Sadržaj
22 odnosi: Albert Einstein, Aorist, Arhaizmi, Arheologija, Budućnost, Dan, Fosil, Historija, Hrvatski jezik, Imperfekt, Kalendar, Muzej, Nostalgija, Paradoks, Perfekt, Pluskvamperfekt, Posebna teorija relativnosti, Povijest, Sadašnjost, Vrijeme, Vrijeme (fizika), Znanstvena fantastika.
- Vrijeme
Albert Einstein
Fotoelektrični učinak također pokazuje dualizam: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izlijeću na desnu stranu. elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Albert Einstein (Ulm, 14. ožujka 1879.
Pogledaj Prošlost i Albert Einstein
Aorist
Aorist (grč., aoristos.
Pogledaj Prošlost i Aorist
Arhaizmi
Arhaizmi (grč. archaios.
Pogledaj Prošlost i Arhaizmi
Arheologija
Arheologija je znanost koja sustavno proučava i istražuje stare materijalne ostatke s ciljem rekonstrukcije cjelokupnog života čovječanstva.
Pogledaj Prošlost i Arheologija
Budućnost
Budućnost je vrijeme koje subjektivno gledano slijedi sadašnjosti.
Pogledaj Prošlost i Budućnost
Dan
sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. jednadžbom vremena. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Pogledaj Prošlost i Dan
Fosil
Trilobit Fosil (lat. fondere - kopati, fossus - iskopan) je ostatak života iz geološke prošlosti.
Pogledaj Prošlost i Fosil
Historija
Historija (ili povijesna znanost)Anić, Vladimir (2002.): Historija je znanstvena disciplina koja proučava prošlu stvarnost odnosno povijest.
Pogledaj Prošlost i Historija
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Pogledaj Prošlost i Hrvatski jezik
Imperfekt
Imperfekt (lat. imperfectus.
Pogledaj Prošlost i Imperfekt
Kalendar
Aztečki kalendar ili Sunčev kamen Kalendar (kasnolat. calendarium: knjiga rokova, knjiga dospijevanja, od lat. Kalendae: prvi dan u mjesecu, na koji su se morale plaćati dažbine) je skup pravila kojima se određuje odnos između raznih vremenskih intervala: dana, tjedana, mjeseca i godine; popis dana, tjedana i mjeseci u pojedinoj godini, odnosno tablica rasporeda dana u godini.
Pogledaj Prošlost i Kalendar
Muzej
Muzej Louvre u Parizu je jedan od najvećih na svijetu i sigurno jedan od najpoznatijih muzeja. Muzej (od starogrčkog. μουσείο, musío - sjedište Muza) je naziv za ustanovu i zgradu, u kojoj se čuvaju, proučavaju i izlažu - kronološki ili tematski - zbirke starina i umjetnina, te prirodoslovnih, tehničkih i sl.
Pogledaj Prošlost i Muzej
Nostalgija
Stari nostalgični vlak Nostalgija (iz starogrčkog νόστος, nóstos (.
Pogledaj Prošlost i Nostalgija
Paradoks
Predmet koji pobuđuje pomisao na paradoks. Paradoks (grč. παράδοξος, paradoksos.
Pogledaj Prošlost i Paradoks
Perfekt
Perfekt (lat. perfectus.
Pogledaj Prošlost i Perfekt
Pluskvamperfekt
Pluskvamperfekt (lat. plus quam perfectum.
Pogledaj Prošlost i Pluskvamperfekt
Posebna teorija relativnosti
Posebna teorija relativnosti je fizikalna teorija koju je Albert Einstein objavio 1905. Ona je zamijenila njutnovsku koncepciju prostora i vremena i inkorporirala elektromagnetizam reprezentiran Maxwellovim jednadžbama.
Pogledaj Prošlost i Posebna teorija relativnosti
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat.
Pogledaj Prošlost i Povijest
Sadašnjost
Sadašnjost kao trenutak vremena između prošlosti i budućnosti. Sadašnjost označava neodređeno razdoblje između proteklog vremena (prošlosti) i budućnosti.
Pogledaj Prošlost i Sadašnjost
Vrijeme
* Vrijeme (fizika), kronološko.
Pogledaj Prošlost i Vrijeme
Vrijeme (fizika)
Sat mjeri vrijeme. Sat s klatnom (njihalom) ili ura njihalica. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Vrijeme, u fizici, je temeljna fizikalna veličina koja obilježava trajanje zbivanja ili razmak između dvaju događaja.
Pogledaj Prošlost i Vrijeme (fizika)
Znanstvena fantastika
right Izdanja znanstvene fantastike na hrvatskom jeziku Vizija budućnosti u njemačkom časopisu Revue, Helmuth Ellgaard, 1953. Znanstvena fantastika (engl. science fiction) umjetnički je žanr, oblik spekulativne fikcije koji se prvenstveno bavi utjecajem izmišljene znanosti i/ili tehnologije na društvo ili pojedince.
Pogledaj Prošlost i Znanstvena fantastika
Vidi također
Vrijeme
- Budućnost
- Kronologija
- Međunarodna datumska granica
- Prošlost
- Prostorvrijeme
- Sadašnjost
- Sol (Marsovski dan)
- Time-lapse fotografija
- Vrijeme (fizika)