Brže od pregledniku!
74 odnosi: Ante Pavelić, Šćedro, Šibenik, Šipan, Četnici u NDH, Benito Mussolini, Bitka za Split 1943., Boka kotorska, Brač, Crikvenica, Crna Gora, Dalmacija, Dan ustanka naroda Hrvatske, Drugi svjetski rat, Dubrovnik, Galeazzo Ciano, Gorski kotar, Guvernatorat Dalmacija, Hrvati, Hrvatska radiotelevizija, Hrvatsko primorje, Hvar, Italija, Kaštela, Kapitulacija Italije, Karlobag, Karlovac, Koločep, Korčula, Kotor, Kralj Tomislav, Kraljevica, Kraljevina Crna Gora (1941.), Kraljevina Italija, Kraljevina Jugoslavija, Krk, Kvirinalska palača, Lastovo, Lokrum, Lopud, Maun (otok), Mljet, Mostar, Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj, Nezavisna Država Hrvatska, Novi Vinodolski, Omiš, Pag, Pazinske odluke, Personalna unija, ..., Rab, Rapalski ugovor, Rijeka, Rim, Savojska dinastija, Senj, Split, Sredozemno more, Starohrvatska kruna, Sveučilište u Rijeci, Tomislav II., Tomislavgrad, TV kalendar, Ustaše, Viktor Emanuel III., Vis, Zadar, Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske, 10. rujna, 18. svibnja, 1927., 1941., 1943., 25. travnja. Proširite indeks (24 više) »
Ante Pavelić
Ante Pavelić (Bradina kod Konjica, 14. srpnja 1889. – Madrid, 28. prosinca 1959.) bio je hrvatski fašistički političar i odvjetnik, revolucionar, osnivač i vođa Ustaškoga pokreta te poglavnik i diktator Nezavisne Države Hrvatske (NDH), koja je u Drugom svjetskom ratu bila protektorat fašističke Italije i nacističke Njemačke.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Ante Pavelić · Vidi više »
Šćedro
Šćedro je otok uz južnu obalu Hvara, udaljen oko milju od mjesta Zavala na Hvaru.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Šćedro · Vidi više »
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Šibenik · Vidi više »
Šipan
Ljetnikovac Vice Stjepovića-Skočibuhe Šipan je Elafitski otok Jadranskog mora pored Dubrovnika u Hrvatskoj.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Šipan · Vidi više »
Četnici u NDH
Tijekom Drugog svjetskog rata, četničke postrojbe su ubrzo nakon kapitulacije i raspada Kraljevine Jugoslavije 1941. osnovane i počele djelovati također i na području Nezavisne Države Hrvatske.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Četnici u NDH · Vidi više »
Benito Mussolini
Benito Amilcare Andrea Mussolini (Predappio, 29. srpnja 1883. – Giulino di Mezzegra, 28. travnja 1945.), talijanski novinar, političar, državnik, fašistički vođa (Duce) i diktator od 1925. do 1943. godine.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Benito Mussolini · Vidi više »
Bitka za Split 1943.
Bitka za Split vođena je između snaga Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije i snaga Wehrmachta i NDH od 11. rujna do 2. listopada 1943., s ciljem obrane Splita nakon kapitulacije Italije.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Bitka za Split 1943. · Vidi više »
Boka kotorska
Boka kotorska (na crnogorskoj ćiril. Бока Kоторска, u Hrvatskoj se u novije vrijeme ponegdje naziva i Zaljev hrvatskih svetaca; na latinskom Sinus Rhizonicus, prema Risnu) prostran je i razgranati zaljev na Crnogorskom primorju – južnom dijelu istočne obale Jadranskog mora – u Crnoj Gori, u blizini granice s Hrvatskom i BiH.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Boka kotorska · Vidi više »
Brač
Brač (latinski: Bretia, Brattia; talijanski: Brazza, čakavski: Broč) je otok u Hrvatskoj u Jadranskom moru ispred Splita.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Brač · Vidi više »
Crikvenica
Crikvenica je grad u zapadnoj Hrvatskoj, točnije u Kvarnerskome zaljevu.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Crikvenica · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Crna Gora · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Dalmacija · Vidi više »
Dan ustanka naroda Hrvatske
Spomenik u Srbu Dan ustanka naroda Hrvatske bio je republički praznik Socijalističke Republike Hrvatske koji se je obilježavao 27.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Dan ustanka naroda Hrvatske · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Dubrovnik · Vidi više »
Galeazzo Ciano
Galeazzo Ciano Galeazzo Ciano (Livorno, 18. ožujka 1903. – Verona, 11. siječnja 1944.), grof, talijanski političar.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Galeazzo Ciano · Vidi više »
Gorski kotar
Gorski kotar na karti Hrvatske Gorski kotar je sastavni dio Primorsko-goranske županije, šumsko-brdsko područje kroz koje se prolazi putujući između Zagreba i Rijeke.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Gorski kotar · Vidi više »
Guvernatorat Dalmacija
Guvernatorat Dalmacija (tal. Governatorato di Dalmazia) bio je provincija Fašističke Italije, stvoren u svibnju 1941. od okupiranog dijela Dalmacije s Bokom kotorskom, priključenog Italiji Rimskim ugovorima nakon Travanjskog rata.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Guvernatorat Dalmacija · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska radiotelevizija
Zgrada HRT-a na Prisavlju, čija je izgradnja počela 1975. Hrvatska radiotelevizija (skraćeno HRT) hrvatska je javna radijska i televizijska ustanova, kojoj je taj status dodijeljen 2001. Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji: tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona uređeni su djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada Hrvatske radiotelevizije.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Hrvatska radiotelevizija · Vidi više »
