Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Venera

Indeks Venera

Venera je drugi planet po udaljenosti od Sunca, bez satelita, nešto manji od Zemlje (promjer 12 104 kilometara).

201 odnosi: Aerosol, Afrika, Afrodita, Albedo, Amaterska astronomija, Argon, Asteroidi, Astronautika, Astronomska jedinica, Atmosfera, Atmosferski tlak, Australija, Četvorni kilometar, Babilonska astronomija, Batiskaf, Bazalt, Božica, Brdo, Brzina, Cassini-Huygens, Celzij, Dan, Deuterij, Dopplerov efekt, Dušik, Edmond Halley, Ekliptika, Ekscentricitet, Ekvator, Elongacija, Eol, Erozija, Fluorovodik, Galileo (svemirska letjelica), Godina, Gorje, Granit, Gravitacija, Gustoća, Halleyjev komet, Harvardovo sveučilište, Helij, Higroskopnost, Ionosfera, Istanbul, James Cook, Johannes Kepler, Kalifornija, Kelvin, Kilogram, ..., Kilogram po metru kubnom, Kilometar na sat, Kiseline, Kisik, Klinasto pismo, Klorovodik, Konjunkcija (astronomija), Kopno, Krater, Kronologija starog Rima, Kronometar (sport), Kutna brzina, Latinski jezik, Lava, Litosferne ploče, Magellan (razdvojba), Magnetsko polje, Mariner 10, Mariner 2, Mars, Masa, Meridijan, Merkur, Metar, Metar u sekundi, Metar u sekundi na kvadrat, Meteor, Meteorologija, Mihail Vasiljevič Lomonosov, Minuta, Mjerni instrument, Mjesečeva mora, Mjesec, More, Nagib osi, NASA, Nebeska sfera, Nebesko tijelo, Neon, Nikola Kopernik, Nizina, Oblaci, Oborina, Obzor, Padobran, Paralaksa, Paskal, Period, Planet, Plimna sila, Pokus, Površina, Promjer, Radar, Radio astronomija, Radio teleskop, Radioaktivnost, Ravnodnevica, Refrakcija, Reljef, Retrogradno gibanje, Ruđer Bošković, Sat, Satelit, Siderički dan, Sinodički dan, Sjedinjene Američke Države, Smog, Sovjetski Savez, Spektar (fizika), Spektrometar, Sputnjik 7, Staklenički efekt, Stara Grčka, Stupanj (kut), Sumpor, Sumporna kiselina, Sumporov(IV) oksid, Sumračnica, Sunčev vjetar, Sunčeva svjetlost, Sunce, Svemir, Svemirske letjelice, Svjetlost, Tahiti, Tektonika ploča, Teleskop, Temperatura, Terestrički planet, Tibet, Tlak, Tlo, Toplinski kapacitet, Toplinsko zračenje, Topografija, Tranzit (astronomija), Tropska godina, Ubrzanje zemljine sile teže, Ugljikov(II) oksid, Ugljikov(IV) oksid, Ukapljeni plin, Ultraljubičasto zračenje, Umjetni satelit, Uran, Vakuum, Valna duljina, Venera (mitologija), Venera (razdvojba), Venera 1, Venera 10, Venera 11, Venera 12, Venera 13, Venera 14, Venera 7, Venera 8, Venera 9, Venerin prijelaz, Venerine mijene, Vid, Vjetar, Vladis Vujnović, Voda, Vodena para, Vodik, Vulkan, Zemlja, Zemljina atmosfera, Zemljina kora, Zemljina putanja, Zemljopisna dužina, Znanost, Zvijezda, Zvjezdana godina, 1961., 1962., 1967., 1969., 1970., 1972., 1973., 1975., 1978., 1981., 1983., 1984., 1989., 1990., 1998., 2006.. Proširite indeks (151 više) »

Aerosol

Izmaglica i oblaci su aerosoli. Novom Meksiku. Kao aerosol, u obliku spreja, primjenjuju se neki dezodoransi. Aerosol je suspenzija čestica krutih tvari ili kapljica tekućine promjera manjeg od 1 mikrometar (1 μm) u plinu.

Novi!!: Venera i Aerosol · Vidi više »

Afrika

Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.

Novi!!: Venera i Afrika · Vidi više »

Afrodita

Afrodita (Aphrodítê) u grčkoj mitologiji božica je ljubavi, ljepote, požude i spolnosti.

Novi!!: Venera i Afrodita · Vidi više »

Albedo

reflektira s površine nekoga tijela, omjer odražene svjetlosti prema svjetlosti koja je pala na tijelo. Apsolutno crno tijelo ne bi odrazilo ništa svjetlosti i imalo bi albedo jednak nuli. Vrijednosti albeda za razne površine. Albedo (lat.: bjelina) je broj koji pokazuje koliko se svjetlosti reflektira s površine nekoga tijela, omjer odražene svjetlosti prema svjetlosti koja je pala na tijelo.

Novi!!: Venera i Albedo · Vidi više »

Amaterska astronomija

Perzeida. Malom medvjedu. Zviježđe Orion. Zimski trokut (crveno) i Zimski šesterokut (plavo). Zodijak ili '''životinjski krug''' čine 13 zviježđa kroz koje Sunce prividno prolazi tijekom godine. Astronom amater je osoba koja se bavi astronomijom bez neke izravne novčane naknade, za razliku od profesionalca astronoma koji za isti posao dobiva plaću.

Novi!!: Venera i Amaterska astronomija · Vidi više »

Argon

Argon je netoksičan plemeniti plin bez boje, okusa i mirisa.

Novi!!: Venera i Argon · Vidi više »

Asteroidi

Asteroid 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, a to je bio prvi mjesec koji je bio otkriven kod asteroida. Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. Usporedba veličina planetoida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa. Najveći planetoid s gornje slike 4 Vesta (lijevo), s patuljastim planetom 1 Ceres (u sredini) i Zemljinim Mjesecom (desno) prikazanim u mjerilu. Hubbleove snimke 1 Ceresa. 951 Gaspra je prvi planetoid koji je bio uslikan iz blizine. Veličina prvih 10 otkrivenih planetoid u usporedbi s Mjesecom: 1 Ceres, 2 Pallas, 3 Juno, 4 Vesta, 5 Astraea, 6 Hebe, 7 Iris, 8 Flora, 9 Metis i 10 Hygiea. Površina planetoida 4 Vesta izbrazdana kraterima. 253 Mathilde je C - planetoid ili ugljikov planetoid, duljine je ono 50 kilometara, koji na sebi ima krater velik skoro polovicu duljine. Fotografija je snimljena 1997. sa svemirske letjelice ''NEAR Shoemaker''. asteroidnom pojasu http://home.earthlink.net/~jimbaer1/astmass.txt "Recent Asteroid Mass Determinations". Maintained by Jim Baer. Last updated 2010-12-12.. svemirske letjelice Dawn. Nekoliko pogleda na planetoid 433 Eros u prirodnim bojama. asteroidnom pojasu. Planetoid 2062 Aten koji spada u grupu Zemlji bliski asteroidi. Asteroidi ili planetoidi su kamena ili metalna nebeska tijela promjera većeg od 1 metar, koji samostalno ili u skupini sličnih tijela obilaze oko Sunca.

