Otvori u Google MapamaSadržaj
29 odnosi: Akvitanija, Atlantski Pireneji, Íñigo Arista, Baskija, Baskijski jezik, Dagobert I., Euro, Euskara batua, Franci, Francuska, Francuski departmani, Francuski jezik, Gaj Julije Cezar, Gaskonjski dijalekt, Henrik II., kralj Engleske, Hugenotski ratovi, Karolinzi, Kraljevina Navara, Lapurdija, Lingua franca, Mauléon-Licharre, Neandertalac, Okcitanski jezik, Plinije Stariji, Sjeverna Baskija, Vojvodstvo Gaskonja, Zapadni Goti, Zuberoanski dijalekt, 1999..
Akvitanija
* Akvitanija (francuska regija 1982. – 2015.).
Pogledaj Zuberoa i Akvitanija
Atlantski Pireneji
Atlantski Pirineji (fra. Pyrénées-Atlantiques, bas. Pirinio-Atlantiarrak ili Pirinio-Atlantikoak, oks. Pirenèus-Atlantics) je departman u jugozapadnoj Francuskoj.
Pogledaj Zuberoa i Atlantski Pireneji
Íñigo Arista
Íñigov kip u Madridu Eneko Aritza ili Íñigo Arista (781. – 852.) bio je prvi kralj Pamplone.
Pogledaj Zuberoa i Íñigo Arista
Baskija
Ovo je članak o povijesnoj regiji Baskiji, u kojoj prebivaju Baski.
Pogledaj Zuberoa i Baskija
Baskijski jezik
Baskijski jezik (ISO 639-3: eus; baskijski: euskara, katkad i euskerahttp://servicios.elcorreo.com/euskera/ ili eskuara) je izolirani jezik kojim govore Baski, narod nastanjen u Pirenejima u sjevernoj Španjolskoj i jugozapadnoj Francuskoj te neutvrđen broj u dijaspori.
Pogledaj Zuberoa i Baskijski jezik
Dagobert I.
Dagobert I. Dagobert I. (603. – Epinay-sur-Seine, 19. siječnja 639.), kralj Franaka od 629.
Pogledaj Zuberoa i Dagobert I.
Euro
Euro (simbol: €; kod: EUR) službena je valuta 20 od 27 država članica Europske unije.
Pogledaj Zuberoa i Euro
Euskara batua
Ujedinjeni baskijski (baskijski: Euskara Batua ili jednostavno Batua) jest standardizirani oblik baskijskog jezika, razvijen od strane Akademije baskijskog jezika u kasnim 1960-tim, koji je danas najčešći oblik jezika u cijeloj Baskiji.
Pogledaj Zuberoa i Euskara batua
Franci
Franci su bili germansko pleme koje je vladalo područjem današnje Francuske, ondašnje Galije i današnje Njemačke nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva.
Pogledaj Zuberoa i Franci
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom.
Pogledaj Zuberoa i Francuska
Francuski departmani
Francuski departmani (jednina: département, množina: départements) su upravne jedinice u Francuskoj.
Pogledaj Zuberoa i Francuski departmani
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Pogledaj Zuberoa i Francuski jezik
Gaj Julije Cezar
Gaj Julije Cezar, latinski Cāius Iulius Caesar (Rim, 13. srpnja 100. pr. Kr. – Rim, 15. ožujka 44. pr. Kr.), rimski vojskovođa, političar i pisac.
Pogledaj Zuberoa i Gaj Julije Cezar
Gaskonjski dijalekt
Gaskonjski jezik ili dijalekt (ISO 639-3: oci; okitanski; occitan; nekada je smatran posebnim jezikom i je bio označavan kodnim nazivom ISO 639-3: gsc), dijalekt malenog romanskog naroda poznatog kao Gaskonjci, oko 400 000 pripadnika, koji se govori u francuskoj provinciji Gaskonji (250 000 govornika) od Médoca do Pireneja, i od Atlantika do Katalonije.
Pogledaj Zuberoa i Gaskonjski dijalekt
Henrik II., kralj Engleske
Henrik II. (Le Mans, 5. ožujka 1133. – Chinon, 6. srpnja 1189.) bio je engleski kralj.
Pogledaj Zuberoa i Henrik II., kralj Engleske
Hugenotski ratovi
Francuski religiozni ratovi (fra. Guerres de religion) ili Hugenotski ratovi odnose se na razdoblje građanskih ratova i vojnih sukoba od 1562. do 1598. u Francuskoj, između dvije grane kršćanstva – katoličanstva i protestantizma.