Hrvatsko primorje
Senju Karlobag Hrvatsko primorje je naziv za povijesno područje od istočnih granica Corpusa Separatuma, odnosno od Rječine, do južno od Karlobaga, odnosno do naselja Tribanj-Krušćica (zaselak Mandalina) gdje počinje Dalmacija, za razliku od pojma hrvatsko primorje koji obuhvaća čitavo primorje Republike Hrvatske od Savudrije do rta Oštra.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Hrvatsko primorje · Vidi više »
Hvar
Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Hvar · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Italija · Vidi više »
Kaštela
Kaštela su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripadaju Splitsko-dalmatinskoj županiji te su dio aglomeracije grada Splita.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Kaštela · Vidi više »
Kapitulacija Italije
Kapitulacija Italije, točnije Primirje s Italijom (talijanski: Armistizio di Cassibile) bilo je primirje potpisano između Saveznika i Italije 3. rujna 1943., a time je Italija prešla na stranu Saveznika (uz vrlo mali učinak u borbi na toj strani).
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Kapitulacija Italije · Vidi više »
Karlobag
Pogled na Dabrove. Karlobag je općina u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Karlobag · Vidi više »
Karlovac
Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Karlovac · Vidi više »
Koločep
Koločep (dubr. ime Kalamota) je otok u Elafitskim otocima, a ujedno i najjužniji naseljeni elafit.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Koločep · Vidi više »
Korčula
Rt Ražnjić-najistočniji dio Korčule Korčula (staronjemački: Kurzel, talijanski: Curzola, grčki: Κόρκυρα Μέλαινα, Korkyra Melaina, latinski: Corcyra Nigra) je hrvatski otok u Jadranskom moru pored dalmatinske obale.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Korčula · Vidi više »
Kotor
Kotor (crnogor. ćiril. Котор; talijanski: Cattaro; albanski: Kotorri) je grad, općina i luka u Crnogorskom primorju, u krajnjem sjevernoistočnom dijelu Bokokotorskoga zaljeva.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Kotor · Vidi više »
Kralj Tomislav
Tomislav je bio knez Primorske Hrvatske od oko 910. godine; tradicionalno se smatra da je proglašen kraljem 925. godine, a vladao je bar do 928. godine.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Kralj Tomislav · Vidi više »
Kraljevica
Kraljevica je grad u zapadnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Kraljevica · Vidi više »
Kraljevina Crna Gora (1941.)
Kraljevina Crna Gora je bio neuspješni projekt fašističke Kraljevine Italije u razdoblju od travnja do srpnja 1941. godine da obnovi crnogorsku državu kao svoju marionetu.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Kraljevina Crna Gora (1941.) · Vidi više »
Kraljevina Italija
Kraljevina Italija (tal. Regno d'Italia) bila je država koja je nastala 1861. godine ujedinjenjem Italije.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Kraljevina Italija · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Krk
Krk (tal. Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Krk · Vidi više »
Kvirinalska palača
Kvirinalska palača Bakrorez iz sredine 18. stoljeća. Autor Giovanni Battista Piranesi Kvirinalska palača (talijanski Palazzo del Quirinale ili Quirinale) službena je rezidencija predsjednika Talijanske Republike, smještena na brežuljku Kvirinal, najvišem od sedam rimskih brežuljaka, u Via del Quirinale i okrenuta na Piazza del Quirinale.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Kvirinalska palača · Vidi više »
Lastovo
Lastovo je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Lastovo · Vidi više »
Lokrum
Lokrum je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora u dubrovačkom akvatoriju.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Lokrum · Vidi više »
Lopud
Lopud u sumrak, slikan s Koločepa Lopudska luka Hotel ''Lafodia'' izgrađen 1968. godine Plaža Šunj u prosincu Lopud je jedan od Elafitskih otoka u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Lopud · Vidi više »
Maun (otok)
Maun je otok, dug 9 kilometara, a od otoka Paga dijeli ga Maunski kanal.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Maun (otok) · Vidi više »
Mljet
Mljet (lat. Melita, tal. Meleda) je osmi otok po veličini u Hrvatskoj, jedan od najvećih južnodalmatinskih otoka te ujedno najjužniji i najistočniji od većih hrvatskih otoka.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Mljet · Vidi više »
Mostar
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Mostar · Vidi više »
Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj
Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj (NOP) bio je dio antifašističkog NOP-a na području okupirane Jugoslavije.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj · Vidi više »
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »
Novi Vinodolski
Bribira Kaštel Frankopan, u kojemu je 1288. napisan Vinodolski zakon. Lijevo je Trg Vinodolskog zakona, a desno Frankopanski trg Novi Vinodolski je grad u zapadnoj Hrvatskoj, u Primorsko-goranskoj županiji.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Novi Vinodolski · Vidi više »
Omiš
Omiš je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Omiš · Vidi više »
Pag
Otok Pag površinom je peti najveći otok u Jadranskom moru, ali je duljinom obale od 302,47 km najrazvedeniji otok Jadrana (koeficijent razvedenosti 4,5).
