Brže od pregledniku!
13 odnosi: Elektron, Neutron, New York (razdvojba), Nobelova nagrada za fiziku, Princeton, Proton, Sjedinjene Američke Države, Sveučilište Stanford, 17. studenoga, 1915., 1961., 1990., 5. veljače.
Elektron
dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica.
Novi!!: Robert Hofstadter i Elektron · Vidi više »
Neutron
nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1. Atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 2. Jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 3. Dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). Neutron (engl., od neutr + on; oznaka n ili n0) je električki neutralna subatomska čestica (bez električnog naboja), sastavnica svih atomskih jezgri osim vodikove. Teorijski ga je predvidio E. Rutherford 1920. a otkrio pokusom J. Chadwick 1932. Masa neutrona (1,674 927 · 10–27 kg.
Novi!!: Robert Hofstadter i Neutron · Vidi više »
New York (razdvojba)
New York može značiti.
Novi!!: Robert Hofstadter i New York (razdvojba) · Vidi više »
Nobelova nagrada za fiziku
Nobelova nagrada za fiziku vrijedi kao najviše priznanje za radove u oblasti fizike.
Novi!!: Robert Hofstadter i Nobelova nagrada za fiziku · Vidi više »
Princeton
SAD.
Novi!!: Robert Hofstadter i Princeton · Vidi više »
Proton
atomskoj jezgri. S lijeva na desno: procijum 1H je bez neutrona, deuterij 2H s jednim neutronom i tricij 3H s dva neutrona. Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. atomskih jezgri. Tunel LHC-a (Veliki hadronski sudarivač). atomske jezgre. Proton (engl., prema grč. πρῶτον: prvo; oznaka p) je stabilna subatomska čestica koja je sastavni dio svih atomskih jezgri.
Novi!!: Robert Hofstadter i Proton · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Robert Hofstadter i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Sveučilište Stanford
Sveučilište Stanford Sveučilište Stanford (engl. Stanford University, puni službeni naziv Leland Stanford Junior University) privatno je i istraživacki orijentirano Sveučilište u Stanfordu, Kalifornija, SAD.
Novi!!: Robert Hofstadter i Sveučilište Stanford · Vidi više »
17. studenoga
17.
Novi!!: Robert Hofstadter i 17. studenoga · Vidi više »
1915.
Bez opisa.
Novi!!: Robert Hofstadter i 1915. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Robert Hofstadter i 1961. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Robert Hofstadter i 1990. · Vidi više »
5. veljače
5.
Novi!!: Robert Hofstadter i 5. veljače · Vidi više »
