Brže od pregledniku!
242 odnosi: Adem Jashari, Agim Çeku, Al-Kaida, Albanci, Albanija, Albanija i oružje za masovno uništenje, Albanski jezik, Amnesty International, Antibirokratska revolucija, Autonomija, Azil, Đakovica, Španjolska, Švicarska, Ženevske konvencije, Bajina Bašta, Balkan, Bar (grad), Batajnica, BBC, Belgija, Benzin, Beograd, Bill Clinton, Bjelorusija, Boris Jeljcin, Bruto društveni proizvod, Budva, Cardiff (Wales), CNN, Crnogorci, Danilovgrad, Danska, Daytonski sporazum, Dečani, Defetizam, Dragoljub Ojdanić, Dunav, Etničko čišćenje, Europska unija, Fond za humanitarno pravo, Francuska, Franko Simatović, General Dynamics F-16 Fighting Falcon, Genocid, Glogovac (Kosovo), Govor na Gazimestanu, Grocka, Hashim Thaçi, Hrvatska radiotelevizija, ..., Human Rights Watch, Ibrahim Rugova, Istok (Kosovo), Italija, Ivan Stambolić, Izbjeglica, Japan, Jastrebac, Javier Solana, Josip Broz Tito, Jugoslavenska narodna armija, Jutarnji list, Kačanik, Kanada, KFOR, Kina, Koncentracijski logor, Kosovo, Kosovska Mitrovica, Kotlina, Kovine, Ljudska prava, Logor Lapušnik, Madeleine Albright, Mališevo, Masakr na Rogovu, Masakr u Gornjem Obrinju, Masakr u zatvoru Dubrava, McDonnell Douglas F-15 Eagle, Međunarodni odbor Crvenog križa, Međunarodni sud, Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, Međunarodno priznanje Kosova, Memorandum SANU, MiG-29, Milan Milutinović, Milo Đukanović, Milorad Ulemek Legija, Momir Bulatović, Moskva, Nagazne mine, Napad na Prekaz, Natalitet, NATO, NATO-ovo bombardiranje SRJ, Nebojša Pavković, Neutralnost, Niš, Nikola Šainović, Nizozemska, Njemačka, Norveška, Novi Beograd, Novi Sad, Operacija Potkova, Organizacija za europsku sigurnost i suradnju, Oslobodilačka vojska Kosova, Pančevo, Peć, Peking, Pentagon, Petrovo Selo, Podgorica, Podujevo, Pokolj u Izbici, Pokolj u Meji, Pokolj u Račku, Pokolj u Suvoj Reci, Pokolj u Velikoj Kruši, Policija, Portugal, Priština, Progon, Prosinac, Radio, Radiotelevizija Srbije, Ramush Haradinaj, Raspad SFRJ, Ratni zločin, Republika Srpska, Reuters, Richard Holbrooke, Rusija, Sankcija, Savezna Republika Jugoslavija, Siječanj, Silovanje, Sjeverna Makedonija, Slobodan Milošević, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Srbi, Srbija, Središnja Srbija, Srpska okupacija Albanije, Stipe Šuvar, Student, Sukobi u okolici Preševa 2001., Svetozar Marović, Sveučilište, Telegrafska agencija nove Jugoslavije, Telekomunikacija, Televizija, Tenk, Teror, The New York Times, Tivat, Tony Blair, Trepča, Trnava, Udruženi zločinački pothvat, Ujedinjeni narodi, Ujedinjeno Kraljevstvo, Uroševac, Večernje novosti, Veleposlanstvo, Velika Albanija, Veljko Kadijević, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, Visoka škola, Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice, Vjesnik, Vladimir Lazarević, Vlajko Stojiljković, Vlastimir Đorđević, Voždovac, Vojarna, Vojska Jugoslavije, Washington, Wesley Clark, Zdenac, Zločin protiv čovječnosti, 1. ožujka, 11. kolovoza, 11. lipnja, 12. travnja, 13. ožujka, 13. travnja, 14. rujna, 14. svibnja, 15. lipnja, 15. ožujka, 15. siječnja, 15. svibnja, 1961., 1971., 1981., 1986., 1988., 1989., 1990., 1991., 1992., 1993., 1996., 1997., 1998., 1999., 2. rujna, 2. travnja, 20. ožujka, 2000., 2001., 2002., 2004., 2006., 2008., 2009., 2010., 22. ožujka, 22. svibnja, 22. travnja, 23. travnja, 24. ožujka, 24. rujna, 25. ožujka, 25. svibnja, 26. ožujka, 26. rujna, 26. studenoga, 27. travnja, 28. ožujka, 28. svibnja, 28. veljače, 29. siječnja, 3. lipnja, 3. srpnja, 4. srpnja, 6. listopada, 7. svibnja, 7. veljače, 8. listopada, 8. studenoga. Proširite indeks (192 više) »
Adem Jashari
Tirani Adem Jashari (Donji Prekaz, 28. studenog 1955. – Drenica, 6. ožujka 1998.), osnivač i vođa albanske organizacije OVK.
Novi!!: Rat na Kosovu i Adem Jashari · Vidi više »
Agim Çeku
'''Agim Çeku''' Agim Čeku (Ćuška kod Peći, 29. listopada 1966.) bio je premijer Kosova od 2006. do 2008., također bivši zapovjednik Kosovskog zaštitnog korpusa i Oslobodilačke vojske Kosova (OVK).
Novi!!: Rat na Kosovu i Agim Çeku · Vidi više »
Al-Kaida
Zemljovid al-Kaidinih terorističkih napada Al-Kaida (arapski: القاعدة – al-Kā‘idah, "baza") ime je međunarodnog saveza islamskih terorističkih organizacija.
Novi!!: Rat na Kosovu i Al-Kaida · Vidi više »
Albanci
Toski, Albanska skupina iz južne Albanije Skopju, bila je pripadnica albanskog naroda. Albanka u narodnoj nošnji Albanci su Indoeuropski narod nastanjen u Albaniji i susjednim područjima Makedonije i Kosova, te u Crnoj Gori i Grčkoj.
Novi!!: Rat na Kosovu i Albanci · Vidi više »
Albanija
Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.
Novi!!: Rat na Kosovu i Albanija · Vidi više »
Albanija i oružje za masovno uništenje
Albanija je tijekom jednog razdoblja svoje povijesti posjedovala zalihu oružja za masovno uništenje.
Novi!!: Rat na Kosovu i Albanija i oružje za masovno uništenje · Vidi više »
Albanski jezik
Albanski jezik (ISO 639-3), makrojezik i od 1952.
Novi!!: Rat na Kosovu i Albanski jezik · Vidi više »
Amnesty International
Amnesty International (skr. AI) je nevladina organizacija koja poduzima akcije u cilju zaštite i promicanja ljudskih prava.
Novi!!: Rat na Kosovu i Amnesty International · Vidi više »
Antibirokratska revolucija
Antibirokratska revolucija označava politički razvoj u Srbiji i Jugoslaviji tijekom kojih su 1988. i 1989. organizirane velike demonstracije po svim većim gradovima u Srbiji.