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Pag · Vidi više »
Pazinske odluke
Proglas "Istarski narode!" o priključenju Hrvatskoj iz rujna 1943. Govori se: "U ovim odlučnim časovima naš narod pokazao je visoku nacionalni svijest. Dokazao je svima i svakome da je Istra hrvatska zemlja i da će hrvatska ostati." Riječ "Jugoslavija" se ne spominje. Pazinske odluke ili Rujanske odluke su manifestne odluke Narodnooslobodilačkog odbora za Istru usvojene u Pazinu 13. rujna 1943. i Sabora istarskih narodnih predstavnika od 26. rujna 1943. o sjedinjenju Istre s maticom domovinom.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Pazinske odluke · Vidi više »
Personalna unija
Personalna unija je zajednica dviju ili više država koje su vezane samo time što im je ista osoba državni poglavar, i to ne na osnovi ugovora nego prema ustavnim propisima svake od njih.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Personalna unija · Vidi više »
Rab
Rab je otok na istočnoj strani Jadranskog mora u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Rab · Vidi više »
Rapalski ugovor
Potpisivanje Rapalskog ugovora Rapalski ugovor ili Rapallski ugovor, sporazum koji su u Rapallu, gradiću blizu Genove, 12.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Rapalski ugovor · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Rijeka · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Rim · Vidi više »
Savojska dinastija
Savojska dinastija, talijanska vladarska dinastija prozvana po svom feudalnom posjedu Savoji.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Savojska dinastija · Vidi više »
Senj
Senj je grad u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Senj · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Split · Vidi više »
Sredozemno more
Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Sredozemno more · Vidi više »
Starohrvatska kruna
Starohrvatska kruna, često nazivana i Tomislavova kruna ili Zvonimirova kruna pojam je koji, osim fizičke krune, označava i virtualnu krunu i Hrvatsko Kraljevstvo u državnopravnom smislu.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Starohrvatska kruna · Vidi više »
Sveučilište u Rijeci
Sveučilište u Rijeci (latinski Universitas studiorum Fluminensis), drugo je po starosti sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj čije se sjedište nalazi u Rijeci, dok su fakulteti smješteni u gradovima Primorja, Like i sjeveroistočne Istre.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Sveučilište u Rijeci · Vidi više »
Tomislav II.
Tomislav II.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Tomislav II. · Vidi više »
Tomislavgrad
Tomislavgrad je općina u jugozapadnoj Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Tomislavgrad · Vidi više »
TV kalendar
TV kalendar je dnevna povijesno-dokumentarna televizijska emisija koju od 1976. proizvodi i emitira Hrvatska radiotelevizija.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i TV kalendar · Vidi više »
Ustaše
Ustaški vojnik, 1942. Ustaša – Hrvatska revolucionarna organizacija, skraćeno UHRO, bivše je hrvatsko separatističko, ultranacionalističko i terorističko tajno društvo koje se kasnije razvilo u fašistički politički pokret.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Ustaše · Vidi više »
Viktor Emanuel III.
Viktor Emanuel III. (tal. Vittorio Emanuele III) (Napulj, 11. studenog 1869. – Aleksandrija, Egipat, 28. prosinca 1947.), kralj Italije iz Kuće Savoja od 1900. do 1946. godine.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Viktor Emanuel III. · Vidi više »
Vis
Vis (i starogrčka Ίσσα, Issa) je istureni hrvatski otok u Jadranskom moru.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Vis · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Zadar · Vidi više »
Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske
Federalne Države Hrvatske Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) bilo je izvršno i zakonodavno tijelo Federalne Države Hrvatske.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske · Vidi više »
10. rujna
10.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i 10. rujna · Vidi više »
18. svibnja
18.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i 18. svibnja · Vidi više »
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i 1927. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i 1941. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i 1943. · Vidi više »
25. travnja
25.
Novi!!: Rimski ugovori (1941.) i 25. travnja · Vidi više »