Novi!!: Venera i Asteroidi · Vidi više »

Astronautika

Međunarodna svemirska postaja 2005. Astronautika je područje znanosti i tehnologije, koja se bavi umjetnim objektima za putovanja izvan zemljine atmosfera.

Novi!!: Venera i Astronautika · Vidi više »

Astronomska jedinica

Astronomska jedinica (hrvatska kratica AJ, međunarodna kratica eng. AU od Astronomical Unit) je mjerna jedinica za duljinu.

Novi!!: Venera i Astronomska jedinica · Vidi više »

Atmosfera

Zemljine atmosfere. stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. vjetrova na Zemlji. Polarni stratosferski oblaci. visinom. magnetosfere. Sunčev vjetar teče od lijeva na desno. Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Novom Meksiku Atmosfera (grč. ἀτμός: dah, para + sfera) je plinoviti omotač oko Zemlje ili nekog drugog nebeskog tijela.

Novi!!: Venera i Atmosfera · Vidi više »

Atmosferski tlak

Njemačkoj (crnom bojom). živom. Riječkoj luci. Atmosferski tlak ili tlak zraka je tlak na bilo kojem dijelu Zemljine atmosfere.

Novi!!: Venera i Atmosferski tlak · Vidi više »

Australija

Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.

Novi!!: Venera i Australija · Vidi više »

Četvorni kilometar

Ilustracija jednog četvornog kilometara Četvorni kilometar ili kilometar kvadratni je mjerna jedinica za površinu.

Novi!!: Venera i Četvorni kilometar · Vidi više »

Babilonska astronomija

Amisadukina Venerina tablica iz Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Klaudije Ptolomej Hiparh Ploča s klinastim pismom Aleksandar Veliki Babilonska astronomija se smatra, prema nekim znanstvenicama, kolijevkom moderne astronomije.

Novi!!: Venera i Babilonska astronomija · Vidi više »

Batiskaf

Batiskaf Trieste Batiskaf je ronilica za istraživanje većih morskih dubina.

Novi!!: Venera i Batiskaf · Vidi više »

Bazalt

Bazalt Bazalt je vrlo česta siva do crna bazična ekstruzivna magmatska stijena.

Novi!!: Venera i Bazalt · Vidi više »

Božica

Božica je božanstvo u obliku žene (iako to mogu biti i bića koja nalikuju ženama, kao što su sirene u grčkoj mitologiji) koje su često ljudi štovali.

Novi!!: Venera i Božica · Vidi više »

Brdo

Judejskoj pustinji. bitke kod Waterlooa. Brdo ili grič je uzvisina srednje visine (do 500 m) na površini Zemlje.

Novi!!: Venera i Brdo · Vidi više »

Brzina

fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.

Novi!!: Venera i Brzina · Vidi više »

Cassini-Huygens

Letjelica Cassini je lansirana sa Zemlje na putovanje do Saturna i njegovih satelita dugo sedam godina.

Novi!!: Venera i Cassini-Huygens · Vidi više »

Celzij

Celzijev stupanj (°C, ili samo Celzij) je mjerna jedinica temperature u izvedenom SI sustavu.

Novi!!: Venera i Celzij · Vidi više »

Dan

sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. jednadžbom vremena. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Novi!!: Venera i Dan · Vidi više »

Deuterij

Deuterij (grč.:drugi), poznat i kao teški vodik, kemijski simbol 2H ili D, plin kojemu su atomi stabilni izotopi vodika s masenim brojem 2 i s relativnom atomskom masom 2,014.

Novi!!: Venera i Deuterij · Vidi više »

Dopplerov efekt

gibanju njihova izvora ili promatrača. Dopplerova učinka i radara može odrediti brzina kretanja vozila. Dopplerov učinak se može primijetiti i kod kretanja labuda po vodi (valovi na vodi). Crveni pomak (gore) i plavi pomak (dolje). Sunčevim (lijevo). Dopplerov učinak ili Dopplerov efekt je promjena frekvencije valova pri relativnom gibanju njihova izvora ili promatrača.

Novi!!: Venera i Dopplerov efekt · Vidi više »

Dušik

Dušik (N2) je kemijski inertan plin bez boje, mirisa i okusa.

Novi!!: Venera i Dušik · Vidi više »

Edmond Halley

Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Edmond Halley (Haggerston kraj Londona, 8. studenog 1656. - Greenwich, 14. siječnja 1742.), engleski astronom i geodet.

Novi!!: Venera i Edmond Halley · Vidi više »

Ekliptika

Nebeski ekvator i ekliptika. nebeskog tijela. Ekliptika (grč. ἐϰλεıπτıϰός: koji pripada pomrčini Sunca ili Mjeseca) je velika kružnica na nebeskoj sferi kojom putuje Sunce tijekom godine.

Novi!!: Venera i Ekliptika · Vidi više »

Ekscentricitet

Ekscentricitet elipse Krajnje pojednostavljeno ekscentricitet bi bilo odstupanje od središta.

Novi!!: Venera i Ekscentricitet · Vidi više »

Ekvator

Karta svijeta s označenim ekvatorom U zemljopisu, ekvator je zamišljena crta gdje se sijeku površina nebeskog tijela (npr. Zemlje) i ravnina okomita na os rotacije tog tijela i na kojoj se nalazi težište tog tijela.

Novi!!: Venera i Ekvator · Vidi više »

Elongacija

opoziciju i kvadraturu. Venere, koja se pojavljuje iznad Mjeseca (snimljeno na zvjezdarnici Paranal). Elongacija (kasnolat. elongatio), u astronomiji, je kut između Sunca i planeta, Mjeseca ili nekog drugog nebeskog tijela, gledano sa Zemlje, uzduž ekliptike (razlika njihovih ekliptičkih dužina).

Novi!!: Venera i Elongacija · Vidi više »

Eol

Eol Eol (grč., Aiolos) u grčkoj mitologiji bog je i gospodar vjetrova.

Novi!!: Venera i Eol · Vidi više »

Erozija

Monument Valley, SAD Erozija je prirodni proces pomicanja krutih tvari (zemlje, blata, kamena, itd.) kroz utjecaj vjetra, vode, ili pomicanja koja su uvjetovana silom gravitacije.

Novi!!: Venera i Erozija · Vidi više »

Fluorovodik

Fluorovodik je anorganski kemijski spoj u kojem fluor ima oksidacijsko stanje -1.

Novi!!: Venera i Fluorovodik · Vidi više »

Galileo (svemirska letjelica)

Galileo, NASA-ina svemirska letjelica namijenjena istraživanju Jupitera i njegovih mjeseca, aktivna od 1995. do 2003. Ime je dobila po talijanskom astronomu Galileju Galilei.

Novi!!: Venera i Galileo (svemirska letjelica) · Vidi više »

Godina

Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Novi!!: Venera i Godina · Vidi više »

Gorje

orbite) Gorje ili planinski lanac, velika masa koja se sastoji od planina s ili bez vrhova, usko povezana u položaju, smjeru, obliku i razdoblju.