Novi!!: Rat na Kosovu i Antibirokratska revolucija · Vidi više »
Autonomija
Autonomija (grčki αὐτονομία autonomia, samostalnost) je pravni položaj/status određenog teritorija, socijalne ili ekonomske grupe po kome oni imaju pravo na samoorganiziranje (uključujući i donošenje vlastitih pravnih propisa) i samoupravljanje.
Novi!!: Rat na Kosovu i Autonomija · Vidi više »
Azil
Azil je pravo političkog izbjeglice na utočište u nekoj stranoj državi.
Novi!!: Rat na Kosovu i Azil · Vidi više »
Đakovica
Đakovica (albanski Gjakovë, turski Yakova) je grad na zapadnom dijelu Kosova.
Novi!!: Rat na Kosovu i Đakovica · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Rat na Kosovu i Španjolska · Vidi više »
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Novi!!: Rat na Kosovu i Švicarska · Vidi više »
Ženevske konvencije
Izvorni dokument Prve ženevske konvencije. Ženevske konvencije sastoje se od četiri sporazuma, koji su potpisani u Ženevi, (Švicarska), koji su postali osnova za međunarodni zakon za humanitarna pitanja.
Novi!!: Rat na Kosovu i Ženevske konvencije · Vidi više »
Bajina Bašta
Bajina Bašta (srpski: Бајина Башта) je naselje u jugozapadnom dijelu Srbije, na desnoj obali rijeke Drine.
Novi!!: Rat na Kosovu i Bajina Bašta · Vidi više »
Balkan
Balkan (iz turskog balkan.
Novi!!: Rat na Kosovu i Balkan · Vidi više »
Bar (grad)
Bar (na crnogor. ćiril. Бар, talijanski: Antivari; albanski: Tivari; grčki: Thivarion) je najveći grad, općina i luka na Crnogorskom primorju, u Crnoj Gori.
Novi!!: Rat na Kosovu i Bar (grad) · Vidi više »
Batajnica
Batajnica, naselje u beogradskoj općini Zemunu.
Novi!!: Rat na Kosovu i Batajnica · Vidi više »
BBC
BBC (British Broadcasting Corporation) je najveća korporacija za emitiranje radijskog i televizijskog programa u svijetu.
Novi!!: Rat na Kosovu i BBC · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Rat na Kosovu i Belgija · Vidi više »
Benzin
Postrojenja Rafinerije nafte u Sisku Benzin (njem. benzin, prema benzoe: benzojeva smola) je kapljevita (tekuća) zapaljiva smjesa lakohlapljivih tekućih ugljikovodika, vrelišta 40-200 °C, gustoće 0,72-0,80 g/cm3 (znatno lakši od vode) i različita sastava.
Novi!!: Rat na Kosovu i Benzin · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Rat na Kosovu i Beograd · Vidi više »
Bill Clinton
Bill Clinton (Hope, Arkansas, 19. kolovoza 1946.), 42.
Novi!!: Rat na Kosovu i Bill Clinton · Vidi više »
Bjelorusija
Bjelorusija (bjeloruski: Беларусь, Belarús'; ruski: Беларусь, Belarus'), službeno Republika Bjelarus (bjeloruski: Рэспубліка Беларусь, Rèspublika Belarús),Božidar Bakotić (prir.), Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Peto izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, listopad, 2012., str.
Novi!!: Rat na Kosovu i Bjelorusija · Vidi više »
Boris Jeljcin
Boris Nikolajevič Jeljcin (rus. Борис Николаевич Ельцин, Jekaterinburg, 1. veljače 1931. – Moskva, 23. travnja 2007.), ruski političar i predsjednik.
Novi!!: Rat na Kosovu i Boris Jeljcin · Vidi više »
Bruto društveni proizvod
Bruto društveni proizvod ili GNP (eng. Gross National Product) je najsveobuhvatnija mjera ukupne proizvodnje dobara i usluga nekog društva.
Novi!!: Rat na Kosovu i Bruto društveni proizvod · Vidi više »
Budva
Budva (crnogor. ćiril. Будва, tal. Budua) je grad i općina na Crnogorskom primorju, Crna Gora.
Novi!!: Rat na Kosovu i Budva · Vidi više »
Cardiff (Wales)
Normanska utvrda u Cardiffu Cardiff na karti Walesa Cardiff (velški: Caerdydd) je glavni i najveći grad Walesa.
Novi!!: Rat na Kosovu i Cardiff (Wales) · Vidi više »
CNN
Sjedište CNN-a u Atlanti CNN, što je skraćenica za Cable News Network, međunarodna je 24-satna informativna televizijska postaja.
Novi!!: Rat na Kosovu i CNN · Vidi više »
Crnogorci
Crnogorci (crnogorska ćiril.: Црногорци) su južnoslavenski narod nastanjen uglavnom na području Crne Gore.
Novi!!: Rat na Kosovu i Crnogorci · Vidi više »
Danilovgrad
Danilovgrad je grad i općina u Crnoj Gori.
Novi!!: Rat na Kosovu i Danilovgrad · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Rat na Kosovu i Danska · Vidi više »
Daytonski sporazum
Opći okvirni sporazum Sudionici sporazuma Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini ili Daytonski sporazum naziv je mirovnoga dogovora iz baze zračnih snaga Wright-Patterson u Daytonu, Ohio, SAD, o uređenju Bosne i Hercegovine nakon rata 1992.
Novi!!: Rat na Kosovu i Daytonski sporazum · Vidi više »
Dečani
Dečani (alb. Deçani) je gradić na zapadnom dijelu Kosova, u metohijskoj kotlini, smješten sjeverno od Đakovice.
Novi!!: Rat na Kosovu i Dečani · Vidi više »
Defetizam
Defetizam (iz francuskog défaitisme, od défaite, „poraz“) označava prihvaćanje poraza bez borbe.
Novi!!: Rat na Kosovu i Defetizam · Vidi više »
Dragoljub Ojdanić
Dragoljub Ojdanić (Ravni, 1. lipnja 1941. - Beograd, 6. rujna 2020.), general Vojske Jugoslavije.
Novi!!: Rat na Kosovu i Dragoljub Ojdanić · Vidi više »
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Novi!!: Rat na Kosovu i Dunav · Vidi više »
Etničko čišćenje
Prisilno raseljavanje Poljaka iz zapadne Poljske 1939. Etničko čišćenje eufemistički je naziv za nasilnu promjenu etničkog sastava nekog područja, i to smaknućima, protjerivanjem stanovništva ili preseljavanjem stanovništva s ciljem promjene etničke strukture na nekom području.
Novi!!: Rat na Kosovu i Etničko čišćenje · Vidi više »
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Novi!!: Rat na Kosovu i Europska unija · Vidi više »
Fond za humanitarno pravo
Fond za humanitarno pravo (srp.: Фонд за хуманитарно право; alb.: Fondi për të Drejtën Humanitare) (FHP), srbijanska je regionalna nevladina organizacija za ljudska prava i međunarodno humanitarno pravo.
Novi!!: Rat na Kosovu i Fond za humanitarno pravo · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Rat na Kosovu i Francuska · Vidi više »
Franko Simatović
Franko Simatović "Frenki" (Beograd, 1. travnja 1950.) bio je srbijanski obavještajac hrvatskog podrijetla, zapovjednik specijalnih snaga UDBe Srbije.