Pogledaj Zuberoa i Hugenotski ratovi
Karolinzi
Karla Velikog s natpisom KAROLVS IMP AVG (''Karolus imperator augustus'') Karolinzi (znani i kao Arnulfingi, po jednom od predaka roda biskupu iz Metza Arnulfu, umro 641., ili Karlingi) je bila poznata franačka plemićka obitelj koja se nakon Merovinga popela na franačko prijestolje i uspostavila dinastiju, koja je tri stoljeća vladala brojnim europskim državama.
Pogledaj Zuberoa i Karolinzi
Kraljevina Navara
Kraljevina Navara (bas. Nafarroako Erresuma, špa. Reino de Navarra, fra. Royaume de Navare, lat. Regnum Navarrae), prvotno Kraljevina Pamplona, bila je monarhija čiji je teritorij zauzimao zemlje s obje strane Pirineja na njihovoj atlantskoj strani.
Pogledaj Zuberoa i Kraljevina Navara
Lapurdija
Lapurdija (baskijski: Lapurdi, francuski naziv: Labourd, izvorno latinski: Lapurtum, gaskonjski:Labord), je povijesna baskijska i francuska pokrajina.
Pogledaj Zuberoa i Lapurdija
Lingua franca
Lingua franca jest jezik koji uvelike prelazi granice zemlje u kojoj se govori.
Pogledaj Zuberoa i Lingua franca
Mauléon-Licharre
Mauléon-Licharre (službeno francusko ime) ili Maule-Lextarre (baskijsko ime) je općina u jugozapadnoj Francuskoj u deparmatnu Atlantski Pireneji.
Pogledaj Zuberoa i Mauléon-Licharre
Neandertalac
Rekonstruirani kostur neandertalca.Neandertalac je izumrla vrsta roda Homo, srodna suvremenoj ljudskoj vrsti Homo sapiens koja je nastanjivala većinu europskog kontinenta i dio jugozapadne Azije od sjevera Arapskog poluotoka do šire okolice Kaspijskoga mora.
Pogledaj Zuberoa i Neandertalac
Okcitanski jezik
okcitanskog naroda Okcitanski jezik (provansalski, langue d'oc; ISO 639-3: oci) jedan od okcitanskih jezika, iberoromanski ogranak, koji se govore u departmanima južne Francuske, te u nekim dijelovima Španjolske i Italije, i u Monaku.
Pogledaj Zuberoa i Okcitanski jezik
Plinije Stariji
Plinije Stariji. Gaj Plinije Sekund, poznatiji kao Plinije Stariji (latinski Gaius Plinius Secundus Maior; 23. – 79.), antički pisac i ugledan znanstvenik (zemljopisac i ino) koji je napisao djelo Zemljopis starog svijeta.
Pogledaj Zuberoa i Plinije Stariji
Sjeverna Baskija
Ovo je članak o francuskom dijelu Baskije.
Pogledaj Zuberoa i Sjeverna Baskija
Vojvodstvo Gaskonja
Povijesni razvitak Gaskonje i Guyenne, usporedno sa starorimskom Novempopulanijom. Vojvodstvo Gaskonja (baskijski Baskoniako Dukerria, špa. Ducado de Vasconia, fr. Duché de Vasconie) je bila franačka marka uspostavljena na jugozapadnom rubu Franačke.
Pogledaj Zuberoa i Vojvodstvo Gaskonja
Zapadni Goti
Seobe Zapadni Goti ili Vizigoti su bili nomadska plemena koja su se s istoka doselili na područje Zapadnog Rimskog Carstva u velikoj seobi naroda koncem 4. stoljeća, a djelomično su naseljavali i područje Istočnog Rimskog Carstva (Bizanta).
Pogledaj Zuberoa i Zapadni Goti
Zuberoanski dijalekt
Zuberera Zuberoanski dijalekt ili Suletinski dijalekt (suletinski baskijski; ISO 639-3: bsz; povučen iz upotrebe; souletin, souletino, suletino, xiberoera, zuberoera, suberoan, souletin basque), baskijski dijalekt, jedan od tri bivša baskijska jezika, od 2007.
Pogledaj Zuberoa i Zuberoanski dijalekt
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Pogledaj Zuberoa i 1999.
Također poznat kao Soule.