Brže od pregledniku!
36 odnosi: Akademik, Arheologija, Bar (grad), Beograd, Bizantska umjetnost, Budva, Cetinje, Crmnica, Crnogorci, Crnogorska akademija znanosti i umjetnosti, Crnogorski jezik, Dekan, Diplomacija, Doktor, Francuska, Kotor, Kraljevina Crna Gora, List, Monografija, P.E.N., Podgorica, Povijest, Povijest umjetnosti, Profesor, Savezna Republika Jugoslavija, Srednji vijek, Srpska akademija znanosti i umjetnosti, Svač, Ulcinj, 1914., 1951., 1958., 1960., 1982., 1984., 1996..
Akademik
Akademik (nlat. ← lat. academia ← grč. akadḗmeia, prema Akademovu gaju) naslov je koji se koristi za redovite članove određene akademije znanosti i umjetnosti.
Novi!!: Pavle Mijović i Akademik · Vidi više »
Arheologija
Arheologija je znanost koja sustavno proučava i istražuje stare materijalne ostatke s ciljem rekonstrukcije cjelokupnog života čovječanstva.
Novi!!: Pavle Mijović i Arheologija · Vidi više »
Bar (grad)
Bar (na crnogor. ćiril. Бар, talijanski: Antivari; albanski: Tivari; grčki: Thivarion) je najveći grad, općina i luka na Crnogorskom primorju, u Crnoj Gori.
Novi!!: Pavle Mijović i Bar (grad) · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Pavle Mijović i Beograd · Vidi više »
Bizantska umjetnost
Aja Sofija u Konstantinopolu Bizantska umjetnost je umjetnička produkcija i izričaj greciziranog Bizantskog Carstva, nastala nakon podjele Rimskog Carstva na istočnu i zapadnu polovicu.
Novi!!: Pavle Mijović i Bizantska umjetnost · Vidi više »
Budva
Budva (crnogor. ćiril. Будва, tal. Budua) je grad i općina na Crnogorskom primorju, Crna Gora.
Novi!!: Pavle Mijović i Budva · Vidi više »
Cetinje
Cetinje Cetinje (talijanski: Cettigne; albanski: Cetina), službena je prijestolnica Crne Gore, općina i povijesno središte crnogorske nacije.
Novi!!: Pavle Mijović i Cetinje · Vidi više »
Crmnica
* Crmnica (rijeka), rječica u Crnoj Gori.
Novi!!: Pavle Mijović i Crmnica · Vidi više »
Crnogorci
Crnogorci (crnogorska ćiril.: Црногорци) su južnoslavenski narod nastanjen uglavnom na području Crne Gore.
Novi!!: Pavle Mijović i Crnogorci · Vidi više »
Crnogorska akademija znanosti i umjetnosti
Crnogorska akademija znanosti i umjetnosti (crn. Crnogorska akademija nauka i umjetnosti), najviša je znanstvena institucija Crne Gore, osnovana 1976. godine.
Novi!!: Pavle Mijović i Crnogorska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Crnogorski jezik
Crnogorski jezik (ISO 639-2 kôd:; na ćirilici: црногорски језик, eng. Montenegrin language, rus. черногорский язык), južnoslavenski je jezik, materinski jezik Crnogoraca i službeni jezik u Crnoj Gori.
Novi!!: Pavle Mijović i Crnogorski jezik · Vidi više »
Dekan
* Dekan (naslov).
Novi!!: Pavle Mijović i Dekan · Vidi više »
Diplomacija
Ujedinjeni narodi, sa sjedištem u New Yorku, su najveća međunarodna diplomatska organizacija. Diplomacija je pojam koji ima višestruka značenja, ali svima je zajedničko zadiranje u sferu međunarodnih odnosa i vanjske politike.
Novi!!: Pavle Mijović i Diplomacija · Vidi više »
Doktor
Doktor (lat.: docere „poučavati“ ili doctus „učenjak“; kratica: dr.) najviši je akademski naslov što ga nosi osoba koja je obranila doktorat znanosti.