Novi!!: Venera i Gorje · Vidi više »

Granit

rijeke Merced tornjevima Paine u Čileu Granit je čest i vrlo raširen tip kiselih intruzivnih magmatskih stijena.

Novi!!: Venera i Granit · Vidi više »

Gravitacija

umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. prostorvremena Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. hiperboli E i napustila bi Zemlju. eliptičnoj stazi oko Sunca. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Sunčeve mase. Gravitacija je jedna je od četiriju osnovnih sila (fundamentalne interakcije).

Novi!!: Venera i Gravitacija · Vidi više »

Gustoća

Menzura u kojoj se nalaze obojene tekućine različite gustoće. Gustoća (oznaka: ρ - grčki: ro) je fizikalna veličina određena kao količnik mase m i obujma (volumena) V nekog tijela ili kemijske tvari: Ista jednakost vrijedi za prosječnu gustoću bilo kojeg materijala u volumenu V koji sadrži masu m, to jest opisuje kolika je masa neke tvari prosječno sadržana u jedinici volumena: što je ta masa veća, kaže se da je tijelo gušće.

Novi!!: Venera i Gustoća · Vidi više »

Halleyjev komet

Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Putanja Halleyjeva kometa u plavoj boji, s obzirom na putanje Jupitera, Saturna, Urana i Neptuna, koje su u crvenoj boji. Halleyjev komet je prvi komet koji je prepoznat kao stalan član Sunčeva sustava.

Novi!!: Venera i Halleyjev komet · Vidi više »

Harvardovo sveučilište

Harvardovo sveučilište (engl. Harvard University), najstarije sveučilište u SAD-u. Jedno je od najcjenjenijih uz Yaleovo sveučilište i član je "Lige bršljana".

Novi!!: Venera i Harvardovo sveučilište · Vidi više »

Helij

Sunce), otkrio je Pierre Janssen 1868.

Novi!!: Venera i Helij · Vidi više »

Higroskopnost

Higroskopnost je svojstvo čvrstih ili tekućih tvari da upijaju ili zadržavaju vodu iz okoline.

Novi!!: Venera i Higroskopnost · Vidi više »

Ionosfera

Položaj ionosfere u atmosferi Ionosfera je ionizirani sloj u planetnoj atmosferi.

Novi!!: Venera i Ionosfera · Vidi više »

Istanbul

left Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul,, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava - rimskog (330.-395.), bizantskog (395.-1453.) i otomanskog (1453.-1923.). Nakon osnivanja moderne Republike Turske, Ankara je proglašena njezinim glavnim gradom.

Novi!!: Venera i Istanbul · Vidi više »

James Cook

James Cook James Cook (Marton kod Middlesbrougha, 27. listopada 1728. - Kealakekua Bay, Havaji, 14. veljače 1779.), bio je engleski pomorac i istraživač.

Novi!!: Venera i James Cook · Vidi više »

Johannes Kepler

Johannes Kepler (Weil der Stadt kraj Stuttgarta, 27. prosinca 1571. – Regensburg,15. studenog 1630.), njemački astronom, matematičar i astrolog.

Novi!!: Venera i Johannes Kepler · Vidi više »

Kalifornija

Los Angeles, najveći grad Kalifornije Pustinja Mohave Kalifornija (eng. California) je savezna država na zapadu SAD-a, a proteže se uz obalu Tihog oceana i graniči s američkim saveznim državama Oregonom i Nevadom te meksičkom saveznom državom Baja California na poluotoku Donja Kalifornija.

Novi!!: Venera i Kalifornija · Vidi više »

Kelvin

Kelvin (simbol K) je SI jedinica za temperaturu, a definira se kao 1/273,16 dio termodinamičke temperature trojne točke vode.

Novi!!: Venera i Kelvin · Vidi više »

Kilogram

pramjere (etalona) u odnosu na koji je određen kilogram. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Kilogram (oznaka: kg) je mjerna jedinica za masu, te jedna od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).

Novi!!: Venera i Kilogram · Vidi više »

Kilogram po metru kubnom

Kilogram po metru kubnom (simbol: kg/m3, ili kg m-3) je SI jedinica za gustoću.

Novi!!: Venera i Kilogram po metru kubnom · Vidi više »

Kilometar na sat

Kilometar na sat (oznaka km/h, km h-1) je mjerna jedinica za brzinu.

Novi!!: Venera i Kilometar na sat · Vidi više »

Kiseline

Znak sigurnosti koji služi kao upozorenje da opasne kiseline oštećuju kožu i nagrizuju metal.

Novi!!: Venera i Kiseline · Vidi više »

Kisik

Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez boje, okusa i mirisa, teži od zraka.

Novi!!: Venera i Kisik · Vidi više »

Klinasto pismo

Ploča s klinastim pismom Klinasto pismo ili klinopis je jedan od najranijih pisama.

Novi!!: Venera i Klinasto pismo · Vidi više »

Klorovodik

Klorovodik (HCl) je bezbojan plin, oštra mirisa i nadražujućeg djelovanja na sluznicu i kožu.

Novi!!: Venera i Klorovodik · Vidi više »

Konjunkcija (astronomija)

opoziciju i kvadraturu. Venere. accessdate.

Novi!!: Venera i Konjunkcija (astronomija) · Vidi više »

Kopno

Grand Canyon Kopno čine dijelovi Zemlje koji nisu pokriveni oceanima ili drugim vodenim površinama.

Novi!!: Venera i Kopno · Vidi više »

Krater

Krater je kružna struktura na površini planeta, satelita ili malih tijela.

Novi!!: Venera i Krater · Vidi više »

Kronologija starog Rima

Povijest starorimske države od 753. pr. Kr. do 476.

Novi!!: Venera i Kronologija starog Rima · Vidi više »

Kronometar (sport)

Lance Armstrong tijekom kronometra. U brojnim sportovima, sportaši (ili momčadi) nastupaju u utrkama s pojedinačnim startom pri kojima se natječu samostalno u kronometru, natjecanju protiv sata nastojeći ostvariti što bolje vrijeme.

Novi!!: Venera i Kronometar (sport) · Vidi više »

Kutna brzina

Kutna brzina ili rotacijska brzina (oznaka ω) je brzina promjene kuta pri kružnom gibanju ili vrtnji (rotaciji) u jedinici vremena (obično sekunda).

Novi!!: Venera i Kutna brzina · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana latinskim pismom Latinski jezik (ISO 639-3) je izumrli jezik koji spada u skupinu italskih jezika, a javlja se kao predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Venera i Latinski jezik · Vidi više »

Lava

Erupcija lave Lava je rastaljena stijenska masa izbačena iz vulkana tijekom erupcije.

Novi!!: Venera i Lava · Vidi više »

Litosferne ploče

Najvažnije Zemljine litosferne ploče Litosferne ploče su velike, pokretljive ploče stijena, nepravilnog oblika, od kojih je načinjena Zemljina litosfera.

Novi!!: Venera i Litosferne ploče · Vidi više »

Magellan (razdvojba)

Ime Magellan najpoznatije je po moreplovcu i istraživaču Ferdinandu Magellanu.