Novi!!: Rat na Kosovu i Franko Simatović · Vidi više »
General Dynamics F-16 Fighting Falcon
F-16 Fighting Falcon je američki višenamjenski borbeni zrakoplov četvrte generacije.
Novi!!: Rat na Kosovu i General Dynamics F-16 Fighting Falcon · Vidi više »
Genocid
Pojam genocid definiran je u Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida koju je Opća skupština Ujedinjenih naroda prihvatila 9. prosinca 1948. godine.
Novi!!: Rat na Kosovu i Genocid · Vidi više »
Glogovac (Kosovo)
Položaj općine Glogovac u okviru Kosova Glogovac (alb. Drenasi, u vrijeme SFRJ Gllogovc) je gradić u središnjem dijelu Kosova.
Novi!!: Rat na Kosovu i Glogovac (Kosovo) · Vidi više »
Govor na Gazimestanu
Govor na Gazimestanu Slobodana Miloševića je održan prilikom proslave 600 godina Kosovske bitke 28. lipnja 1989. na Kosovu Polju.
Novi!!: Rat na Kosovu i Govor na Gazimestanu · Vidi više »
Grocka
Grocka (ćirilično Гроцка) je naselje i središte istoimene općine u Republici Srbiji.
Novi!!: Rat na Kosovu i Grocka · Vidi više »
Hashim Thaçi
Hashim Thaçi (Broćna kraj Srbice, 24. travnja 1968.), kosovski političar, prvi premijer Republike Kosovo 1999.
Novi!!: Rat na Kosovu i Hashim Thaçi · Vidi više »
Hrvatska radiotelevizija
Zgrada HRT-a na Prisavlju, čija je izgradnja počela 1975. Hrvatska radiotelevizija (skraćeno HRT) hrvatska je javna radijska i televizijska ustanova, kojoj je taj status dodijeljen 2001. Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji: tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona uređeni su djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada Hrvatske radiotelevizije.
Novi!!: Rat na Kosovu i Hrvatska radiotelevizija · Vidi više »
Human Rights Watch
Logotip HRW-a Human Rights Watch (skr. HRW) je nevladina organizacija koja se zauzima za zaštitu i promicanje ljudskih prava.
Novi!!: Rat na Kosovu i Human Rights Watch · Vidi više »
Ibrahim Rugova
Ibrahim Rugova (Crnce u općini Istok, 2. prosinca 1944. – Priština, 21. siječnja 2006.) kosovski albanski političar.
Novi!!: Rat na Kosovu i Ibrahim Rugova · Vidi više »
Istok (Kosovo)
Položaj općine Istok u okviru Kosova Istok (alb. Istogu) je gradić u sjeverozapadnom dijelu Kosova.
Novi!!: Rat na Kosovu i Istok (Kosovo) · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Rat na Kosovu i Italija · Vidi više »
Ivan Stambolić
Ivan Stambolić, svibnja 1986., foto: Stevan Kragujević Ivan Stambolić (selo Brezova kod Ivanjice, 5. studenoga 1936. – Fruška Gora, 25. kolovoza 2000.), bivši visoki državni i partijski dužnosnik Srbije u doba Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
Novi!!: Rat na Kosovu i Ivan Stambolić · Vidi više »
Izbjeglica
Izbjeglice Izbjeglica je pojam koji u najširem smislu označava svaku osobu koja je bila zbog rata, elementarne nepogode ili sličnih okolnosti bila prisiljena trajno ili na duži rok napustiti svoju domovinu ili prebivalište.
Novi!!: Rat na Kosovu i Izbjeglica · Vidi više »
Japan
Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.
Novi!!: Rat na Kosovu i Japan · Vidi više »
Jastrebac
Jastrebac je naseljeno mjesto u gradu Zenici, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Rat na Kosovu i Jastrebac · Vidi više »
Javier Solana
Javier Solana de Madariaga, (Madrid, 14. srpnja 1942.), španjolski je političar član španjolske socijalističke stranke, i profesor fizike.
Novi!!: Rat na Kosovu i Javier Solana · Vidi više »
Josip Broz Tito
Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14. siječnja 1953. do svoje smrti 4. svibnja 1980. Iako je bio čelnik totalitarne države i unatoč činjenici da je njegova vladavina zbog političke represije,, Opća i nacionalna enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30.
Novi!!: Rat na Kosovu i Josip Broz Tito · Vidi više »
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Novi!!: Rat na Kosovu i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »
Jutarnji list
Jutarnji list je hrvatski dnevnik, treći je dnevni list po nakladi (podaci AZTN-a) u Hrvatskoj (nakon 24sata i Večernjeg lista) s nakladom od oko 25.000 primjeraka.
Novi!!: Rat na Kosovu i Jutarnji list · Vidi više »
Kačanik
Pogled iz Kačanika (2016) Položaj općine Kačanik u okviru Kosova Kačanik (alb. Kaçaniku) je gradić u jugoistočnom dijelu Kosova.
Novi!!: Rat na Kosovu i Kačanik · Vidi više »
Kanada
Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.
Novi!!: Rat na Kosovu i Kanada · Vidi više »
KFOR
KFOR-Logotip Karta sa sektorima KFOR -a (2002) KFOR (eng. Kosovo Force) ili snage na Kosovu su međunarodne mirovne snage pod vodstvom NATO saveza.
Novi!!: Rat na Kosovu i KFOR · Vidi više »
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Novi!!: Rat na Kosovu i Kina · Vidi više »
Koncentracijski logor
alt.
Novi!!: Rat na Kosovu i Koncentracijski logor · Vidi više »
Kosovo
Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.
Novi!!: Rat na Kosovu i Kosovo · Vidi više »
Kosovska Mitrovica
Kosovska Mitrovica (albanski: Mitrovicë ili Mitrovica, odnosno Mitrovicë ë Kosovës, tur. Mitrovice) je grad smješten na sjeveru Kosova.
Novi!!: Rat na Kosovu i Kosovska Mitrovica · Vidi više »
Kotlina
Ljubljanska kotlina u Sloveniji Kotlina je duboka prostrana dolina strmih strana između brijegova ili planina, zatvorena sa svih strana ili u slučaju dreniranja rijeke, otvorena na dva dijela.
Novi!!: Rat na Kosovu i Kotlina · Vidi više »
Kovine
Užareni metal u kovačnici Kovine (latinizirano: metali) su kemijski elementi koji zbog načina kojim se njihovi atomi povezuju (metalna veza) dobro provode električnu struju.
Novi!!: Rat na Kosovu i Kovine · Vidi više »
Ljudska prava
Deklaracija o pravima čovjeka i građanina Ljudska prava se odnose na pravnu, filozofsku i političku ideju prema kojoj svako ljudsko biće samim činom rođenja, bez obzira na svoj spol, porijeklo ili državljanstvo, stiče određena neotuđiva prava.
