznenih djela ratnih zločina osudio je Ratka Mladića u odsutnosti na 20 godina zatvora. Dana 26. svibnja 2011. uhićen je u selu Lazarevu kod Zrenjanina. Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije prvostupanjskom je presudom 22. studenoga 2017. Ratka Mladića osudio na kaznu doživotnoga zatvora, za zločine genocida (po dvije točke), zločine protiv čovječnosti (po pet točaka) i za ratne zločin (po četiri točke) koje je počinio u svojstvu najviše rangiranog generala u Vojsci Republike Srpske i u svrhu stvaranja Republike Srpske. Konačnom presudom u Haagu 8. lipnja 2021. potvrđena mu je prvostupanjska presuda, tj. kazna doživotnog zatvora.
Novi!!: Pavle (patrijarh srpski) i Ratko Mladić · Vidi više »
Republika Srpska Krajina
Republika Srpska Krajina, skraćeno RSK (srp. Република Српска Крајина, РСК) bila je međunarodno nepriznata marionetska srpska paradržava unutar Hrvatske, u funkciji stvaranja Velike Srbije.
Novi!!: Pavle (patrijarh srpski) i Republika Srpska Krajina · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Pavle (patrijarh srpski) i Sarajevo · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Pavle (patrijarh srpski) i Srbija · Vidi više »
Središnja Srbija
Središnja Srbija (srpski: Centralna Srbija ili Централна Србија, ponekad i Uža Srbija) je naziv za dio teritorija Republike Srbije koji se nalazi izvan područja autonomnih pokrajina: Vojvodine i Kosova i Metohije.
Novi!!: Pavle (patrijarh srpski) i Središnja Srbija · Vidi više »
Srpska pravoslavna Crkva
Srpska pravoslavna Crkva (srp. Српска православна црква/Srpska pravoslavna crkva; SPC), jedna od upravno autokefalnih (samostalnih) pravoslavnih crkava koja zajedno s ostalim pravoslavnim crkvama čini jedinstvenu Istočnu kršćansku crkvu.
Novi!!: Pavle (patrijarh srpski) i Srpska pravoslavna Crkva · Vidi više »
Stanislav Hočevar
Stanislav Hočevar (Jelendol, 12. studenoga 1945.), beogradski je nadbiskup metropolit u miru.
Novi!!: Pavle (patrijarh srpski) i Stanislav Hočevar · Vidi više »
Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.
Novi!!: Pavle (patrijarh srpski) i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »
Tuzla
Tuzla (stari hrvatski naziv: Soli) treći je najveći grad u Bosni i Hercegovini i središte istoimene općine na sjeveroistoku zemlje.
Novi!!: Pavle (patrijarh srpski) i Tuzla · Vidi više »
Uskrs
Uskrs, službeno Nedjelja Uskrsnuća Gospodnjeg (Gospodinova), također i Uskrsna nedjelja, najveća je kršćanska svetkovina.
Novi!!: Pavle (patrijarh srpski) i Uskrs · Vidi više »
Velika Srbija
Kаrlobаg-Ogulin-Kаrlovаc-Viroviticа. Velika Srbija je popularno ime za srpski radikalni nacionalistički iredentistički politički projekt nastao u 19. stoljeću.
Novi!!: Pavle (patrijarh srpski) i Velika Srbija · Vidi više »
Vikentije (patrijarh srpski)
Patrijarh srpski Vikentije (rođen kao: Vitomir Prodanov; Bačko Petrovo Selo, 23. kolovoza 1890. – Beograd, 5. srpnja 1958.), 42.
Novi!!: Pavle (patrijarh srpski) i Vikentije (patrijarh srpski) · Vidi više »
1. siječnja
1.
Novi!!: Pavle (patrijarh srpski) i 1. siječnja · Vidi više »
11. rujna
11.
Novi!!: Pavle (patrijarh srpski) i 11. rujna · Vidi više »
15. studenoga
15.
Novi!!: Pavle (patrijarh srpski) i 15. studenoga · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: Pavle (patrijarh srpski) i 1914. · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: Pavle (patrijarh srpski) i 1942. · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: Pavle (patrijarh srpski) i 1949. · Vidi više »
1954.
Bez opisa.
Novi!!: Pavle (patrijarh srpski) i 1954. · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: Pavle (patrijarh srpski) i 1955. · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: Pavle (patrijarh srpski) i 1957. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Pavle (patrijarh srpski) i 1990. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Pavle (patrijarh srpski) i 2009. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Gojko Stojčević, Patrijarh Pavle, Patrijarh srpski Pavle.