Novi!!: Venera i Magellan (razdvojba) · Vidi više »

Magnetsko polje

silnica magnetskog polja. sile. dijamagnetika (μd). Magnetsko polje je prostor oko prirodnih i umjetnih magneta i unutar njih u kojem djeluju magnetske sile.

Novi!!: Venera i Magnetsko polje · Vidi više »

Mariner 10

Mariner 10 američka svemirska letjelica iz programa Mariner, lansirana 3. studenog 1973.

Novi!!: Venera i Mariner 10 · Vidi više »

Mariner 2

Mariner 2 (Mariner-Venus 1962) je Američka sonda koja je prva proletjela kraj Venere i poslala podatke.

Novi!!: Venera i Mariner 2 · Vidi više »

Mars

Mars je četvrti planet po udaljenosti od Sunca, vidljiv sa Zemlje prostim okom i zato poznat od davnine.

Novi!!: Venera i Mars · Vidi više »

Masa

pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto  masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu sa Newtonovom zakonom gravitacije.

Novi!!: Venera i Masa · Vidi više »

Meridijan

Meridijan (drugi naziv je podnevnik) je u zemljopisu odnosno fizičkoj geografiji naziv za liniju koja spaja zemljine zemljopisne polove te je okomita na paralele ili usporednice.

Novi!!: Venera i Meridijan · Vidi više »

Merkur

Merkur je planet najbliži Suncu; vrlo izdužene staze, kojoj numerički ekscentricitet iznosi 0,206, pa pokazuje relativistički zakret perihela.

Novi!!: Venera i Merkur · Vidi više »

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Novi!!: Venera i Metar · Vidi više »

Metar u sekundi

Metar u sekundi (oznaka m/s, m s-1) je SI izvedena jedinica za brzinu.

Novi!!: Venera i Metar u sekundi · Vidi više »

Metar u sekundi na kvadrat

Metar u sekundi na kvadrat (oznaka: m/s2, m·s-2 ili m s-2) je izvedena SI jedinica za ubrzanje (akceleraciju), definirana kao ubrzanje pri kojem se brzina objekta u 1 sekundi poveća za 1 m/s, zbog čega se ponekad koristi i izraz metar u sekundi u (po) sekundi.

Novi!!: Venera i Metar u sekundi na kvadrat · Vidi više »

Meteor

Perzeidi, meteorski roj. meteorskog pljuska 2009. Perzeida. atmosferu. Zemlje. zviježđu Liri, a pojavljuje se oko 20. travnja. Orionida. Orionida i Mliječni put. ekspozicijom. Leonidi su meteorski pljusak koji su najobilniji bili 1833., s približno 35 000 meteora na sat. Meteor (grčki metéoros (μετέωρος).

Novi!!: Venera i Meteor · Vidi više »

Meteorologija

Satelitska snimka uragana Hugo. Dvostruka duga. Evangelista Torricelli je izumio barometar. Stari barometri iz ''Musée des Arts et Métiers'', Pariz. Celzijevim stupnjevima. radiosonde. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. Meteorologija ili vremenoslovlje (grč. μετεωρολογία: naučavanje o nebeskim pojavama) je znanost o Zemljinoj atmosferi i promjenama u njoj.

Novi!!: Venera i Meteorologija · Vidi više »

Mihail Vasiljevič Lomonosov

'''Mihail Vasiljevič Lomonosov''' Mihail Vasiljevič Lomonosov (rus. Михаи́л Васи́льевич Ломоно́сов, Denisovka, 19. studenog 1711. - Petrograd, 15. travnja 1765.), ruski znanstvenik i pjesnik Sa 19 godina odlazi u Moskvu i stupa u Slavensko-grčko-latinsku akademiju, zatim odlazi u Njemačku, u Marburg i Freiburg.

Novi!!: Venera i Mihail Vasiljevič Lomonosov · Vidi više »

Minuta

Minuta je mjerna jedinica za vrijeme.

Novi!!: Venera i Minuta · Vidi više »

Mjerni instrument

Sat mjeri vrijeme Kronometar Prikaz vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Promjena energije iz pravocrtnog kretanja u kružno kretanje Toplina je oblik energije, koja je djelomično potencijalna energija, a djelomično kinetička energija Sunčani sat Nogometaš će prenijeti svoju energiju na loptu, koja će izvršiti rad. Kod udarca veće snage, lopta će prije stići do cilja Pješčani sat Mjerni instrument služi za neposredno mjerenje fizikalnih mjerenih veličina.

Novi!!: Venera i Mjerni instrument · Vidi više »

Mjesečeva mora

Glavna Mjesečeva mora i Mjesečevi krateri na bližoj strani Mjeseca. Mjesečeva mora su ogromne tamne ravnice na Mjesecu koje su ranim astronomima izgledale kao vodene mase, pa su ih nazivali "morima".

Novi!!: Venera i Mjesečeva mora · Vidi više »

Mjesec

Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.

Novi!!: Venera i Mjesec · Vidi više »

More

Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.

Novi!!: Venera i More · Vidi više »

Nagib osi

Nagib osi je kut inklinacije između osi rotacije nekog tijela i osi njegove orbitalne ravnine.

Novi!!: Venera i Nagib osi · Vidi više »

NASA

Logo NASA-e Svemirski centar John F. Kennedy 50 godina NASA-e National Aeronautics and Space Administration (NASA) je američka svemirska agencija, osnovana 29. srpnja 1958.

Novi!!: Venera i NASA · Vidi više »

Nebeska sfera

ekvatorskom koordinatnom sustavu. geometrijsko pomagalo (18. stoljeće., ''Brooklyn Museum''. Osnovna gibanja Zemlje. Sjevernom polu. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.

Novi!!: Venera i Nebeska sfera · Vidi više »

Nebesko tijelo

Pod pojmom nebeskih tijela podrazumijevamo sve objekte u svemiru: zvijezde, planete, asteroide, prirodne satelite.

Novi!!: Venera i Nebesko tijelo · Vidi više »

Neon

Neon su 1898.

Novi!!: Venera i Neon · Vidi više »

Nikola Kopernik

geocentričnom sustavu (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema '''Kopernikovom sustavu''' i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. lat.''De revolutionibus orbium coelestium'') tiskanog 1566. g. u Baselu. lat.''De revolutionibus orbium coelestium''). Zemlje u odnosu na Sunce. sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. brzinom po stazi. Nikola Kopernik (polj. Mikołaj Kopernik, lat. Nicholas Copernicus; Toruń, 19. veljače 1473. - Frombork, 24. svibnja 1543.), poljski astronom iz Kraljevske Prusije koja je od 1466. pripadala Poljskom Kraljevstvu.

Novi!!: Venera i Nikola Kopernik · Vidi više »

Nizina

Nizina Nizina je zemljopisni pojam, koji označava ravne predjele bez uzvisina, obično male nadmorske visine, od 0 do 200 m nadmorske visine.

Novi!!: Venera i Nizina · Vidi više »

Oblaci

Oblaci tijekom zalaska Sunca. Oblaci su vidljive nakupine kapljica vode ili čestica leda (ili oboje) u atmosferi.

