Brže od pregledniku!
28 odnosi: Akvitanija, Akvitanski jezik, Anžuvinci, Atlantski ocean, Atlantski Pireneji, Španjolska, Španjolsko osvajanje iberske Navare, Bajona, Baskija, Baskija (autonomna zajednica), Baskijski jezik, Donja Navarra, Francuska, Francuska revolucija, Francuski jezik, Henrik IV., kralj Francuske, Hugenotski ratovi, Kraljevina Kastilija, Kraljevina Navara, Lapurdija, Loire, Rikard I. Lavljeg Srca, Sančo III. Navarski, Sančo VI. Navarski, Stogodišnji rat, Vikont, Vulgarni latinski jezik, Zuberoa.
Akvitanija
* Akvitanija (francuska regija 1982. – 2015.).
Novi!!: Sjeverna Baskija i Akvitanija · Vidi više »
Akvitanski jezik
Akvitanski jezik (ISO 639: xaq), jezik koji se nekada govorio na području današnje Španjolske i Francuske, mogući je predak baskijskog.
Novi!!: Sjeverna Baskija i Akvitanski jezik · Vidi više »
Anžuvinci
Anžuvinci su francuska dinastija, mlađa loza francuske kraljevske dinastije Capet, osnovana u 14.stoljeću.
Novi!!: Sjeverna Baskija i Anžuvinci · Vidi više »
Atlantski ocean
Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.
Novi!!: Sjeverna Baskija i Atlantski ocean · Vidi više »
Atlantski Pireneji
Atlantski Pirineji (fra. Pyrénées-Atlantiques, bas. Pirinio-Atlantiarrak ili Pirinio-Atlantikoak, oks. Pirenèus-Atlantics) je departman u jugozapadnoj Francuskoj.
Novi!!: Sjeverna Baskija i Atlantski Pireneji · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Sjeverna Baskija i Španjolska · Vidi više »
Španjolsko osvajanje iberske Navare
Španjolsko osvajanje Iberskog dijela Navare je započeo Ferdinand II. Aragonski (Ferdinand Katolički), a završio Karlo I. od Španjolske u nizu vojnih pohoda su razdoblju 1512.
Novi!!: Sjeverna Baskija i Španjolsko osvajanje iberske Navare · Vidi više »
Bajona
Bajona (francuski:Bayonne, baskijski: Baiona) je gradu Francuskoj, glavni grad povijesne pokrajine Lapurdija.
Novi!!: Sjeverna Baskija i Bajona · Vidi više »
Baskija
Ovo je članak o povijesnoj regiji Baskiji, u kojoj prebivaju Baski.
Novi!!: Sjeverna Baskija i Baskija · Vidi više »
Baskija (autonomna zajednica)
Baskija ili Euskadi (špa. País Vasco ili Euskadi, bas. Euskal Autonomia Erkidegoa), španjolska je autonomna zajednica.
Novi!!: Sjeverna Baskija i Baskija (autonomna zajednica) · Vidi više »
Baskijski jezik
Baskijski jezik (ISO 639-3: eus; baskijski: euskara, katkad i euskerahttp://servicios.elcorreo.com/euskera/ ili eskuara) je izolirani jezik kojim govore Baski, narod nastanjen u Pirenejima u sjevernoj Španjolskoj i jugozapadnoj Francuskoj te neutvrđen broj u dijaspori.
Novi!!: Sjeverna Baskija i Baskijski jezik · Vidi više »
Donja Navarra
Donja Navarra (baskijski: Nafarroa Beherea, Baxenabarre ili Baxe Nafarroa, francuski: Basse-Navarre) je povijesna baskijska i francuska pokrajina.
Novi!!: Sjeverna Baskija i Donja Navarra · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Sjeverna Baskija i Francuska · Vidi više »
Francuska revolucija
Juriš na Bastilju, 14. srpnja 1789. Francuska građanska (buržoaska) revolucija započela je 1789. godine, a trajala do 1795., po nekima i 1799. godine.
Novi!!: Sjeverna Baskija i Francuska revolucija · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Sjeverna Baskija i Francuski jezik · Vidi više »
Henrik IV., kralj Francuske
Henrik IV. Henrik IV. (13. prosinca 1553. – 14. svibnja 1610.), francuski kralj od 2. kolovoza 1589. do smrti, i kralj Navarre od 9. lipnja 1572. do smrti. Prvi kralj iz dinastije Bourbon.
Novi!!: Sjeverna Baskija i Henrik IV., kralj Francuske · Vidi više »
Hugenotski ratovi
Francuski religiozni ratovi (fra. Guerres de religion) ili Hugenotski ratovi odnose se na razdoblje građanskih ratova i vojnih sukoba od 1562. do 1598. u Francuskoj, između dvije grane kršćanstva – katoličanstva i protestantizma.
Novi!!: Sjeverna Baskija i Hugenotski ratovi · Vidi više »
Kraljevina Kastilija
Grb Kraljevine Castille Kraljevina Kastilija je bila jedna od srednjovjekovnih kraljevina na Pirinejskom poluotoku.
Novi!!: Sjeverna Baskija i Kraljevina Kastilija · Vidi više »
Kraljevina Navara
Kraljevina Navara (bas. Nafarroako Erresuma, špa. Reino de Navarra, fra. Royaume de Navare, lat. Regnum Navarrae), prvotno Kraljevina Pamplona, bila je monarhija čiji je teritorij zauzimao zemlje s obje strane Pirineja na njihovoj atlantskoj strani.