Novi!!: Rat na Kosovu i Ljudska prava · Vidi više »
Logor Lapušnik
Logor Lapušnik ili logor Llapušnik bio je sabirni logor u blizini Glogovca u središnjem Kosovu kojeg je vodila Oslobodilačka vojska Kosova (OVK) od svibnja do srpnja 1998. tijekom rata na Kosovu kako bi držala zarobljene srpske zatvorenike.
Novi!!: Rat na Kosovu i Logor Lapušnik · Vidi više »
Madeleine Albright
'''Madeleine Albright''' Madeleine Jana Korbel Albright, rođena kao Marie Jana Korbelová (Prag, 15. svibnja 1937. - Washington, 23. ožujka 2022.), bila je američka političarka i diplomatkinja.
Novi!!: Rat na Kosovu i Madeleine Albright · Vidi više »
Mališevo
Položaj općine Mališevo u okviru Kosova Mališevo (alb. Malishevë) je gradić u središnjem dijelu Kosova.
Novi!!: Rat na Kosovu i Mališevo · Vidi više »
Masakr na Rogovu
Masakr na Rogovu dogodio se 29. siječnja 1999., tijekom Rata na Kosovu.
Novi!!: Rat na Kosovu i Masakr na Rogovu · Vidi više »
Masakr u Gornjem Obrinju
Masakr u Gornjem Obrinju (albanski: Masakra në Abri të Epërme) je posebno okrutno masovno ubojstvo albanskih civila koje su počinile srpske snage sigurnosti 26. rujna 1998. u selu Gornje Obrinje na Kosovu.
Novi!!: Rat na Kosovu i Masakr u Gornjem Obrinju · Vidi više »
Masakr u zatvoru Dubrava
Masakr u zatvoru Dubrava je naziv za incident koji se dogodio u zatvoru Dubrava, koji se nalazi nekoliko kilometara istočno od gradića Istok na Kosovu za vrijeme NATO bombardiranja SRJ, odnosno Rata na Kosovu između 19.
Novi!!: Rat na Kosovu i Masakr u zatvoru Dubrava · Vidi više »
McDonnell Douglas F-15 Eagle
F-15 Eagle je taktički borbeni avion (lovac - presretač) dizajniran za zračne borbe u svim vremenskim uvjetima, s ciljem postizanja i održavanja superiornosti u zraku pred neprijateljskim avionima.
Novi!!: Rat na Kosovu i McDonnell Douglas F-15 Eagle · Vidi više »
Međunarodni odbor Crvenog križa
Sjedište Međunarodnog odbora Crvenog križa u Ženevi. Međunarodni odbor Crvenog križa je privatno humanitarno društvo osnovano 1863.g. u Ženevi Švicarska.
Novi!!: Rat na Kosovu i Međunarodni odbor Crvenog križa · Vidi više »
Međunarodni sud
Međunarodni sud Međunarodni sud (eng: International Court of Justice (ICJ) fr:Cour internationale de justice) glavno je sudsko tijelo Ujedinjenih naroda i jedno o pet glavnih tijela UN-a. Sud ima dvostruku funkciju, a to su rješavanje sporova među državama te davanje savjetodavnih mišljenja na zahtjev UN-a i drugih za to ovlaštenih međunarodnih organizacija.
Novi!!: Rat na Kosovu i Međunarodni sud · Vidi više »
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (eng. International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia, ICTY) osnovan je od Vijeća sigurnosti UN-a 1992., a počeo je djelovati 1993.
Novi!!: Rat na Kosovu i Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije · Vidi više »
Međunarodno priznanje Kosova
Republike Kosovo Kosovo je proglasilo 17. veljače 2008. neovisnost od Srbije.
Novi!!: Rat na Kosovu i Međunarodno priznanje Kosova · Vidi više »
Memorandum SANU
Memorandum SANU je dokument koji je stvorila Srpska akademija znanosti i umjetnosti - SANU kao strateški program srpske inteligencije.
Novi!!: Rat na Kosovu i Memorandum SANU · Vidi više »
MiG-29
Mikojan Gurjevič MiG-29 (Ruski: МиГ-29, NATO-va oznaka: Fulcrum) je višenamjenski lovački avion dizajniran za preuzimanje nadmoći u zračnom prostoru tadašnjeg SSSR-a. Razvijan je tijekom 1970-ih u zavodu Mikojan, a u uporabu ulazi 1983. godine.
Novi!!: Rat na Kosovu i MiG-29 · Vidi više »
Milan Milutinović
Milan Milutinović (Beograd, 19. prosinca 1942. – Beograd, 2. srpnja 2023.), bio je srbijanski političar i bivši predsjednik Srbije.
Novi!!: Rat na Kosovu i Milan Milutinović · Vidi više »
Milo Đukanović
Milo Đukanović (Nikšić, Crna Gora, 15. veljače 1962.), crnogorski političar.
Novi!!: Rat na Kosovu i Milo Đukanović · Vidi više »
Milorad Ulemek Legija
Milorad Ulemek Legija (Beograd, 15. ožujka 1968.) je bivši pripadnik francuske Legije stranaca (u istoj poznat kao Brasil), član Srpske dobrovoljačke garde (poznat kao Legija), vojnik a zatim i zapovjednik Crvenih beretki.
Novi!!: Rat na Kosovu i Milorad Ulemek Legija · Vidi više »
Momir Bulatović
Momir Bulatović (Beograd, 21. rujna 1956. – Kuči, 30. lipnja 2019.) je bivši predsjednik Crne Gore (1990. – 1998.) i Vlade Savezne Republike Jugoslavije (1998. – 2000.).
Novi!!: Rat na Kosovu i Momir Bulatović · Vidi više »
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Novi!!: Rat na Kosovu i Moskva · Vidi više »
Nagazne mine
Nagazne mine Brinju Nagazne mine ime je za bojno razarajuću napravu koja se aktivira nagazom ili pritiskom nekog tijela ili vozila.
Novi!!: Rat na Kosovu i Nagazne mine · Vidi više »
Napad na Prekaz
Napad na Prekaz, također poznat i kao pokolj u Prekazu, je bila operacija srpske policije izvedena 5. ožujka 1998. godine tijekom koje je ubijen vođa Oslobodilačke vojske Kosova Adem Jašari s preko 50 članova njegove obitelji u Prekazu.
Novi!!: Rat na Kosovu i Napad na Prekaz · Vidi više »
Natalitet
Natalitet po državama (2008. godina). Natalitet (franc. natalité − broj rođenih, hrv. rodnost) je stručni izraz kojim se koristi demografija a označava ukupno rađanje na određenom području u određenom vremenu.
Novi!!: Rat na Kosovu i Natalitet · Vidi više »
NATO
Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.
Novi!!: Rat na Kosovu i NATO · Vidi više »
NATO-ovo bombardiranje SRJ
Operacija Saveznička sila, Operacija Allied Force ili NATO-vo bombardiranje Savezne Republike Jugoslavije (engleski: Operation Allied Force) trajalo je od 24. ožujka do 1. lipnja 1999. godine i dio je Rata na Kosovu 1996. – 1999.
Novi!!: Rat na Kosovu i NATO-ovo bombardiranje SRJ · Vidi više »
Nebojša Pavković
Nebojša Pavković je srpski general i ratni zločinac osuđen za zločine počinjene nad civilnim stanovništvom tijekom rata na Kosovu.