Novi!!: Venera i Oblaci · Vidi više »

Oborina

Kiša. Snježni krajolik. Inje na travi. Rosa na cvijeću. Magla iznad jezera. tuče. Standardni kišomjer. milimetrima zavisno od vremena. Svaka okomita linija predstavlja vremenski odmak od 10 minuta, a svaka sljedeća vodoravna predstavlja količinu kiše od 0,4 mm. Uvjeti za konvektivnu oborinu. Oborina je voda koja u tekućem ili čvrstom stanju pada iz oblaka na tlo ili nastaje na tlu kondenzacijom, odnosno odlaganjem (depozicijom) vodene pare iz sloja zraka koji je u izravnom dodiru s tlom (hidrometeori).

Novi!!: Venera i Oborina · Vidi više »

Obzor

Razlika između pravog (astronomskog), prividnog (vidljivog) i prirodnog obzora. Slika prikazuje vezu između zenita i nadira te različite vrste obzora. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Obzor ili horizont (grč. ὁρίζων: koji dijeli, ograničuje) je linija koja dijeli Zemlju od neba.

Novi!!: Venera i Obzor · Vidi više »

Padobran

Padobran. Vrančićev nacrt padobrana. Padobran je kupolasta naprava od svile ili umjetnih materijala, koja služi za usporavanje kretanja nekog tijela kroz atmosferu.

Novi!!: Venera i Padobran · Vidi više »

Paralaksa

Metoda paralakse za mjerenje udaljenosti do zvijezda, planeta ili Mjeseca. Triangulacija se može iskoristiti za mjerenje udaljenosti od broda do obale. Jedan geodet mjeri kut ''α'', a drugi ''β''. Poznavajući udaljenost ''l'', može se izračunati udaljenost ''d''. Paralaksa (grč. παράλλαξις: promjena, odstupanje) je prividan pomak nebeskog tijela opažan iz dvaju različitih smjerova; služi za određivanje udaljenosti nebeskih tijela.

Novi!!: Venera i Paralaksa · Vidi više »

Paskal

Paskal (znak: Pa) je mjerna jedinica za tlak u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).

Novi!!: Venera i Paskal · Vidi više »

Period

Animacija promjene perioda Period je u fizici veličina kojom se iskazuje trajanje jednog ciklusa periodične promjene, kao što je npr.

Novi!!: Venera i Period · Vidi više »

Planet

Planeti Sunčevog sustava Planet je nebesko tijelo koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde.

Novi!!: Venera i Planet · Vidi više »

Plimna sila

Zemlje i Mjeseca odnosno Zemlje i Sunca oko zajedničkog centra masa (baricentar). titraju (osciliraju) što nazivamo morske mijene. nebeska tijela, ako veličina jednog tijela nije zanemariva s obzirom na udaljenost do drugog tijela (općenito ''M'' je nebesko tijelo kao planet, a ''m'' prirodni ili umjetni satelit). Plimna sila ili plimotvorna sila je sila koju uzrokuju Sunce i Mjesec gravitacijskim privlačenjem vodenih masa, te centrifugalnom silom koja se javlja uslijed okretanja Zemlje i Mjeseca odnosno Zemlje i Sunca oko zajedničkog centra masa (baricentar).

Novi!!: Venera i Plimna sila · Vidi više »

Pokus

kemije Pokus ili eksperiment (lat. experimentum) jedna je od osnovnih metoda znanstvene spoznaje.

Novi!!: Venera i Pokus · Vidi više »

Površina

Pravokutnik širine ''a'' i duljine ''b'' ima ploštinu ''P.

Novi!!: Venera i Površina · Vidi više »

Promjer

Promjer (dijametar) je pojam u geometriji koji označava duljinu dužine koja prolazi kroz središte kružnice i čiji krajevi se nalaze na kružnici.

Novi!!: Venera i Promjer · Vidi više »

Radar

Radar. Rad radara. Brodska radarska antena. navigaciji. Zemljinoj atmosferi. gibanju njihova izvora ili promatrača. Izgled zaslona meteorološkog radara. Snimak modernog meteorološkog radara. Velika Britanija je od 1936. do 1939. postavila uzduž južne i istočne obale lanac radarskih postaja za obranu od njemačkih zračnih i pomorskih napada. Venere. Radar (pokrata ili akronim od eng. Radio Detection and Ranging: otkrivanje i određivanje udaljenosti radio valovima) je elektronički uređaj za određivanje udaljenosti, azimuta, elevacije (kutna visina) i brzine nekog predmeta na temelju odbijanja (refleksije) iz uređaja emitiranih elektromagnetskih valova od taj predmet.

Novi!!: Venera i Radar · Vidi više »

Radio astronomija

Novom Meksiku, SAD. Četiri radio antene za Projekt ALMA u Čileu. 300px HST), radio slika iste galaktike korištenjem dugobazične interferometrije (eng. ''Very Large Array'' ili ''VLA''), i slika središnjeg dijela (eng. ''Very Long Baseline Array'' ili ''VLBA'') koja se sastoji od radio teleskopa u SAD, Njemačkoj, Italiji, Švedskoj i Španjolskoj. Za mlaz čestica se pretpostavlja da je crna rupa u centru galaktike. Parkes radio teleskop u Australiji (izvor: CSIRO). Arecibo radio teleskop u Portoriku. Radio astronomija ili radioastronomija je grana astronomije koja za ispitivanje nebeskih tijela koristi radio valove valne duljine od 1 milimetar do 30 metara koje propušta Zemljina atmosfera (ionosfera).

Novi!!: Venera i Radio astronomija · Vidi više »

Radio teleskop

Parkes radio teleskop u Australiji (izvor: CSIRO). Arecibo radio teleskop u Portoriku. Green Bank radio teleskop. Jansky dipolna mreža. Effelsberg radio teleskop. Novom Meksiku, SAD. Sardinija radio teleskop u gradnji. Radio teleskop ili radioteleskop je astronomski instrument ili uređaj za prihvat i mjerenje jakosti svemirskih radio valova.

Novi!!: Venera i Radio teleskop · Vidi više »

Radioaktivnost

Znak za opasnost od radioaktivnosti Radioaktivnost je spontano emitiranje alfa-česticȃ i beta-česticȃ iz tvari, često praćeno i emisijom gama elektromagnetskih valova, pri čemu kemijski elementi prelaze iz jednih u druge te se oslobađa energija u obliku kinetičke energije emitiranih čestica ili energije elektromagnetskih valova.

Novi!!: Venera i Radioaktivnost · Vidi više »

Ravnodnevica

Ravnodnevica ili ekvinocij. Sunca za 4 godišnja doba. Nebeski ekvator i ekliptika. Zemlje. Ravnodnevica, ravnodnevnica ili ekvinocij (lat. aequinoctium: jednakonoćje) je u astronomiji trenutak kada Sunce u prividnom godišnjem gibanju nebom stigne na nebeski ekvator, tj.

