18 odnosi: Šokci, Baranja (regija), Domaće govedo, Dunav, Festival, Hrvati u Mađarskoj, Kastav, Ljelje, Mađarska, Mađarski jezik, Maska, Mohač, Poklade, Popis nematerijalne svjetske baštine u Europi, Rijeka, Vrbe, Zvončari, 1783..
Šokci
Vojvodini Etnografskom muzeju u Zagrebu Etnografskom muzeju u Zagrebu Etnografskom muzeju u Zagrebu Šokci su hrvatska etnička skupina naseljena na području Slavonije, kamo su se doselili u 17. stoljeću, te Vojvodine, Bosne i Mađarske.
Novi!!: Pohod bušara i Šokci · Vidi više »
Baranja (regija)
Zemljovid Baranje Baranja (mađarski: Baranya, njemački: Branau, ćirilično: Барања) je zemljopisna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Mađarske.
Novi!!: Pohod bušara i Baranja (regija) · Vidi više »
Domaće govedo
Domaćim govedom, često jednostavno samo govedom, nazivaju se domesticirani potomci divljeg goveda (Bos taurus).
Novi!!: Pohod bušara i Domaće govedo · Vidi više »
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Novi!!: Pohod bušara i Dunav · Vidi više »
Festival
Festival u Kufsteinu Festival označava javni događaj ili seriju svečanosti koja se redovno održava u nekom gradu ili lokaciji te je posvećena određenom aspektu umjetnosti i života.
Novi!!: Pohod bušara i Festival · Vidi više »
Hrvati u Mađarskoj
Hrvati su jedna od nacionalnih manjina u Mađarskoj.
Novi!!: Pohod bušara i Hrvati u Mađarskoj · Vidi više »
Kastav
Kastav je gradić u zapadnom dijelu Primorsko-goranske županije, u neposrednoj blizini Rijeke i Opatije.
Novi!!: Pohod bušara i Kastav · Vidi više »
Ljelje
Ljelje su djevojke iz sela Gorjani kod Đakova koje u proljeće, o blagdanu Duhova, odjevene kao kraljice obilaze selo i izvode ritual sastavljen od osobitih pjesama i mačevnog plesa.
Novi!!: Pohod bušara i Ljelje · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Pohod bušara i Mađarska · Vidi više »
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Novi!!: Pohod bušara i Mađarski jezik · Vidi više »
Maska
Noći muzeja. Maska (njemački preko latinskog mascus, masca.
Novi!!: Pohod bušara i Maska · Vidi više »
Mohač
Mohač (mađ. Mohács, njem. Mohatsch, srp. Мохач, tur. Mohaç), grad na desnoj obali Dunava u južnoj Mađarskoj (Baranja).
Novi!!: Pohod bušara i Mohač · Vidi više »
Poklade
Zastave Riječkog karnevala Poklade (Karneval lat. caro: meso + levare: dignuti; u značenju") je svečano razdoblje prije korizme u kojem se priređuju povorke maškara, kostimirani i maskirani plesovi.
Novi!!: Pohod bušara i Poklade · Vidi više »
Popis nematerijalne svjetske baštine u Europi
Albansko višeglasno pjevanje u izvedbi pjevača iz Skrapara Popis nematerijalne svjetske baštine u Europi čini UNESCO-ova nematerijalna svjetska baština europskih država, prema abecednom redu i godini upisa.
Novi!!: Pohod bušara i Popis nematerijalne svjetske baštine u Europi · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Pohod bušara i Rijeka · Vidi više »
Vrbe
Vrbe (lat. Salix) su rod bjelogoričnog drveća i grmlja iz porodice Salicaceae (vrbovke).
Novi!!: Pohod bušara i Vrbe · Vidi više »
Zvončari
Zvončari su najpoznatiji ophodnici stočarske pokladne magije u Hrvatskoj, a najbogatije zvončarskim skupinama je područje Kastavštine.
Novi!!: Pohod bušara i Zvončari · Vidi više »
1783.
Bez opisa.
Novi!!: Pohod bušara i 1783. · Vidi više »