Novi!!: Rat na Kosovu i Nebojša Pavković · Vidi više »
Neutralnost
250px Neutralnost je oblik stajališta koji znači ne zauzimanje bilo čije strane u nekom sukobu, sporu i slično.
Novi!!: Rat na Kosovu i Neutralnost · Vidi više »
Niš
Niš je grad u Srbiji, treći najmnogoljudniji nakon Beograda i Novog Sada.
Novi!!: Rat na Kosovu i Niš · Vidi više »
Nikola Šainović
Nikola Šainović (Bor, 7. prosinca 1948.), bivši predsjednik Vlade Srbije i potpredsjednik Vlade Jugoslavije.
Novi!!: Rat na Kosovu i Nikola Šainović · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Rat na Kosovu i Nizozemska · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Rat na Kosovu i Njemačka · Vidi više »
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Novi!!: Rat na Kosovu i Norveška · Vidi više »
Novi Beograd
Novi Beograd je beogradska općina s najvećim brojem stanovnika.
Novi!!: Rat na Kosovu i Novi Beograd · Vidi više »
Novi Sad
Novi Sad (sr. Нови Сад/Novi Sad, mađ. Újvidék, sl. Nový Sad, rum. Novi Sad, rusn. Нови Сад, njem. Neusatz (an der Donau), lat. Neoplanta, grč. Neofite), grad na lijevoj obali Dunava u Srbiji, upravno sjedište Autonomne pokrajine Vojvodine.
Novi!!: Rat na Kosovu i Novi Sad · Vidi više »
Operacija Potkova
Oštećena albanska naselja na Kosovu i Metohiji 1998-1999. Operacija Potkova (srpski: Операција Потковица) je naziv za navodnu masovnu kampanju etničkog čišćenja koju su srpske snage provodile na Kosovu tijekom sukoba 1998. i 1999. godine.
Novi!!: Rat na Kosovu i Operacija Potkova · Vidi više »
Organizacija za europsku sigurnost i suradnju
Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) (engleski: Organization for Security and Co-operation in Europe (OSCE) je najveća međunarodna organizacija fokusirana na sigurnost. Nadležnosti organizacije uključuju kontrolu oružja, promoviranje ljudskih prava kao i slobode tiska. Sjedište organizacije je u Beču, Austriji. Osnovana je 1973. godine i do 1994. godine djelovala je pod nazivom Konferencija za europsku sigurnost i suradnju (KESS) (engleski: Conference on Security and Co-operation in Europe (CSCE). OESS osnovana je na temelju Povelje Ujedinjenih naroda, kao regionalni aranžman u smislu djelovanja prema Poglavlju VIII. iste. Danas organizacija ima 57 država članica iz Europe, Azije i Sjeverne Amerike. OESS je promatrač opće skupštine Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Rat na Kosovu i Organizacija za europsku sigurnost i suradnju · Vidi više »
Oslobodilačka vojska Kosova
Oslobodilačka vojska Kosova (OVK) ili UÇK (alb. Ushtria Çlirimtare e Kosovës), bila je albanska paravojna organizacija, koja se izborila za neovisnost Kosova od Srbije.
Novi!!: Rat na Kosovu i Oslobodilačka vojska Kosova · Vidi više »
Pančevo
Pančevo (srp. ćir. Панчево, mađ. Pancsova, njem. Banstadt i Pantschowa, tur. Pançova, rum. Panciova, slovač. Pánčevo, rusin. Панчево) je grad u Banatu (Vojvodina, Republika Srbija), na rijeci Tamišu.
Novi!!: Rat na Kosovu i Pančevo · Vidi više »
Peć
toplinsku obradu na 980 °C. Moderni otvoreni kamin. Kaljeva peć koja se koristi za centralno grijanje, sagrađena oko 1959. kW. Željezna peć na ogrjevno drvo koristila se nekad i za kuhanje. Plinska peć na ukapljeni naftni plin (LPG ili UNP) iz 1970-tih. Uljna peć. Visoka peć u mjestu Sestao, Španjolska. Siemens-Martinova peć iz 1895. električnim induktivitetom. Peć je uređaj za stvaranje topline i za postizanje visokih temperatura izgaranjem različitih vrsta goriva ili s pomoću električne energije.
Novi!!: Rat na Kosovu i Peć · Vidi više »
Peking
Peking (kineski: 北京, pinyin: Běijīng; "sjeverna prijestolnica") je glavni grad Narodne Republike Kine (NRK) i jedna od četiri gradske oblasti pod direktnom kontrolom vlade.
Novi!!: Rat na Kosovu i Peking · Vidi više »
Pentagon
*Pentagon (zgrada) - sjedište Ministarstva obrane SAD-a.
Novi!!: Rat na Kosovu i Pentagon · Vidi više »
Petrovo Selo
Petrovo Selo je dubrovačko prigradsko naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Novi!!: Rat na Kosovu i Petrovo Selo · Vidi više »
Podgorica
Podgorica (na crnogorskoj ćiril. Подгорица, prijašnja imena Ribnica i Titograd) glavni je i najveći grad Crne Gore.
Novi!!: Rat na Kosovu i Podgorica · Vidi više »
Podujevo
Podujevo 2009. Položaj općine Podujevo u okviru Kosova Podujevo (alb. Podujevë) je grad u sjeveroistočnom dijelu Kosova.
Novi!!: Rat na Kosovu i Podujevo · Vidi više »
Pokolj u Izbici
Dvije satelitske snimke otkrivaju tri reda grobova u Izbici nakon incidenta Satelitske snimke pokazuju kako su grobovi otkopani i tijela uklonjena prije dolaska KFOR-a u Izbicu Masakr u Izbici (albanski Masakra e Izbicës) je bio jedan od najvećih pokolja tijekom Rata na Kosovu.
Novi!!: Rat na Kosovu i Pokolj u Izbici · Vidi više »
Pokolj u Meji
Pokolj u Meji (albanski Masakra e Mejës) je bilo masovno strijeljanje u kojem je ubijeno između 200 i 300 albanskih civila koje su srpske snage izvršile kao čin odmazde za petoricu srpskih policajaca koje je ubila Oslobodilačka vojska Kosova.
Novi!!: Rat na Kosovu i Pokolj u Meji · Vidi više »
Pokolj u Račku
Pokolj u Račku (albanski Masakra e Reçakut) ili Incident u Račku je bio incident koji je naknadno doveo do NATOve intervencije tijekom Rata na Kosovu.
Novi!!: Rat na Kosovu i Pokolj u Račku · Vidi više »
Pokolj u Suvoj Reci
Pokolj u Suvoj Reci (albanski: Masakra e Suharekës) je masovno ubojstvo albanskih civila koje je počinila srpska policija 26. ožujka 1999. u Suvoj Reci, na Kosovu, tijekom NATO bombardiranja.
Novi!!: Rat na Kosovu i Pokolj u Suvoj Reci · Vidi više »
Pokolj u Velikoj Kruši
Masakr u Velikoj Kruši (albanski: Masakra e Krushës së Madhe) u blizini Orahovca na Kosovu, se dogodio tijekom rata na Kosovu 25. ožujka 1999. godine, dva dana nakon što je počelo NATO-ovo bombardiranje SRJ.