Novi!!: Venera i Ravnodnevica · Vidi više »

Refrakcija

svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima. Refrakcija ili lom svjetlosti. Zbog loma svjetlosti čini nam se štap, postavljen koso u vodu, kao prelomljen. Zbog loma svjetlosti čini nam se da je riba uzdignuta i dubina manja nego što je u stvari. Totalna refleksija nastaje kada zrake svjetlosti koje se šire iz optički gušćeg u optički rjeđe sredstvo padaju na granicu tih sredstava pod kutom većim od nekoga graničnoga kuta. Refrakcija na čaši vode. Slika je zakrenuta. Lom svjetlosti u planparalelnoj ploči. Lom svjetlosti u akrilnoj planparalelnoj ploči. prizmi. dugine boje. Refrakcija (srednjovj. lat. refractio, prema lat. refractus: slomljen) ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka ili zraka drugog elektromagnetskoga zračenja pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima.

Novi!!: Venera i Refrakcija · Vidi više »

Reljef

Reljef čine sve ravnine i neravnine na Zemljinoj površini.

Novi!!: Venera i Reljef · Vidi više »

Retrogradno gibanje

Retrogradno gibanje (lat. retro - unatrag, gradus - korak) ili povratno gibanje je orbitalno gibanje tijela u smjeru suprotnom od gibanja ostalih tijela u sustavu.

Novi!!: Venera i Retrogradno gibanje · Vidi više »

Ruđer Bošković

diplomatske poslove, a u njemu je za života bio samo jedanput (1747.). Bazilika sv. Petra u Rimu. Ruđer Bošković ili punim imenom Ruđer Josip Bošković (Dubrovnik, 18. svibnja 1711. – Milano, 13. veljače 1787.), bio je hrvatski matematičar, astronom, geodet, fizičar i filozof; isusovac.

Novi!!: Venera i Ruđer Bošković · Vidi više »

Sat

Sat (simbol: h) je mjerna jedinica za vrijeme.

Novi!!: Venera i Sat · Vidi više »

Satelit

* prirodni satelit.

Novi!!: Venera i Satelit · Vidi više »

Siderički dan

sinodičkog (sunčanog) dana koji traje 24 sata i sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Novi!!: Venera i Siderički dan · Vidi više »

Sinodički dan

kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Novi!!: Venera i Sinodički dan · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Venera i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Smog

Smog potječe od spoja engleskih riječi "smoke".

Novi!!: Venera i Smog · Vidi više »

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (kratica: SSSR; rus. Сою́з Сове́тских Социалисти́ческих Респу́блик), je bila država u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Novi!!: Venera i Sovjetski Savez · Vidi više »

Spektar (fizika)

elektromagnetskog zračenja. Dvostruka duga. infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). flourescentna svjetiljka (ultraljubičasto zračenje). Arecibo radio teleskop u Portoriku. Rendgenska snimka ruke. Spektar (lat. spectrum: pojava, priviđenje) je raspodjela intenzitetâ mjerene veličine prikazanih ovisno o nekoj fizikalnoj veličini, na primjer energiji, frekvenciji, brzini, masi i drugo.

Novi!!: Venera i Spektar (fizika) · Vidi više »

Spektrometar

Spektrometar. valne duljine 589 nanometara D2 (lijevo) i 590 nanometara D1 (desno), korištenjem fitilja i plamena koji se natapa slanom vodom. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Maseni spektrometar. Spektroskop. Spektrometar je uređaj koji izravno elektronskim detektorom snima spektar i mjeri njegovu jakost (intenzitet), dok je spektrofotometar naziv za spektrometar koji se koristi u području takozvane optičke spektrometrije (obuhvaća samo ultraljubičasto, vidljivo i infracrveno zračenje).

Novi!!: Venera i Spektrometar · Vidi više »

Sputnjik 7

Sputnjik 7 je bio prvi sovjetski pokušaj lansiranja sonde prema Veneri.

Novi!!: Venera i Sputnjik 7 · Vidi više »

Staklenički efekt

stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se '''staklenički učinak''' ili '''efekt staklenika'''. Onečišćavanje zraka pojačava staklenički učinak. ugljikovog dioksida (CO2) u zadnjih 50 godina. infracrvenom području. °C. Titanu posljedica je metana. Kyoto protokol, žutom one koje ga planiraju ratificirati, a plavom one koje su to odbile. Staklenički efekt, staklenički učinak, efekt staklenika ili učinak staklenika je zagrijavanje Zemljine površine i donjih slojeva Zemljine atmosfere selektivnim propuštanjem toplinskog zračenja: atmosfera propušta velik postotak vidljive Sunčeve svjetlosti koja zagrijava Zemlju, a dio te energije reemitira se u obliku dugovalnoga toplinskog zračenja natrag u atmosferu.

Novi!!: Venera i Staklenički efekt · Vidi više »

Stara Grčka

Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.

Novi!!: Venera i Stara Grčka · Vidi više »

Stupanj (kut)

Stupanj (znak: &deg) je mjerna jedinica za mjernu veličinu ravninskog kuta i jednak je vrijednosti 1/360 punog kuta.

Novi!!: Venera i Stupanj (kut) · Vidi više »

Sumpor

Sumpor je na sobnoj temperaturi krutina u finom prahu bez mirisa svijetložute boje.

Novi!!: Venera i Sumpor · Vidi više »

Sumporna kiselina

Sumporna kiselina Sumporna kiselina ili sulfatna kiselina (H2SO4, po IUPACu - dihidrogensulfat) bezbojna je uljasta tekućina i jedan od najvažnijih proizvoda kemijske industrije.

Novi!!: Venera i Sumporna kiselina · Vidi više »

Sumporov(IV) oksid

Sumporov(IV) oksid (sumporov dioksid, SO2) pri sobnoj temperaturi je bezbojan, otrovan i nadražujući plin neugodna, oštra i bockava mirisa, koji podražuje na kašalj, a nastaje izgaranjem sumpora, sumporovodika, te prženjem sulfidnih ruda.

Novi!!: Venera i Sumporov(IV) oksid · Vidi više »

Sumračnica

Karta svijeta sa označenom sumračnicom Sumračnica ili terminator je linija koja dijeli osvijetljeni i neosvijetljeni dio Zemlje, ili nekog nebeskog tijela.

Novi!!: Venera i Sumračnica · Vidi više »

Sunčev vjetar

Svemirska letjelica ''Ulysses'' je izmjerila da se brzina Sunčevog vjetra kreće od 400 do 750 km/s. Magnetosfera štiti Zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra. Sunca. Sunčev vjetar ili solarni vjetar je plazma vrlo male gustoće koju kao struju električki nabijenih čestica (uglavnom protona i elektrona) neprestano (kontinuirano) emitira Sunce, odnosno Sunčeva korona u svim smjerovima.

Novi!!: Venera i Sunčev vjetar · Vidi više »

Sunčeva svjetlost

Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. Campbell–Stokesov heliograf. Piranometar. Pirheliometar. Sunčeva svjetlost, Sunčeve zrake, Sunčevo zračenje ili solarno zračenje je cijelokupni spektar elektromagnetskog zračenja koje nam dolazi sa Sunca.

Novi!!: Venera i Sunčeva svjetlost · Vidi više »

Sunce

Sunce. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.

Novi!!: Venera i Sunce · Vidi više »

Svemir

Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje.

