Brže od pregledniku!
29 odnosi: Češki jezik, Fobija, Franjo Josip I., Hrvatska enciklopedija (LZMK), Jena, Kežmarok, Njemački jezik, Novi Sad, Obitelj, Pisac, Povjesničar, Prag, Slovačka, Vltava, 1795., 1806., 1808., 1810., 1814., 1815., 1819., 1822., 1848., 1860., 1861., 23. svibnja, 26. lipnja, 26. srpnja, 26. svibnja.
Češki jezik
Češki jezik (ISO 639-3: ces; čeština ili český jazyk) je nacionalni jezik Češke, gdje ga govori oko 9 250 000 ljudi (popis iz 2001. godine).
Novi!!: Pavel Jozef Šafárik i Češki jezik · Vidi više »
Fobija
Fobija (grč. phóbos - strah, bijeg) je izraženi trajni strah, najčešće prekomjeran ili neopravdan, koji se pojavljuje u vezi očekivanja specifičnog objekta ili situacije.
Novi!!: Pavel Jozef Šafárik i Fobija · Vidi više »
Franjo Josip I.
Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.
Novi!!: Pavel Jozef Šafárik i Franjo Josip I. · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.
Novi!!: Pavel Jozef Šafárik i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Vidi više »
Jena
Jena je grad u njemačkoj saveznoj pokrajini Tiringiji, poznat po sveučilištu Friedricha Schillera, koje je s preko 20 000 studenata među većima u zemlji i koje je osnovano još 1558. godine.
Novi!!: Pavel Jozef Šafárik i Jena · Vidi više »
Kežmarok
Kežmarok (mađ. Késmárk, njem. Kesmark/Käsmark, polj. Kieżmark, lat. Kesmarkium) je grad u Prešovskom kraju u istočnoj Slovačkoj.
Novi!!: Pavel Jozef Šafárik i Kežmarok · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Pavel Jozef Šafárik i Njemački jezik · Vidi više »
Novi Sad
Novi Sad (sr. Нови Сад/Novi Sad, mađ. Újvidék, sl. Nový Sad, rum. Novi Sad, rusn. Нови Сад, njem. Neusatz (an der Donau), lat. Neoplanta, grč. Neofite), grad na lijevoj obali Dunava u Srbiji, upravno sjedište Autonomne pokrajine Vojvodine.
Novi!!: Pavel Jozef Šafárik i Novi Sad · Vidi više »
Obitelj
Šira američka obitelj Obitelj je osnovna društvena jedinica zasnovana na zajedničkom životu užeg kruga krvnih srodnika, u kojoj se sjedinjuju biološko-reproduktivne, ekonomske i odgojne funkcije.
Novi!!: Pavel Jozef Šafárik i Obitelj · Vidi više »
Pisac
pisaćem stroju, 1939. godine Pisac je osoba koja se profesionalno ili amaterski bavi pisanjem.
Novi!!: Pavel Jozef Šafárik i Pisac · Vidi više »
Povjesničar
Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.
Novi!!: Pavel Jozef Šafárik i Povjesničar · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Pavel Jozef Šafárik i Prag · Vidi više »
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.
Novi!!: Pavel Jozef Šafárik i Slovačka · Vidi više »
Vltava
Vltava je najduža češka rijeka (dugačka 440 km).
Novi!!: Pavel Jozef Šafárik i Vltava · Vidi više »
1795.
Bez opisa.
Novi!!: Pavel Jozef Šafárik i 1795. · Vidi više »
1806.
Bez opisa.
Novi!!: Pavel Jozef Šafárik i 1806. · Vidi više »
1808.
Bez opisa.
Novi!!: Pavel Jozef Šafárik i 1808. · Vidi više »
1810.
Bez opisa.
Novi!!: Pavel Jozef Šafárik i 1810. · Vidi više »
1814.
Bez opisa.
Novi!!: Pavel Jozef Šafárik i 1814. · Vidi više »
1815.
Bez opisa.
Novi!!: Pavel Jozef Šafárik i 1815. · Vidi više »
1819.
Bez opisa.
Novi!!: Pavel Jozef Šafárik i 1819. · Vidi više »
1822.
Bez opisa.
Novi!!: Pavel Jozef Šafárik i 1822. · Vidi više »
1848.
Bez opisa.
Novi!!: Pavel Jozef Šafárik i 1848. · Vidi više »
1860.
Bez opisa.
Novi!!: Pavel Jozef Šafárik i 1860. · Vidi više »
1861.
Bez opisa.
Novi!!: Pavel Jozef Šafárik i 1861. · Vidi više »
23. svibnja
23.
Novi!!: Pavel Jozef Šafárik i 23. svibnja · Vidi više »
26. lipnja
26.
Novi!!: Pavel Jozef Šafárik i 26. lipnja · Vidi više »
26. srpnja
26.
Novi!!: Pavel Jozef Šafárik i 26. srpnja · Vidi više »
26. svibnja
26.
Novi!!: Pavel Jozef Šafárik i 26. svibnja · Vidi više »