Novi!!: Rat na Kosovu i Pokolj u Velikoj Kruši · Vidi više »
Policija
Policija je služba javne uprave kojoj je povjereno čuvanje javnog reda i poretka.
Novi!!: Rat na Kosovu i Policija · Vidi više »
Portugal
Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.
Novi!!: Rat na Kosovu i Portugal · Vidi više »
Priština
Priština (na albanskom jeziku: Prishtina, na ćirilici Приштина) je glavni i najveći grad Republike Kosovo.
Novi!!: Rat na Kosovu i Priština · Vidi više »
Progon
Progon ili proganjanje je naziv za sustavno zlostavljanje pojedinca ili društvene skupine koje provodi druga društvena skupina.
Novi!!: Rat na Kosovu i Progon · Vidi više »
Prosinac
Prosinac Prosinac (lat. december) dvanaesti je i zadnji mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Rat na Kosovu i Prosinac · Vidi više »
Radio
Radio iz 1920. godine Radio, u starijoj literaturi krugoval, bežično je primanje i prijenos komunikacijskih signala elektromagnetskim valovima čije su frekvencije niže od frekvencije vidljive svjetlosti.
Novi!!: Rat na Kosovu i Radio · Vidi više »
Radiotelevizija Srbije
Sjedište RTS-a u Beogradu Radiotelevizija Srbije (skrać. RTS) je nacionalna medijska kuća u Srbiji, osnovana 1. siječnja 1992. godine.
Novi!!: Rat na Kosovu i Radiotelevizija Srbije · Vidi više »
Ramush Haradinaj
Ramush Haradinaj Ramush Haradinaj (Glođane kraj Dečana, 3. srpnja 1968.), kosovski je političar.
Novi!!: Rat na Kosovu i Ramush Haradinaj · Vidi više »
Raspad SFRJ
Animacija prikazuje raspad Jugoslavije (1989. – 2008.) Raspad Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije ili raspad SFRJ je naziv za skup povijesnih događaja koji su započeli tijekom 1980-ih i koji su doveli do prestanka pravnog postojanja SFRJ-a kao države.
Novi!!: Rat na Kosovu i Raspad SFRJ · Vidi više »
Ratni zločin
Pokolj u Vukovaru. Ubijeni zarobljenik Barutana Bjelovar Ratni zločin predstavlja kršenje međunarodnog prava koji su tijekom ratovanja počinile sukobljene strane.
Novi!!: Rat na Kosovu i Ratni zločin · Vidi više »
Republika Srpska
Republika Srpska, jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine, uz Federaciju Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Rat na Kosovu i Republika Srpska · Vidi više »
Reuters
Reuters je međunarodna novinska agencija sa sjedištem u Londonu.
Novi!!: Rat na Kosovu i Reuters · Vidi više »
Richard Holbrooke
Richard Holbrooke Richard Charles Albert Holbrooke (New York City, 24. travnja 1941. – Washington, 13. prosinca 2010.) američki bio je diplomat, novinski urednik, publicist i profesor.
Novi!!: Rat na Kosovu i Richard Holbrooke · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Rat na Kosovu i Rusija · Vidi više »
Sankcija
Sankcija je onaj dio pravne norme kojim se utvrđuje pravna posljedica nekog ponašanja koje je kvalificirano kao delikt, odnosno pravna posljedica koju će državna tijela provesti prema adresatima koji ne postupe kako nalaže dispozicija pravne norme.
Novi!!: Rat na Kosovu i Sankcija · Vidi više »
Savezna Republika Jugoslavija
Savezna Republika Jugoslavija (skraćeno SRJ) stvorena je 27. travnja 1992. odlukom Saveznog vijeća SFRJ, kao zajednička država Srbije i Crne Gore.
Novi!!: Rat na Kosovu i Savezna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Siječanj
Siječanj Siječanj (lat. Ianuarius) prvi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Rat na Kosovu i Siječanj · Vidi više »
Silovanje
Silovanje je spolni odnos s drugom osobom ili s njim izjednačena spolna radnja, uporabom sile ili prijetnje da će se izravno napasti njezin život ili tijelo, ili život ili tijelo njoj bliske osobe.
Novi!!: Rat na Kosovu i Silovanje · Vidi više »
Sjeverna Makedonija
Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.
Novi!!: Rat na Kosovu i Sjeverna Makedonija · Vidi više »
Slobodan Milošević
Slobodan Milošević (Požarevac, Srbija, 20. kolovoza 1941. – Haag, Nizozemska, 11. ožujka 2006.), društveno-politički radnik SFRJ, srbijanski političar, bivši predsjednik Srbije, Savezne Republike Jugoslavije i vođa Socijalističke partije Srbije te haški optuženik za ratne zločine i genocid.
Novi!!: Rat na Kosovu i Slobodan Milošević · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Rat na Kosovu i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Rat na Kosovu i Srbi · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Rat na Kosovu i Srbija · Vidi više »
Središnja Srbija
Središnja Srbija (srpski: Centralna Srbija ili Централна Србија, ponekad i Uža Srbija) je naziv za dio teritorija Republike Srbije koji se nalazi izvan područja autonomnih pokrajina: Vojvodine i Kosova i Metohije.
Novi!!: Rat na Kosovu i Središnja Srbija · Vidi više »
Srpska okupacija Albanije
Srpska okupacija Albanije je trajala od studenog 1912. do kolovoza 1913. godine.
Novi!!: Rat na Kosovu i Srpska okupacija Albanije · Vidi više »
Stipe Šuvar
Stipe Šuvar (Zagvozd kod Imotskog, 17. veljače 1936. – Zagreb, 29. lipnja 2004.), hrvatski političar, komunist, sociolog i sveučilišni profesor.
Novi!!: Rat na Kosovu i Stipe Šuvar · Vidi više »
Student
Studenti na sveučilištu u Helsinkiju. Student je polaznik fakulteta ili visoke škole.
Novi!!: Rat na Kosovu i Student · Vidi više »
Sukobi u okolici Preševa 2001.
Od 1999. do 2001. godine u dolini Preševa na jugu Srbije trajao je manji oružani sukob između albanske Oslobodilačke vojske Preševa, Medveđe i Bujanovca i jugoslavenske policije.
Novi!!: Rat na Kosovu i Sukobi u okolici Preševa 2001. · Vidi više »
Svetozar Marović
Svetozar Marović Svetozar Marović (Kotor, 31. ožujka 1955.) bio je od 2003. do 2006. jedini predsjednik Državne Zajednice Srbija i Crna Gora.
Novi!!: Rat na Kosovu i Svetozar Marović · Vidi više »
Sveučilište
Sveučilištu tehnologije u Helsinkiju Sveučilište (lat. universitas studiorum), institucija koja provodi visoko obrazovanje.
Novi!!: Rat na Kosovu i Sveučilište · Vidi više »
Telegrafska agencija nove Jugoslavije
Telegrafska agencija nove Jugoslavije (krat. TANJUG) je novinska agencija osnovana 5. studenoga 1943.