Novi!!: Pavle Mijović i Doktor · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Pavle Mijović i Francuska · Vidi više »
Kotor
Kotor (crnogor. ćiril. Котор; talijanski: Cattaro; albanski: Kotorri) je grad, općina i luka u Crnogorskom primorju, u krajnjem sjevernoistočnom dijelu Bokokotorskoga zaljeva.
Novi!!: Pavle Mijović i Kotor · Vidi više »
Kraljevina Crna Gora
Kraljevina Crna Gora (crnogor. ćiril. Краљевина Црнa Горa), bila je ustavna monarhija na području današnje Crne Gore od 1910.
Novi!!: Pavle Mijović i Kraljevina Crna Gora · Vidi više »
List
List List je vegetativni organ biljke koji obavlja asimilacijsku i transpiracijsku funkciju.
Novi!!: Pavle Mijović i List · Vidi više »
Monografija
Monografija (starogrč. μονογραφία) je znanstveno, stručno ili esejističko djelo u kojem se iscrpno obrađuje ili prikazuje jedan problem, prostor, osoba ili pojava.
Novi!!: Pavle Mijović i Monografija · Vidi više »
P.E.N.
P.E.N. je kratica za međunarodno udruženje književnika: pjesnika, esejista i pisaca.
Novi!!: Pavle Mijović i P.E.N. · Vidi više »
Podgorica
Podgorica (na crnogorskoj ćiril. Подгорица, prijašnja imena Ribnica i Titograd) glavni je i najveći grad Crne Gore.
Novi!!: Pavle Mijović i Podgorica · Vidi više »
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.
Novi!!: Pavle Mijović i Povijest · Vidi više »
Povijest umjetnosti
J. J. Wincklemanna'', prvog povjesničara umjetnosti. Zidna slikarija životinja iz spilje ''Lascaux'' u Francuskoj Miron, ''Diskobol (Bacač diska)'', rimska kopija grčkog originala iz 5. st. pr. Kr., Rim. Povijest umjetnosti je humanistička znanstvena disciplina koja se bavi povijesnim razvojem likovnih umjetnosti (arhitektura, slikarstvo, kiparstvo, grafika i primijenjene umjetnosti), odnosima među pojedinim umjetničkim djelima, životom i stvaralaštvom pojedinih umjetnika, opisivanjem, analizom i valorizacijom sadržaja i oblika umjetničkih djela (formalna analiza, ikonografija), te proučavanjem odnosa među različitim kulturama uzimajući u obzir političke, društvene, vjerske i nacionalne čimbenike.
Novi!!: Pavle Mijović i Povijest umjetnosti · Vidi više »
Profesor
Profesor (kratica prof.), osoba koja se bavi predavanjem određenog predmeta u osnovnoj i srednjoj školi, na fakultetu ili na akademiji.
Novi!!: Pavle Mijović i Profesor · Vidi više »
Savezna Republika Jugoslavija
Savezna Republika Jugoslavija (skraćeno SRJ) stvorena je 27. travnja 1992. odlukom Saveznog vijeća SFRJ, kao zajednička država Srbije i Crne Gore.
Novi!!: Pavle Mijović i Savezna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Pavle Mijović i Srednji vijek · Vidi više »
Srpska akademija znanosti i umjetnosti
Beogradu Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU) je najviša znanstvena i umjetnička institucija u Srbiji.
Novi!!: Pavle Mijović i Srpska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Svač
''Svač, ostatci katedrale sv. Ivana'' Svač (na crnogor. ćiril. Свач, alb. Shas, lat. Suacium) je bio srednjovjekovni grad i utvrda u Crnoj Gori.
Novi!!: Pavle Mijović i Svač · Vidi više »
Ulcinj
Ulcinj (na crnogor. ćiril. Улцињ, albanski: Ulqini, talijanski: Dulcigno) u Crnoj Gori, najjužniji grad i općina na crnogorskom primorju.
Novi!!: Pavle Mijović i Ulcinj · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: Pavle Mijović i 1914. · Vidi više »
1951.
Bez opisa.
Novi!!: Pavle Mijović i 1951. · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: Pavle Mijović i 1958. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Pavle Mijović i 1960. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Pavle Mijović i 1982. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Pavle Mijović i 1984. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Pavle Mijović i 1996. · Vidi više »
