Brže od pregledniku!
55 odnosi: Aleksandar II., papa, Azija, Šibenik, Čika, Ban, Bazilika sv. Marije u Biskupiji, Benediktinski samostan sv. Marije u Zadru, Biograd na Moru, Bizant, Bugarska, Crkva sv. Krševana u Zadru, Crkva sv. Stjepana na Otoku, Crvena Hrvatska, Dalmacija, Dmitar Zvonimir, Gesta regum Chroatorum, Gojslav II., Hicela Orseolo, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska revija, Hrvatski državni arhiv, Hrvatski pleter, Hrvatski vladari, Hrvatsko Kraljevstvo, Humska zemlja, Italija, Karin, Korčulanski kodeks, Kralj, Madijevci, Maun (otok), Mletačka Republika, Neretvanska kneževina, Nin, Normani, Rab (grad), Samostan sv. Ivana Evanđeliste u Biogradu, Seldžuci, Skradin, Split, Stjepan Držislav, Stjepan I., kralj Hrvatske, Travunija, Trogir, Trpimirovići, Zadar, 1040., 1058., 1066., ..., 1069., 1071., 1074., 1075., 12. stoljeće. Proširite indeks (5 više) »
Aleksandar II., papa
Aleksandar II., biskup Lucce, papa od 30. rujna 1061. do 21. travnja 1073. godine.
Novi!!: Petar Krešimir IV. i Aleksandar II., papa · Vidi više »
Azija
Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.
Novi!!: Petar Krešimir IV. i Azija · Vidi više »
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Novi!!: Petar Krešimir IV. i Šibenik · Vidi više »
Čika
Čika (Zadar, prva polovica 11. stoljeća - Zadar, poslije 1095.) (Chicca), utemeljiteljica samostana sv. Marije u Zadru.
Novi!!: Petar Krešimir IV. i Čika · Vidi više »
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Novi!!: Petar Krešimir IV. i Ban · Vidi više »
Bazilika sv. Marije u Biskupiji
Bazilika sv.
Novi!!: Petar Krešimir IV. i Bazilika sv. Marije u Biskupiji · Vidi više »
Benediktinski samostan sv. Marije u Zadru
Crkva sv. Marije u Zadru Ženski benediktinski samostan sv.
Novi!!: Petar Krešimir IV. i Benediktinski samostan sv. Marije u Zadru · Vidi više »
Biograd na Moru
Biograd na Moru je grad u Zadarskoj Županiji.
Novi!!: Petar Krešimir IV. i Biograd na Moru · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Petar Krešimir IV. i Bizant · Vidi više »
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Petar Krešimir IV. i Bugarska · Vidi više »
Crkva sv. Krševana u Zadru
Crkva sv.
Novi!!: Petar Krešimir IV. i Crkva sv. Krševana u Zadru · Vidi više »
Crkva sv. Stjepana na Otoku
Crkva svetog Stjepana od Otoka, starohrvatska crkva iz 10. stoljeća koju je dala podići hrvatska kraljica Jelena Slavna na Gospinom otoku u Solinu.
Novi!!: Petar Krešimir IV. i Crkva sv. Stjepana na Otoku · Vidi više »
Crvena Hrvatska
Crvena Hrvatska (lat. Croatia Rubea) u nekim starijim povijesnim izvorima naziv je za područje od rijeke Cetine do Valone, te do porječja Pive, Morače, Zete i Tare u unutrašnjosti.
Novi!!: Petar Krešimir IV. i Crvena Hrvatska · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Petar Krešimir IV. i Dalmacija · Vidi više »
Dmitar Zvonimir
Celestin Medović: Zaruke hrvatskog kralja Zvonimira, Hrvatski institut za povijest u ZagrebuKrunidba kralja Zvonimira (slika iz 19. st.) Darovnica kralja Zvonimira samostanu opatica sv. Benedikta u Splitu za zemljište Pusticu u Lažanima (1076. – 1078.), Hrvatski državni arhiv. pages.