Novi!!: Rat na Kosovu i Telegrafska agencija nove Jugoslavije · Vidi više »
Telekomunikacija
Antena za satelitsku komunikaciju u najvećem postrojenju za satelitske komunikacije, Raisting, Bavarska, Njemačka Telekomunikacija se javlja kada nastane razmjena informacija između izvora informacije i odredišta informacije s pomoću tehnologije.
Novi!!: Rat na Kosovu i Telekomunikacija · Vidi više »
Televizija
Televizijski prijamnik iz 1958. Televizijski prijamnici iz 2008. kamere. Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. fotokatodom. brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Presjek kroz plazma TV. fluorescentnog premaza na unutrašnjem dijelu zaslona. Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. fotodiode, koje su vidljive u sredini. Sustavi NTSC-PAL-SECAM u svijetu. Stup s antenama (radio, televizijska UHF i VHF, te satelitska antena). Usporedba rezolucija za televizije visoke kvalitete ili HDTV. Satelitska antena se obično smješta na krov kuće. putanji. koaksijalnog kabela RG-59: A: vanjska zaštitna izolacijaB: bakreni opletC: unutarnja dielektrična izolacijaD: pobakrena čelična žica. Televizija (engl. television, od grč. tele: daleko + lat. visio: gledanje, pojava, predstava; hrv. dalekovidnica), skraćeno TV, općeniti je naziv za skup tehnologija koje omogućuju snimanje, emitiranje i prijam pokretnih slika, bilo u crno-bijeloj tehnici ili u boji, popraćenih zvukom.
Novi!!: Rat na Kosovu i Televizija · Vidi više »
Tenk
Tenk M-84A4 Tenk je oklopno vojno vozilo na gusjenicama koje služi za potporu pješaštvu ili djeluje samostalno.
Novi!!: Rat na Kosovu i Tenk · Vidi više »
Teror
Budimpešti Teror (iz latinskog terror, terroris, strava ili užas) je sustavno i često naizgled planirano širenje straha i užasa kroz provođenje ili prijetnju nasiljem kako bi se ljude učinilo poslušnima ili pokornima.
Novi!!: Rat na Kosovu i Teror · Vidi više »
The New York Times
The New York Times su američke dnevne novine, koje od osnutka 1851. izlaze u New Yorku.
Novi!!: Rat na Kosovu i The New York Times · Vidi više »
Tivat
Tivat (crnogor. ćiril. Тиват, tal. Teodo) je gradić i središte općine u Crnogorskom primorju - Boki kotorskoj, Crna Gora.
Novi!!: Rat na Kosovu i Tivat · Vidi više »
Tony Blair
Anthony "Tony" Charles Lynton Blair (Edinburgh, 6. svibnja 1953.), britanski političar.
Novi!!: Rat na Kosovu i Tony Blair · Vidi više »
Trepča
Hrvatska.
Novi!!: Rat na Kosovu i Trepča · Vidi više »
Trnava
Trnava može značiti: Hrvatska.
Novi!!: Rat na Kosovu i Trnava · Vidi više »
Udruženi zločinački pothvat
Udruženi zločinački pothvat (eng. joint criminal enterprise (JCE)) legalna je doktrina koju koristi Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije prilikom suđenja političkim i vojnim rukovoditeljima za ratne zločine, uključujući i genocid, koji su bili počinjeni u sukobima na teritoriju bivše SFRJ između 1991. i 1999. Doktrina smatra svaku osobu koja je pripadala nekoj organizaciji ili skupini pojedinačno odgovorna za zločine koji su bili počinjeni od te skupine ili organizacije unutar plana ili svrhe.
Novi!!: Rat na Kosovu i Udruženi zločinački pothvat · Vidi više »
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Novi!!: Rat na Kosovu i Ujedinjeni narodi · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Rat na Kosovu i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Uroševac
Uroševac (alb. Ferizaj) je grad u jugoističnom dijelu Kosova.
Novi!!: Rat na Kosovu i Uroševac · Vidi više »
Večernje novosti
* Večernje novosti (dnevni list, Osijek), hrv.
Novi!!: Rat na Kosovu i Večernje novosti · Vidi više »
Veleposlanstvo
Ottawi, Kanada Veleposlanstvo ili ambasada (franc. ambassade, engl. embassy, španj. embajada, port. embaixada, njem. Botschaft), diplomatsko predstavništvo najvišeg ranga zemlje šiljateljice u zemlji primateljici.
Novi!!: Rat na Kosovu i Veleposlanstvo · Vidi više »
Velika Albanija
Karta Velike Albanije po zamisli albanskih nacionalista Karta Velike Albanije Velika Albanija u albanskim krugovima zvana i Etnička Albanija (alb. Shqipëria Etnike) je politički iredentistički projekt koji ima za cilj ujediniti sve etničke Albance i teritorije u kojima su navodno živjeli u jednu državu.
Novi!!: Rat na Kosovu i Velika Albanija · Vidi više »
Veljko Kadijević
Veljko Kadijević (Glavina Donja, Imotski, 21. studenoga 1925. – Moskva, 2. studenoga 2014.), general-armije Jugoslavenske narodne armije, savezni ministar obrane SFRJ Jugoslavenske narodne armije od 1988. do 1992. godine i de facto njezin glavni zapovjednik u agresiji na Sloveniju i Hrvatsku.
Novi!!: Rat na Kosovu i Veljko Kadijević · Vidi više »
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda
'''Dvorana Vijeća sigurnosti''' Vijeće sigurnosti jedno je od šest glavnih tijela Ujedinjenih naroda kojemu, prema članku 24.
Novi!!: Rat na Kosovu i Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda · Vidi više »
Visoka škola
Visoka škola je ustanova koja izvodi nastavu u visokom obrazovanju.
Novi!!: Rat na Kosovu i Visoka škola · Vidi više »
Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice
Ured Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (engleski: The Office of the United Nations High Commissioner for Refugees"), poznatije pod kraticom UNHCR, agencija je Ujedinjenih naroda za pomoć izbjeglicama na čelu koje je Visoki povjernik.
Novi!!: Rat na Kosovu i Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice · Vidi više »
Vjesnik
Vjesnik, politički dnevni list, izlazio je u Zagrebu, od god.
Novi!!: Rat na Kosovu i Vjesnik · Vidi više »
Vladimir Lazarević
Vladimir Lazarević (Grnčar, općina Babušnica, Srbija, 23. ožujka 1949.) je bivši general Vojske Jugoslavije.
Novi!!: Rat na Kosovu i Vladimir Lazarević · Vidi više »
Vlajko Stojiljković
Vlajko Stojiljković (Mala Krsna, 1937. godine - Beograd, 13. travnja 2002. godine), srbijanski političar, funkcionar Socijalističke partije Srbije, i bivši ministar unutarnjih poslova Srbije (1997. – 2000.). Protiv Stojiljkovića, Haaški tribunal podigao je optužnicu zbog ratnih zločina na Kosovu tijekom 1999. godine.
