Sadržaj
17 odnosi: Šokci, Baranja (regija), Domaće govedo, Dunav, Festival, Hrvati u Mađarskoj, Kastav, Ljelje, Mađarska, Mađarski jezik, Maska, Mohač, Poklade, Popis nematerijalne svjetske baštine u Europi, Rijeka, Vrbe, Zvončari.
- Hrvatska kultura
- Nematerijalna svjetska baština
Šokci
Vojvodini Etnografskom muzeju u Zagrebu Etnografskom muzeju u Zagrebu Etnografskom muzeju u Zagrebu Šokci su hrvatska etnička skupina naseljena na području Slavonije, kamo su se doselili u 17. stoljeću, te Vojvodine, Bosne i Mađarske.
Pogledaj Pohod bušara i Šokci
Baranja (regija)
Zemljovid Baranje Baranja (mađarski: Baranya, njemački: Branau, ćirilično: Барања) je zemljopisna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Mađarske.
Pogledaj Pohod bušara i Baranja (regija)
Domaće govedo
Domaćim govedom, često jednostavno samo govedom, nazivaju se domesticirani potomci divljeg goveda (Bos taurus).
Pogledaj Pohod bušara i Domaće govedo
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Pogledaj Pohod bušara i Dunav
Festival
Festival u Kufsteinu Festival označava javni događaj ili seriju svečanosti koja se redovno održava u nekom gradu ili lokaciji te je posvećena određenom aspektu umjetnosti i života.
Pogledaj Pohod bušara i Festival
Hrvati u Mađarskoj
Hrvati su jedna od nacionalnih manjina u Mađarskoj.
Pogledaj Pohod bušara i Hrvati u Mađarskoj
Kastav
Kastav je gradić u zapadnom dijelu Primorsko-goranske županije, u neposrednoj blizini Rijeke i Opatije.
Pogledaj Pohod bušara i Kastav
Ljelje
Ljelje su djevojke iz sela Gorjani kod Đakova koje u proljeće, o blagdanu Duhova, odjevene kao kraljice obilaze selo i izvode ritual sastavljen od osobitih pjesama i mačevnog plesa.
Pogledaj Pohod bušara i Ljelje
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1.
Pogledaj Pohod bušara i Mađarska
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Pogledaj Pohod bušara i Mađarski jezik
Maska
Noći muzeja. Maska (njemački preko latinskog mascus, masca.
Pogledaj Pohod bušara i Maska
Mohač
Mohač (mađ. Mohács, njem. Mohatsch, srp. Мохач, tur. Mohaç), grad na desnoj obali Dunava u južnoj Mađarskoj (Baranja).
Pogledaj Pohod bušara i Mohač
Poklade
Zastave Riječkog karnevala Poklade (Karneval lat. caro: meso + levare: dignuti; u značenju") je svečano razdoblje prije korizme u kojem se priređuju povorke maškara, kostimirani i maskirani plesovi.
Pogledaj Pohod bušara i Poklade
Popis nematerijalne svjetske baštine u Europi
Albansko višeglasno pjevanje u izvedbi pjevača iz Skrapara Popis nematerijalne svjetske baštine u Europi čini UNESCO-ova nematerijalna svjetska baština europskih država, prema abecednom redu i godini upisa.
Pogledaj Pohod bušara i Popis nematerijalne svjetske baštine u Europi
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Pogledaj Pohod bušara i Rijeka
Vrbe
Vrbe (lat. Salix) su rod bjelogoričnog drveća i grmlja iz porodice Salicaceae (vrbovke).
Pogledaj Pohod bušara i Vrbe
Zvončari
Zvončari su najpoznatiji ophodnici stočarske pokladne magije u Hrvatskoj, a najbogatije zvončarskim skupinama je područje Kastavštine.
Pogledaj Pohod bušara i Zvončari
Vidi također
Hrvatska kultura
- Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO
- Bašćanska ploča
- Blagdani i spomendani u Hrvatskoj
- Crveni Peristil
- DKC-HR
- Dan neovisnosti (Hrvatska)
- Dani hrvatskoga jezika
- Deklaracija o zajedničkom jeziku
- Drvene igračke Hrvatskog zagorja
- Festa svetog Vlaha
- Hrvatska književnost
- Hrvatska matica iseljenika
- Hrvatska moderna likovna umjetnost
- Hrvatska umjetnost
- Hrvatski državni arhiv
- Hrvatski pleter
- Hrvatski znakovni jezik
- Katolička Crkva u Hrvatskoj
- Kavana
- Kolinje
- Kroatistika
- Kultura u Hrvatskoj
- Legen (mitološki grad)
- Leksikografski zavod Miroslav Krleža
- Ljelje
- Mati Hrvatska
- Matica hrvatska
- Memorijalni centar Nikola Tesla
- Međimurska popevka
- Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske
- Moreška
- Pacta conventa
- Picokijada – Legenda o picokima
- Pohod bušara
- Poljički statut
- Povelja kneza Trpimira
- Sinjska alka
- Staroslavenski institut
- Vinodolski zakonik
- Zvončari
- Žudije
- Župski glagoljski natpis
Nematerijalna svjetska baština
- Angklung
- Doina
- Frevo
- Gagaku
- Hačkar
- Hiderles
- Irske gajde
- Joga
- Keškek
- Kineska kaligrafija
- Krasopis
- Krsna slava
- Kus-kus
- Kırkpınar
- Lefkaritika
- Manas (ep)
- Martenica
- Mediteranska prehrana
- Pantun
- Pekinška opera
- Pinisi
- Plesna procesija u Echternachu
- Pohod bušara
- Potezanje konopa
- Povorka kraljeva
- Procesija svete krvi u Bruggeu
- Rebetiko
- Reggae
- Samostan svetog Tadeja
- Semeiskie
- Seto Leelo
- Sokolarstvo
- Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale
- Tiha noć
Također poznat kao Busójárás.