Novi!!: Venera i Svemir · Vidi više »

Svemirske letjelice

Voyager Phoenix Proton Columbia Apollo Svemirski brod Sojuz Hubble Cassini Svemirska letjelica je vozilo koje putuje kroz svemir.

Novi!!: Venera i Svemirske letjelice · Vidi više »

Svjetlost

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.

Novi!!: Venera i Svjetlost · Vidi više »

Tahiti

Tahićanska crna plaža Tahiti, najveći otok u Francuskoj Polineziji.

Novi!!: Venera i Tahiti · Vidi više »

Tektonika ploča

Najvažnije Zemljine litosferne ploče Tektonika ploča je geološka teorija koja objašnjava pomicanje Zemljine kore velikih razmjera.

Novi!!: Venera i Tektonika ploča · Vidi više »

Teleskop

Refraktorski teleskop opservatorija u Harvardu. Fotometar. Newtonovog reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. Messierovu maratonu Višnjan-Rušnjak 2006. Green Bank radio teleskop. astročestične fizike. rendgenskih zraka. Amaterski Schmidt-Cassegrain teleskop na ekvatorijalnoj montaži. http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Goto-teleskop.jpg Shuttle (izvor: NASA). Teleskop (grč. tele: daleko, skopein: gledati) je mjerni instrument za astronomsko promatranje i proučavanje elektromagnetskoga zračenja dalekih nebeskih tijela, često opremljen dodatnim instrumentima kao što su fotometar, interferometar i spektroskop.

Novi!!: Venera i Teleskop · Vidi više »

Temperatura

kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.

Novi!!: Venera i Temperatura · Vidi više »

Terestrički planet

Planet s čvrstom površinom, za razliku od plinovitih divova.

Novi!!: Venera i Terestrički planet · Vidi više »

Tibet

NR Kini) Grb Tibeta prije kineske okupacije Tibet je široka planinska regija u centralnoj Aziji.

Novi!!: Venera i Tibet · Vidi više »

Tlak

ploštine ''A''. Tlak je fizikalna veličina (znak p) koja opisuje djelovanje sile na površinu (pritisak), određena omjerom sile F, koja djeluje okomito na površinu ploštine A, dakle: Mjerna jedinica tlaka je Paskal (znak Pa) ili njutn po metru kvadratnom (N/m2).

Novi!!: Venera i Tlak · Vidi više »

Tlo

Tlo je rahli površinski dio Zemljine kore u što ubrajamo: prah, glinu, pijesak, šljunak.

Novi!!: Venera i Tlo · Vidi više »

Toplinski kapacitet

Toplinski kapacitet (znak C) je fizikalna veličina koja pokazuje koliko topline treba nekomu tijelu dovesti da mu se temperatura povisi za 1 K (1°C).

Novi!!: Venera i Toplinski kapacitet · Vidi više »

Toplinsko zračenje

Toplinsko zračenje je elektromagnetsko zračenje svih tijela koja se nalaze na temperaturi iznad termodinamičke temperature (0K), odnosno odzračena energija ovisi samo o temperaturi promatranog tijela i stanju njegove površine.

Novi!!: Venera i Toplinsko zračenje · Vidi više »

Topografija

Topografija je zemljopisni pojam, koji se bavi opisivanjem i proučavanjem Zemljinih površinskih elemenata, fizičkogeografskih karakteristika, kao visina i nagib.

Novi!!: Venera i Topografija · Vidi više »

Tranzit (astronomija)

Slika Venerinog prijelaza ili tranzita 2012. koji je trajao 6 sati i 40 minuta. °, pa je Venera najčešće iznad ili ispod Sunčeva diska. mjeseca Io preko Jupitera, viđeno sa svemirske letjelice Cassini-Huygens. Tranzit (njemački transit  tranzit, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.

Novi!!: Venera i Tranzit (astronomija) · Vidi više »

Tropska godina

kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Novi!!: Venera i Tropska godina · Vidi više »

Ubrzanje zemljine sile teže

Ubrzanje Zemljine sile teže (znak: g) ubrzanje je slobodnog pada u gravitacijskom polju Zemlje.

Novi!!: Venera i Ubrzanje zemljine sile teže · Vidi više »

Ugljikov(II) oksid

Ugljikov monoksid, Ugljikov(II) oksid ili CO Ugljikov(II) oksid (ugljikov monoksid) kemijski je spoj jednog atoma ugljika i jednog atoma kisika, formulom izraženo CO.

Novi!!: Venera i Ugljikov(II) oksid · Vidi više »

Ugljikov(IV) oksid

Ugljikov (IV) oksid (ugljikov dioksid, CO2) je kemijski spoj sastavljen od dva atoma kisika kovalentno vezan (vezani elektronima iz zadnje ljuske) za jedan atom ugljika.

Novi!!: Venera i Ugljikov(IV) oksid · Vidi više »

Ukapljeni plin

*ukapljeni naftni plin.

Novi!!: Venera i Ukapljeni plin · Vidi više »

Ultraljubičasto zračenje

energije. flourescentna svjetiljka. Ultraljubičasto zračenje, ultraljubičasta svjetlost ili ultravioletno zračenje (oznaka UV prema eng. ultraviolet) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina od približno 10 do 400 nanometara, to jest između rendgenskoga zračenja i ljubičastoga dijela vidljive svjetlosti, i energiji fotona od 3 eV do 124 eV.

Novi!!: Venera i Ultraljubičasto zračenje · Vidi više »

Umjetni satelit

Umjetni satelit je tijelo koje je čovjek napravio i lansirao u orbitu Zemlje ili nekog drugog planeta.

Novi!!: Venera i Umjetni satelit · Vidi više »

Uran

Uran je sedmi po redu planet od Sunca, na srednjoj udaljenosti od Sunca 19,23 astronomskih jedinica.

Novi!!: Venera i Uran · Vidi više »

Vakuum

U klasičnoj fizici vakuum je prazan prostor bez bilo kakve materije ili fizikalnih polja.

Novi!!: Venera i Vakuum · Vidi više »

Valna duljina

Valna duljina periodičnoga vala je najmanja udaljenost između dvije čestice koje titraju u fazi.

Novi!!: Venera i Valna duljina · Vidi više »

Venera (mitologija)

Sandro Botticelli: Rođenje Venere, mit prisutan i u grčkoj mitologiji Venera je rimska božica ljubavi, ljepote i braka.

Novi!!: Venera i Venera (mitologija) · Vidi više »

Venera (razdvojba)

* Venera (planet), planet Sunčeva sustava.

Novi!!: Venera i Venera (razdvojba) · Vidi više »

Venera 1

Postanska marka koja komemorira misiju Venera 1 Venera 1 (Ruski: Венера-1) je prva sonda iz sovjetskog svemirskog programa "Venera", upućena prema planetu Veneri.

Novi!!: Venera i Venera 1 · Vidi više »

Venera 10

Venera 10 (oznaka proizvođača: 4V-1 No. 661) je bila sovjetska svemirska letjelica za istraživanje Venere.

Novi!!: Venera i Venera 10 · Vidi više »

Venera 11

Venera 11 je bila sovjetska svemirska letjelica za istraživanje Venere.