Novi!!: Rat na Kosovu i Vlajko Stojiljković · Vidi više »
Vlastimir Đorđević
Vlastimir Đorđević (1948., Koznica, Srbija) je umirovljeni srbijanski general-pukovnik, pomoćnik ministra MUP-a Srbije i načelnik Resora javne sigurnosti.
Novi!!: Rat na Kosovu i Vlastimir Đorđević · Vidi više »
Voždovac
Voždovac (srpski: Вождовац) je gradsko naselje i središte beogradske istoimene općine u Republici Srbiji.
Novi!!: Rat na Kosovu i Voždovac · Vidi više »
Vojarna
Vojarna je vojni ili policijski sustav zgrada ili pojedinačna zgrada, u kojem su smješteni vojnici ili vojni policajci.
Novi!!: Rat na Kosovu i Vojarna · Vidi više »
Vojska Jugoslavije
Grb vojske Srbije i Crne Gore Vojska Jugoslavije je bila jedna od oružanih snaga nastalih iz Jugoslavenske narodne armije, te je preuzela onaj dio postrojbi i naoružanja JNA koji se u svibnju 1992.
Novi!!: Rat na Kosovu i Vojska Jugoslavije · Vidi više »
Washington
Washington, D.C. je glavni grad Sjedinjenih Američkih Država.
Novi!!: Rat na Kosovu i Washington · Vidi više »
Wesley Clark
Wesley Kanne Clark (Chicago, 23. prosinca 1944.) je umirovljeni general vojske Sjedinjenih Američkih Država.
Novi!!: Rat na Kosovu i Wesley Clark · Vidi više »
Zdenac
Bunar u dvorcu Trakošćan. Njemačkoj. Đeram u mjestu Markowa (Poljska). valjka na koje se namata uže s teretom, naziva se vreteno. Sila potezanja razmjerno je manja u odnosu na silu u teretnom užetu prema omjeru polumjera vretena i kola. Dominikanskom samostanu u Dubrovniku. Zdenac, hladenac, kladenac, studenac ili bunar je iskopana duboka i podgrađena jama u koju se hvata ili skuplja podzemna voda.
Novi!!: Rat na Kosovu i Zdenac · Vidi više »
Zločin protiv čovječnosti
Zločin protiv čovječnosti je kazneno djelo predviđeno međunarodnim i unutrašnjim pravom, a koje se prvi put pojavilo na Nürnberškom procesu.
Novi!!: Rat na Kosovu i Zločin protiv čovječnosti · Vidi više »
1. ožujka
1.
Novi!!: Rat na Kosovu i 1. ožujka · Vidi više »
11. kolovoza
11.
Novi!!: Rat na Kosovu i 11. kolovoza · Vidi više »
11. lipnja
11.
Novi!!: Rat na Kosovu i 11. lipnja · Vidi više »
12. travnja
12.
Novi!!: Rat na Kosovu i 12. travnja · Vidi više »
13. ožujka
13.
Novi!!: Rat na Kosovu i 13. ožujka · Vidi više »
13. travnja
13.
Novi!!: Rat na Kosovu i 13. travnja · Vidi više »
14. rujna
14.
Novi!!: Rat na Kosovu i 14. rujna · Vidi više »
14. svibnja
14.
Novi!!: Rat na Kosovu i 14. svibnja · Vidi više »
15. lipnja
15.
Novi!!: Rat na Kosovu i 15. lipnja · Vidi više »
15. ožujka
15.
Novi!!: Rat na Kosovu i 15. ožujka · Vidi više »
15. siječnja
15.
Novi!!: Rat na Kosovu i 15. siječnja · Vidi više »
15. svibnja
15.
Novi!!: Rat na Kosovu i 15. svibnja · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Rat na Kosovu i 1961. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Rat na Kosovu i 1971. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Rat na Kosovu i 1981. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Rat na Kosovu i 1986. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Rat na Kosovu i 1988. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Rat na Kosovu i 1989. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Rat na Kosovu i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Rat na Kosovu i 1991. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Rat na Kosovu i 1992. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Rat na Kosovu i 1993. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Rat na Kosovu i 1996. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Rat na Kosovu i 1997. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Rat na Kosovu i 1998. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Rat na Kosovu i 1999. · Vidi više »
2. rujna
2.
Novi!!: Rat na Kosovu i 2. rujna · Vidi više »
2. travnja
2.
Novi!!: Rat na Kosovu i 2. travnja · Vidi više »
20. ožujka
20.
Novi!!: Rat na Kosovu i 20. ožujka · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Rat na Kosovu i 2000. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Rat na Kosovu i 2001. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Rat na Kosovu i 2002. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Rat na Kosovu i 2004. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Rat na Kosovu i 2006. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Rat na Kosovu i 2008. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Rat na Kosovu i 2009. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Rat na Kosovu i 2010. · Vidi više »
22. ožujka
22.
Novi!!: Rat na Kosovu i 22. ožujka · Vidi više »
22. svibnja
22.
Novi!!: Rat na Kosovu i 22. svibnja · Vidi više »
22. travnja
22.
Novi!!: Rat na Kosovu i 22. travnja · Vidi više »
23. travnja
23.
Novi!!: Rat na Kosovu i 23. travnja · Vidi više »
24. ožujka
24.
Novi!!: Rat na Kosovu i 24. ožujka · Vidi više »
24. rujna
24.
Novi!!: Rat na Kosovu i 24. rujna · Vidi više »
25. ožujka
25.
Novi!!: Rat na Kosovu i 25. ožujka · Vidi više »
25. svibnja
25.
Novi!!: Rat na Kosovu i 25. svibnja · Vidi više »
26. ožujka
26.
Novi!!: Rat na Kosovu i 26. ožujka · Vidi više »
26. rujna
26.
Novi!!: Rat na Kosovu i 26. rujna · Vidi više »
26. studenoga
26.
Novi!!: Rat na Kosovu i 26. studenoga · Vidi više »
27. travnja
27.
Novi!!: Rat na Kosovu i 27. travnja · Vidi više »
28. ožujka
28.
Novi!!: Rat na Kosovu i 28. ožujka · Vidi više »
28. svibnja
28.
Novi!!: Rat na Kosovu i 28. svibnja · Vidi više »
28. veljače
28.
Novi!!: Rat na Kosovu i 28. veljače · Vidi više »
29. siječnja
29.
Novi!!: Rat na Kosovu i 29. siječnja · Vidi više »
3. lipnja
3.
Novi!!: Rat na Kosovu i 3. lipnja · Vidi više »
3. srpnja
3.
Novi!!: Rat na Kosovu i 3. srpnja · Vidi više »
4. srpnja
4.
Novi!!: Rat na Kosovu i 4. srpnja · Vidi više »
6. listopada
6.
Novi!!: Rat na Kosovu i 6. listopada · Vidi više »
7. svibnja
7.
Novi!!: Rat na Kosovu i 7. svibnja · Vidi više »
7. veljače
7.
Novi!!: Rat na Kosovu i 7. veljače · Vidi više »
8. listopada
8.
Novi!!: Rat na Kosovu i 8. listopada · Vidi više »
8. studenoga
8.
Novi!!: Rat na Kosovu i 8. studenoga · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Kosovski rat, Rat na Kosovu i Metohiji.