Novi!!: Petar Krešimir IV. i Dmitar Zvonimir · Vidi više »
Gesta regum Chroatorum
Gesta regum Chroatorum (hr. Djela hrvatskih kraljeva), bili kronike, zapisnici povelja i anali hrvatskih kraljeva za koje se pretpostavlja da su postojali u doba "narodnih" vladara, a koji nisu sačuvani.
Novi!!: Petar Krešimir IV. i Gesta regum Chroatorum · Vidi više »
Gojslav II.
Gojslav II. († o. 1060.), hrvatski kraljević i dezignirani suvladar starijeg brata kralja Petra Krešimira IV. († 1074.). Bio je mlađi sin kralja Stjepana I. (1030. – 1058.) iz dinastije Trpimirović.
Novi!!: Petar Krešimir IV. i Gojslav II. · Vidi više »
Hicela Orseolo
Hicela (Joscella, Icella) Orseolo je bila hrvatska kraljica, supruga hrvatskog kralja Stjepana I. Kći mletačkog dužda Petra II. Orseola i Marije, unuka Petra I. i Felicite Malipiero (ili Badoer).
Novi!!: Petar Krešimir IV. i Hicela Orseolo · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Petar Krešimir IV. i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Petar Krešimir IV. i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska revija
Hrvatska revija časopis je Matice hrvatske za društvena i kulturna pitanja.
Novi!!: Petar Krešimir IV. i Hrvatska revija · Vidi više »
Hrvatski državni arhiv
Zgrada Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu Zgrada Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu Hrvatski državni arhiv (skraćeno HDA) je središnja arhivska ustanova nadležna za prikupljanje informacija o arhivskom gradivu u Hrvatskoj i svijetu.
Novi!!: Petar Krešimir IV. i Hrvatski državni arhiv · Vidi više »
Hrvatski pleter
Vrlike. Hrvatski pleteri, skica Pleterna ornamentika je reljefna dekoracija čiji osnovni element, jednotračni ili višetračni prutić, tvori najrazličitije kombinacije ornamenata u koje su potkad upleteni stilizirani biljni motivi te životinjske i ljudske likove.
Novi!!: Petar Krešimir IV. i Hrvatski pleter · Vidi više »
Hrvatski vladari
Ovdje su navedeni vladari koji su imali vlast nad područjem današnje Republike Hrvatske i susjednih država s autohtonim hrvatskim stanovništvom, počevši od doseljenja Hrvata na današnje prostore do danas.
Novi!!: Petar Krešimir IV. i Hrvatski vladari · Vidi više »
Hrvatsko Kraljevstvo
Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925. godine.
Novi!!: Petar Krešimir IV. i Hrvatsko Kraljevstvo · Vidi više »
Humska zemlja
Humska zemlja (Hum, Zahumlje) srednjovjekovno područje smješteno u slijevu Neretve u današnjoj zapadnoj Hercegovini i dijelu istočne Hercegovine.
Novi!!: Petar Krešimir IV. i Humska zemlja · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Petar Krešimir IV. i Italija · Vidi više »
Karin
* Donji Karin – naselje u sustavu grada Benkovca, u zadarskom zaleđu, na obali zaljeva Karinskog mora.
Novi!!: Petar Krešimir IV. i Karin · Vidi više »
Korčulanski kodeks
'''Korčulanski kodeks''' Stranica Korčulanskog kodeksa Korčulanski kodeks je srednjovjekovna kompilacija tekstova iz druge polovice 12. stoljeća.
Novi!!: Petar Krešimir IV. i Korčulanski kodeks · Vidi više »
Kralj
Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.
Novi!!: Petar Krešimir IV. i Kralj · Vidi više »
Madijevci
Madijevci, utjecajna patricijska obitelj koja je u 11.
Novi!!: Petar Krešimir IV. i Madijevci · Vidi više »
Maun (otok)
Maun je otok, dug 9 kilometara, a od otoka Paga dijeli ga Maunski kanal.