Novi!!: Venera i Venera 11 · Vidi više »

Venera 12

Venera 12 je bila sovjetska svemirska letjelica za istraživanje Venere.

Novi!!: Venera i Venera 12 · Vidi više »

Venera 13

Venera 13 je bila sonda sovjetskog programa Venere namijenjena za istraživanje Venere.

Novi!!: Venera i Venera 13 · Vidi više »

Venera 14

Venera 14 je bila sonda sovjetskog programa Venere namijenjena za istraživanje Venere.

Novi!!: Venera i Venera 14 · Vidi više »

Venera 7

Venera 7 (oznaka proizvođača: 3V (V-70)) je bila sovjetska svemirska letjelica, dio serijala sondi Venera za misije prema Veneri.

Novi!!: Venera i Venera 7 · Vidi više »

Venera 8

Venera 8 (oznaka proizvođača: 3V (V-72)) je bila svemirska sonda sovjetskog programa Venera za istraživanje Venere.

Novi!!: Venera i Venera 8 · Vidi više »

Venera 9

Venera 9 (oznaka proizvođača: 4V-1 No. 660) je bila sovjetska svemirska letjelica za istraživanje Venere.

Novi!!: Venera i Venera 9 · Vidi više »

Venerin prijelaz

Slika Venerinog prijelaza 2012. koji je trajao 6 sati i 40 minuta. °, pa je Venera najčešće iznad ili ispod Sunčeva diska. Venerin prijelaz ili Venerin tranzit prijelaz je Venere ispred Sunca i zakrivanje dijela njegova kruga.

Novi!!: Venera i Venerin prijelaz · Vidi više »

Venerine mijene

Venerine faze i promjena njenog prividnog promjera Dijagram venerine orbite u odnosu na Zemlju Oblik Venerinog diska, gledan sa Zemlje, varira od tankog srpa do pune faze u 584 dana (oko 19 mjeseci).

Novi!!: Venera i Venerine mijene · Vidi više »

Vid

Vid je jedan od pet osjeta kojemu je organ oko, a pomoću kojega primjećujemo, razaznajemo svjetlo, boje, oblike i udaljenosti.

Novi!!: Venera i Vid · Vidi više »

Vjetar

Bura u Ninu Vjetar je strujanje zraka.

Novi!!: Venera i Vjetar · Vidi više »

Vladis Vujnović

Vladis Vujnović, (13. srpnja 1933.), hrvatski astronom i popularizator astronomije Školovao se u Osijeku i Zagrebu.

Novi!!: Venera i Vladis Vujnović · Vidi više »

Voda

'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednog atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.

Novi!!: Venera i Voda · Vidi više »

Vodena para

Vodena para Vodena para je voda u plinovitom obliku.

Novi!!: Venera i Vodena para · Vidi više »

Vodik

Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.

Novi!!: Venera i Vodik · Vidi više »

Vulkan

Vulkan Augustine, Aljaska, SAD Vulkan je geološki oblik (najčešće planina, no također ima i podmorskih vulkana) gdje lava izlazi na površinu Zemljine kore.

Novi!!: Venera i Vulkan · Vidi više »

Zemlja

Zemlja je treći planet po redoslijedu udaljenosti od Sunca i najveći među unutarnjim planetima.

Novi!!: Venera i Zemlja · Vidi više »

Zemljina atmosfera

Slojevi atmosfere (NOAA) Sastav Zemljine atmosfere. Donji dijagram predstavlja najmanje uobičajene plinove koje čine samo 0.038% atmosfere. Vrijednosti su regulirane za ilustraciju. Chapmanov ozonski ciklus Apsorpcija uv-zračenja u ozonskim sloju Veoma svijetli meteor Položaj ionosfere u atmosferi Magnetosfera štiti zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra Van Allenovi pojasevi zračenja Zemljina atmosfera je sloj plinova koji okružuju planet Zemlju i koji zadržava Zemljina gravitacija.

Novi!!: Venera i Zemljina atmosfera · Vidi više »

Zemljina kora

Presjek Zemlje od jezgre do egzosfere. Slika nije u mjerilu. Zemljina kora je površinski dio Zemlje, koja zajedno s gornjim dijelom plašta sačinjava stjenovitu cjelinu - litosferu.

Novi!!: Venera i Zemljina kora · Vidi više »

Zemljina putanja

godišnjih doba kako se vidi sa sjevera. Krajnje desno: zimski suncostaj ili solsticij. godišnjih doba kako se vidi s juga. Krajnje lijevo: ljetni suncostaj ili solsticij. Sunca za 4 godišnja doba. Zimski suncostaj ili solsticij. Ravnodnevica ili ekvinocij. Zemljina putanja u astronomiji prestavlja planetarnu putanju (orbitu) Zemlje kojom obilazi Sunce, na udaljenosti od jedne astronomske jedinice (AJ) ili 149 597 870 691 ± 30 metara, što prestavlja približno 150 milijuna kilometara.

Novi!!: Venera i Zemljina putanja · Vidi više »

Zemljopisna dužina

Zemljopisne dužine Zemljopisna dužina ili geografska dužina neke točke na Zemlji je kutna udaljenost mjerena uzduž Zemljinog ekvatora od Griničkog meridijana do pripadajućeg podnevnika (meridijana) te točke.

Novi!!: Venera i Zemljopisna dužina · Vidi više »

Znanost

Hrvatskom institutu za povijest. Znanost (grč. episteme - razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia; eng. i fr. science; njem. Wissenschaft) je organizirani sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.

Novi!!: Venera i Znanost · Vidi više »

Zvijezda

svemirskim teleskopom Hubble Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike količine plina, većinom vodika.

Novi!!: Venera i Zvijezda · Vidi više »

Zvjezdana godina

kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Novi!!: Venera i Zvjezdana godina · Vidi više »

1961.

Bez opisa.

Novi!!: Venera i 1961. · Vidi više »

1962.

Bez opisa.

Novi!!: Venera i 1962. · Vidi više »

1967.

Bez opisa.

Novi!!: Venera i 1967. · Vidi više »

1969.

Bez opisa.

Novi!!: Venera i 1969. · Vidi više »

1970.

Bez opisa.

Novi!!: Venera i 1970. · Vidi više »

1972.

Bez opisa.

Novi!!: Venera i 1972. · Vidi više »

1973.

Bez opisa.

Novi!!: Venera i 1973. · Vidi više »

1975.

Bez opisa.

Novi!!: Venera i 1975. · Vidi više »

1978.

Bez opisa.

Novi!!: Venera i 1978. · Vidi više »

1981.

Bez opisa.

Novi!!: Venera i 1981. · Vidi više »

1983.

Bez opisa.

Novi!!: Venera i 1983. · Vidi više »

1984.

Bez opisa.

Novi!!: Venera i 1984. · Vidi više »

1989.

Bez opisa.

Novi!!: Venera i 1989. · Vidi više »

1990.

Bez opisa.

Novi!!: Venera i 1990. · Vidi više »

1998.

Bez opisa.

Novi!!: Venera i 1998. · Vidi više »

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: Venera i 2006. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Jutarnja zvijezda, Venera (planet).

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »