Sadržaj
37 odnosi: Aleksandar Ranković, Austrija, Balkanska federacija, Bijela kuća, Crvena armija, Edvard Kardelj, Egipat, Goli otok, Grčka, Grčki građanski rat, Hladni rat, Indija, Italija, Josif Staljin, Josip Broz Tito, Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana, Kremlj, Mađarska revolucija 1956., Marshallov plan, Milovan Đilas, Miroslav Krleža, Nikita Hruščov, North American F-86 Sabre, Nuklearno oružje, Pokret nesvrstanih, Praško proljeće, Radničko samoupravljanje u Jugoslaviji, Savez komunista Jugoslavije, Sjedinjene Američke Države, Slovenija, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Sovjetski Savez, Staljinizam, Turska, UDBA, Vjačeslav Molotov, Winston Churchill.
Aleksandar Ranković
Aleksandar Ranković (Draževac kraj Obrenovca, 28. studenoga 1909. – Dubrovnik, 20. kolovoza 1983.), član Politbiroa i bliski suradnik Josipa Broza Tita.
Pogledaj Raskol Tito – Staljin i Aleksandar Ranković
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru.
Pogledaj Raskol Tito – Staljin i Austrija
Balkanska federacija
Kominternina koncepcija Balkanske federacije. Balkanska federacija ili Balkanska konfederacija bila je politički projekt državnog ujedinjenja zemalja Balkanskog poluotoka.
Pogledaj Raskol Tito – Staljin i Balkanska federacija
Bijela kuća
Bijela kuća (eng. the White House) naziv je službene rezidencije Predsjednika SAD-a u Washingtonu.
Pogledaj Raskol Tito – Staljin i Bijela kuća
Crvena armija
Amblem Crvene armije Sovjetski vojnici Spomenik Crvenoj armiji u Berlinu Crvena armija je bila vojska Sovjetskog Saveza 1918. – 1946., nakon čega je 1946. – 1991. nosila naziv Sovjetska armija.
Pogledaj Raskol Tito – Staljin i Crvena armija
Edvard Kardelj
Edvard Kardalj Edvard Kardelj (Ljubljana, 27. siječnja 1910. – Ljubljana, 10. veljače 1979.), slovenski i jugoslavenski komunistički političar i publicist.
Pogledaj Raskol Tito – Staljin i Edvard Kardelj
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
Pogledaj Raskol Tito – Staljin i Egipat
Goli otok
Goli (još i Goli otok) je otočić u Velebitskom kanalu, u Jadranskom moru.
Pogledaj Raskol Tito – Staljin i Goli otok
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km.
Pogledaj Raskol Tito – Staljin i Grčka
Grčki građanski rat
Grčki građanski rat (grčki: Ελληνικός εμφύλιος πόλεμος, ellinikos еmfilios polemos) je naziv za oružani sukob vođen od 1944. do 1949.god., između vladinih snaga podržavanih od strane Ujedinjenog Kraljevstva (i kasnije i SAD) i Narodnooslobodilačke armije Grčke, (ELAS, grčki: Ελληνικός Λαϊκός Απελευθερωτικός Στρατός, Ellinikos Laïkos Apeleftherotikos Stratos), podržavane od strane zemalja Istočnog bloka Jugoslavije, Bugarske i Albanije (komunista).
Pogledaj Raskol Tito – Staljin i Grčki građanski rat
Hladni rat
Hladni rat bio je politički sukob između NATO Saveza (predvođenog SAD-om) i Varšavskog pakta (predvođenim Sovjetskim Savezom), koji se vodio od 1945. do 1991. Društveni poredci Istoka (s gospodarstvom u rukama Države i jednopartijskim sustavom) i Zapada (s pravom vlasništva kao temeljem gospodarstva i sklonošću višestranačkoj demokraciji) su bili u jasnoj napetosti, koja je čitavo vrijeme prijetila prerastanjem u otvoreni rat.
Pogledaj Raskol Tito – Staljin i Hladni rat
Indija
Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.
Pogledaj Raskol Tito – Staljin i Indija
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu.
Pogledaj Raskol Tito – Staljin i Italija
Josif Staljin
Josif Visarionovič Staljin, ili Iosif Besarion (Soso) Džugašvili (gruzijski: Iosseb (Soso) Besarionis dze Džugašvilii, იოსებ (სოსო) ბესარიონის ძე ჯუღაშვილი, ruski: Иосиф Виссарионович Сталин) (Gori, Gruzija, 18.
Pogledaj Raskol Tito – Staljin i Josif Staljin
Josip Broz Tito
Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14.
Pogledaj Raskol Tito – Staljin i Josip Broz Tito
Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana
Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana (kratica JRZ i PZO, srp. Jugoslovensko ratno vazduhoplovstvo i protiv vazdušna odbrana) bila je grana Jugoslavenske narodne armije sa zadatkom zaštite jugoslavenskog zračnog prostora te potpora kopnenim jedinicama.
Pogledaj Raskol Tito – Staljin i Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana
Kremlj
Kremlj (ruski: кремль) je ruska riječ za dvorac, tvrđu, kaštil, kaštel, citadelu i odnosi se na mnoštvo utvrđenih središnjih građevinskih objekata u povijestnim ruskim gradovima.
Pogledaj Raskol Tito – Staljin i Kremlj
Mađarska revolucija 1956.
Zastave s izrezanim socijalističkim simbolima spontano su preplavile Budimpeštu i postale simbol ustanka Ustanička zastava danas ispred mađarskog parlamenta. Dvorcu Mačkamama u Osijeku. Mađarska revolucija 1956.
Pogledaj Raskol Tito – Staljin i Mađarska revolucija 1956.
Marshallov plan
Mapa hladnoratovske Europe i Bliskog istoka koja prikazuje države koje su dobile pomoć od Marshallovog plana. Crveni stupci prikazuju aproksimativnu količinu pomoći po državi. Marshallov plan, službeno nazvan Plan europske obnove, je bio službeni plan SAD-a o obnovi poslijeratne Europe i suzbijanju utjecaja komunizma nakon Drugog svjetskog rata.
Pogledaj Raskol Tito – Staljin i Marshallov plan
Milovan Đilas
Milovan Đilas, na crnogor. ćiril.
Pogledaj Raskol Tito – Staljin i Milovan Đilas
Miroslav Krleža
Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), bio je hrvatski književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća.
Pogledaj Raskol Tito – Staljin i Miroslav Krleža
Nikita Hruščov
Nikita Sergejevič Hruščov (rus. Ники́та Серге́евич Хрущёв, Kalinovka, 17. travnja 1894. – Moskva, 11. rujna 1971.), sovjetski političar, predsjednik SSSR-a. Nakon Staljinove smrti bio je predsjednik partije, a naslijedio je Malenkova na mjestu predsjednika SSSR-a.
Pogledaj Raskol Tito – Staljin i Nikita Hruščov
North American F-86 Sabre
North American F-86 Sabre je laki Američki podzvučni lovac presretač.
Pogledaj Raskol Tito – Staljin i North American F-86 Sabre
Nuklearno oružje
hipocentra. Nuklearno oružje je oružje čija razorna snaga potječe od nuklearnih reakcija, bilo od nuklearne fisije ili od mnogo jače fuzije.
Pogledaj Raskol Tito – Staljin i Nuklearno oružje
Pokret nesvrstanih
#0066FF – države promatračice Pokret nesvrstanih je međunarodna organizacija koja danas broji 120 zemalja članica koje su smatrale sebe službeno neujedinjene s jednim ili protiv jednog od većih blokova.
Pogledaj Raskol Tito – Staljin i Pokret nesvrstanih
Praško proljeće
Stanovnici Praga pred sovjetskim tenkovima Praško proljeće (češki: Pražské jaro, slovački: Pražská jar) bilo je razdoblje političke liberalizacije u Čehoslovačkoj koje je počelo 5. siječnja 1968., a trajalo do 21. kolovoza iste godine kada je Sovjetski Savez sa svojim saveznicima iz Varšavskog pakta (izuzev Rumunjske) okupirao zemlju.
Pogledaj Raskol Tito – Staljin i Praško proljeće
Radničko samoupravljanje u Jugoslaviji
Radničko samoupravljanje u Jugoslaviji bilo je dio državne ideologije koju je promicao socijalistički režim Saveza komunista Jugoslavije nakon raskola između Tita i Staljina gdje je Josip Broz Tito tražio alternativu državnom socijalizmu kojeg je promicao Sovjetski Savez, kao izvornu jugoslavensku ideologiju.
Pogledaj Raskol Tito – Staljin i Radničko samoupravljanje u Jugoslaviji
Savez komunista Jugoslavije
Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.
Pogledaj Raskol Tito – Staljin i Savez komunista Jugoslavije
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Pogledaj Raskol Tito – Staljin i Sjedinjene Američke Države
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more.
Pogledaj Raskol Tito – Staljin i Slovenija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943.
Pogledaj Raskol Tito – Staljin i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Pogledaj Raskol Tito – Staljin i Sovjetski Savez
Staljinizam
Staljinizam je politički režim u Sovjetskom Savezu za vrijeme vladavine Josifa Visarionoviča Staljina.
Pogledaj Raskol Tito – Staljin i Staljinizam
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Pogledaj Raskol Tito – Staljin i Turska
UDBA
Uprava državne sigurnosti (sr. Uprava državne bezbednosti, slo. Uprava državne varnosti), skraćeno UDBA ili UDB, bila je tajna policija za vrijeme druge Jugoslavije, a nastala je 1946. godine preustrojem OZNE u vojnu obavještajnu službu KOS i civilnu UDBA-u. Od 1966.
Pogledaj Raskol Tito – Staljin i UDBA
Vjačeslav Molotov
'''Vjačeslav Molotov''' Vjačeslav Mihajlovič Molotov (rus. Вячесла́в Миха́йлович Мо́лотов) ili Vjačeslav Mihajlovič Skrjabin (rus. Вячесла́в Миха́йлович Скря́бин) (Sovjetsk, 9. ožujka 1890. – Moskva, 8. studenog 1986.) je bio sovjetski diplomat i političar, veliki zagovornik Staljinove vlasti, sve dok ga Hruščov nije smijenio sa svih položaja 1956.
Pogledaj Raskol Tito – Staljin i Vjačeslav Molotov
Winston Churchill
Sir Winston Leonard Spencer Churchill (Palača Blenheim, Woodstock, Oxfordshire, 30. studenoga 1874. – London, 24. siječnja 1965.) bio je britanski državnik, vojnik i pisac koji je služio kao premijer Ujedinjenog Kraljevstva od 1940. do 1945., tijekom Drugog svjetskog rata, te ponovno od 1951.
Pogledaj Raskol Tito – Staljin i Winston Churchill