Novi!!: Sjeverna Baskija i Kraljevina Navara · Vidi više »
Lapurdija
Lapurdija (baskijski: Lapurdi, francuski naziv: Labourd, izvorno latinski: Lapurtum, gaskonjski:Labord), je povijesna baskijska i francuska pokrajina.
Novi!!: Sjeverna Baskija i Lapurdija · Vidi više »
Loire
Loire (u hrvatskim tekstovima i kroatizirano Loara, francuski izgovor; okcitanski: Léger; bretonski: Liger) je svojom dužinom od 1020 km najduža rijeka u Francuskoj.
Novi!!: Sjeverna Baskija i Loire · Vidi više »
Rikard I. Lavljeg Srca
Rikard I. Lavljeg Srca (Oxford, 8. rujna 1157. – Châlus kraj Limogesa, 6. travnja 1199.) engleski kralj od 6. srpnja 1189. do smrti. Također i vojvoda Normandije, Akvitanije, Gaskonje, gospodar Irske, gospodar Cipra, grof od Anjoua, Maine, Nantesa, nadgospodar (overlord) od Bretanje. Nadimak "Lavljeg Srca" je dobio prema svojem ratničkom umijeću. Izvorni naziv je Cœur de Lion na francuskom i Richard the Lionheart na engleskom. Muslimani su ga zvali Melek-Ric i Malek al-Inkitar (kralj Engleske). Godine 1189. naslijedio je kralja Henrika II. kao treći sin. Stekao je znatno vojno iskustvo suzbijajući pobunu u francuskoj pokrajini Akvitaniji koju je naslijedio. Bio je jedan od ključnih sudionika Trećeg križarskog rata, uz francuskog kralja Filipa II Augusta i njemačkog cara Fridrika Barbarossu. Zauzeo je Akru i porazio Saladina u bitci kod Arsufa 1191. godine. Na povratku iz Trećeg križarskog rata 1192. godine zarobio ga je austrijski vojvoda Leopold. Pustio ga je 1194. godine uz otkupninu od 150.000 maraka. Sama isplaćena svota govori o snazi, moći i bogatstvu Engleske u ono doba. Nakon kraćeg boravka u Engleskoj 1194. godine ponovno je ratovao na kontinentu i to u Francuskoj pokušavajući povratiti posjede koje je izgubio tijekom svoje odsutnosti. Njegova permanentna odsutnost iz Engleske ostavila je tragove na unutarnjem planu jer je gotovo stalno ratovanje u Trećem križarskom ratu i u Francuskoj iscrpilo gospodarstvo, stvorilo dugove i nezadovoljstvo visokog plemstva. Njegov brat i kasniji nasljednik Ivan mu je tijekom sudjelovanja u Trećem križarskom ratu pokušao preoteti krunu, ali mu se nakon povratka ipak poklonio i priznao ga svojim kraljem. Poginuo je godine 1199. u Francuskoj prilikom opsade dvorca Aimara grofa od Limogesa. Kako Rikard nije imao djece, nakon njegove smrti naslijedio ga je brat Ivan.
Novi!!: Sjeverna Baskija i Rikard I. Lavljeg Srca · Vidi više »
Sančo III. Navarski
Prikaz kralja Sanča III. Sančo III.
Novi!!: Sjeverna Baskija i Sančo III. Navarski · Vidi više »
Sančo VI. Navarski
Sančo VI. (baskijski: Antso VI.a) (1132. – 27. lipnja 1194.), zvan Mudri (baskijski: Jakituna, španjolski: el Sabio) bio je kralj Navare od 1150.
Novi!!: Sjeverna Baskija i Sančo VI. Navarski · Vidi više »
Stogodišnji rat
Stogodišnji rat bio je isprekidan ratni sukob između Kraljevine Engleske i Kraljevine Francuske koji je trajao 116 godina i to od 1337. do 1453., a u tom su se vremenu izmjenjivala razdoblja intenzivnog ratovanja s razdobljima mira.
Novi!!: Sjeverna Baskija i Stogodišnji rat · Vidi više »
Vikont
Kruna britanskog vikonta Vikount (od lat. Vicec., engleski Viscount, nizozemski Burggraaf, talijanski Visconte, španjolski Vizconde, portugalski Visconde) izvorno je bio vice-grof, o. H. zamjenik grofa (francuski Comte, talijanski Conte, španjolski Conde, engleski grof itd.) U Velikoj Britaniji, Francuskoj, Nizozemskoj i Belgiji to je neovisna titula plemića koji stoji između baruna i grofa (Earl ili Conte).
Novi!!: Sjeverna Baskija i Vikont · Vidi više »
Vulgarni latinski jezik
Vulgarni latinski jezik (lat. sermo vulgaris) označava dijalekte latinskog jezika koji su se govorili prvenstveno u zapadnim provincijama Rimskog Carstva, sve dok se ti dijalekti, sve se više međusobno udaljavajući, u 9. stoljeću nisu razvili u zasebne romanske jezike.
Novi!!: Sjeverna Baskija i Vulgarni latinski jezik · Vidi više »
Zuberoa
Zuberoa je povijesna baskijska i francuska pokrajina.
Novi!!: Sjeverna Baskija i Zuberoa · Vidi više »