Novi!!: Petar Krešimir IV. i Maun (otok) · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: Petar Krešimir IV. i Mletačka Republika · Vidi više »
Neretvanska kneževina
Neretvanska kneževina je bila starohrvatska država na području današnje južne Hrvatske (splitsko-dalmatinska županija i dubrovačko-neretvanska županija).
Novi!!: Petar Krešimir IV. i Neretvanska kneževina · Vidi više »
Nin
kneza Branimira Nin je grad u Hrvatskoj, smješten na obali Jadranskog mora.
Novi!!: Petar Krešimir IV. i Nin · Vidi više »
Normani
Viktorijanski (1837. – 1901.) prikaz Normana. Normani, germanski narod (zvani i Vikinzi).
Novi!!: Petar Krešimir IV. i Normani · Vidi više »
Rab (grad)
Rab je grad u zapadnoj Hrvatskoj na otoku Rabu.
Novi!!: Petar Krešimir IV. i Rab (grad) · Vidi više »
Samostan sv. Ivana Evanđeliste u Biogradu
Ploča s opisom bazilike Sv. Ivana Evanđeliste Ostatci bazilike Sv. Ivana Evanđeliste Samostan sv.
Novi!!: Petar Krešimir IV. i Samostan sv. Ivana Evanđeliste u Biogradu · Vidi više »
Seldžuci
Seldžučki sultanat na svom vrhuncu, 1092 Turci Seldžuci (na turskom, Selçuklu, mn. Selçuklular; na arapskom Saljūq, ili al-Salājiqa; perz., Saljūqiyān) bili su glavni ogranak Oguza i loza koja je vladala dijelovima Srednje Azije i Bliskog Istoka od 11. do 14. stoljeća, kao moćni Seldžučki sultanat.
Novi!!: Petar Krešimir IV. i Seldžuci · Vidi više »
Skradin
Skradin je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Petar Krešimir IV. i Skradin · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Petar Krešimir IV. i Split · Vidi više »
Stjepan Držislav
Stjepan Držislav, hrvatski kralj iz dinastije Trpimirovića, sin kralja Mihajla Krešimira II. i kraljice Jelene.
Novi!!: Petar Krešimir IV. i Stjepan Držislav · Vidi više »
Stjepan I., kralj Hrvatske
Stjepan I. Krešimirović († 1058.), sin kralja Krešimira III. iz dinastije Trpimirovića, bio je hrvatski kralj koji je vladao od 1030. do 1058. godine.
Novi!!: Petar Krešimir IV. i Stjepan I., kralj Hrvatske · Vidi više »
Travunija
Travunija (lat. Tribunia) je srednjovjekovna država koja je obuhvaćala južnu Dalmaciju i dijelove istočne Hercegovine.
Novi!!: Petar Krešimir IV. i Travunija · Vidi više »
Trogir
Panorama Riva Tvrđava Kamerlengo Trogir (grčki: Tragurion, latinski: Tragurium, talijanski: Traù) grad je u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Petar Krešimir IV. i Trogir · Vidi više »
Trpimirovići
Trpimirovići su hrvatska vladarska dinastija iz koje su u ranom srednjem vijeku birani hrvatski knezovi, a kasnije kraljevi.
Novi!!: Petar Krešimir IV. i Trpimirovići · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Petar Krešimir IV. i Zadar · Vidi više »
1040.
Bez opisa.
Novi!!: Petar Krešimir IV. i 1040. · Vidi više »
1058.
Bez opisa.
Novi!!: Petar Krešimir IV. i 1058. · Vidi više »
1066.
Bez opisa.
Novi!!: Petar Krešimir IV. i 1066. · Vidi više »
1069.
Bez opisa.
Novi!!: Petar Krešimir IV. i 1069. · Vidi više »
1071.
Bez opisa.
Novi!!: Petar Krešimir IV. i 1071. · Vidi više »
1074.
Bez opisa.
Novi!!: Petar Krešimir IV. i 1074. · Vidi više »
1075.
Bez opisa.
Novi!!: Petar Krešimir IV. i 1075. · Vidi više »
12. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Petar Krešimir IV. i 12. stoljeće · Vidi više »
