Brže od pregledniku!
62 odnosi: Augsburg, Basbariton, Beč, Bečka državna opera, Boris Papandopulo, Dubrovačke ljetne igre, Edinburgh, Film, Giacomo Puccini, Giuseppe Verdi, Glumac, Herbert von Karajan, Hrvatska, Ivan Brkanović, La bohème, La Scala, Leoš Janáček, Lisinski (1944.), Lovro von Matačić, Metropolitan Opera, Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu, Nizozemska, Oktavijan Miletić, Opera, Pariz, Pjevanje, Ples, Radio, Richard Strauss, Richard Wagner, Salzburg, Samuel Barber, Sidonija Erdődy Rubido, Sopran, Travnik, Wiesbaden, Wolfgang Amadeus Mozart, Zagreb, Zürich, 1. svibnja, 16. svibnja, 1921., 1942., 1943., 1944., 1945., 1946., 1948., 1949., 1950., ..., 1951., 1953., 1956., 1962., 1965., 1970., 1972., 1981., 1982., 2011., 22. studenoga, 24. listopada. Proširite indeks (12 više) »
Augsburg
Augsburg (bavarski i švapski: Augschburg) grad je u Njemačkoj na jugozapadu savezne države Bavarske i sjedište vlade upravnog područja Schwaben.
Novi!!: Srebrenka Jurinac i Augsburg · Vidi više »
Basbariton
Raspon muškog glasa koji određuje timbar između basa i baritona, da se dosegne najljepši pjev i baršun u ulogama.
Novi!!: Srebrenka Jurinac i Basbariton · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Srebrenka Jurinac i Beč · Vidi više »
Bečka državna opera
Bečka državna opera Bečka državna opera oko 1900. Bečka državna opera (njem. Wiener Staatsoper, raniji naziv k.k. Hofoper) jedna je od znamenitosti na bečkom Ringu, najvažnija operna kuća Beča i jedna od najpoznatijih na svijetu.
Novi!!: Srebrenka Jurinac i Bečka državna opera · Vidi više »
Boris Papandopulo
Boris Papandopulo (Bad Honnef, 25. veljače 1906. – Zagreb, 16. listopada 1991.), bio je hrvatski skladatelj i dirigent; sin operne pjevačice Maje Strozzi-Pečić i oca ruskog plemenitaša Konstantina Papandopula.
Novi!!: Srebrenka Jurinac i Boris Papandopulo · Vidi više »
Dubrovačke ljetne igre
Novela od Stanca u izdanju Male biblioteke Dubrovačkih ljetnih igara Dubrovačke ljetne igre su festival utemeljen 1950. godine.
Novi!!: Srebrenka Jurinac i Dubrovačke ljetne igre · Vidi više »
Edinburgh
Edinburgh (škotski gaelski: Dùn Èideann, škotski: Edinburgh/Embra/Emburrie) je glavni grad Škotske smješten u zaljevu u Forth, blizu rijeke Leith.
Novi!!: Srebrenka Jurinac i Edinburgh · Vidi više »
Film
Film (eng. film - kožica, opna, tanki sloj) vizualna je projekcija u pokretu, najčešće ozvučena.
Novi!!: Srebrenka Jurinac i Film · Vidi više »
Giacomo Puccini
Giacomo Antonio Domenico Michele Secondo Maria Puccini (Lucca, 22. prosinca 1858. – Bruxelles, 29. studenog 1924.), talijanski skladatelj.
Novi!!: Srebrenka Jurinac i Giacomo Puccini · Vidi više »
Giuseppe Verdi
Giuseppe Fortunino Francesco Verdi (Le Roncole pokraj Parme, 10. listopada 1813. – Milano, 27. siječnja 1901.), talijanski skladatelj.
Novi!!: Srebrenka Jurinac i Giuseppe Verdi · Vidi više »
Glumac
Glumac ili glumica je osoba koja glumi ili igra ulogu u nekoj umjetničkoj izvedbi.
Novi!!: Srebrenka Jurinac i Glumac · Vidi više »
Herbert von Karajan
Herbert von Karajan (Salzburg, Austrija, 5. travnja 1908. – Anif, Austrija, 16. srpnja 1989.), bio je austrijski dirigent, jedan od najznačajnijih u 20. stoljeću.
Novi!!: Srebrenka Jurinac i Herbert von Karajan · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Srebrenka Jurinac i Hrvatska · Vidi više »
Ivan Brkanović
Ivan Brkanović (Škaljari pokraj Kotora, 27. prosinca 1906. – Zagreb, 20. veljače 1987.), hrvatski skladatelj.
Novi!!: Srebrenka Jurinac i Ivan Brkanović · Vidi više »
La bohème
Boemi (La bohème) ili scene iz boemskog života je opera u četiri čina Giacoma Puccinija.
Novi!!: Srebrenka Jurinac i La bohème · Vidi više »
La Scala
Unutrašnjost ''La Scale'' Teatro alla Scala – ili samo La Scala – svjetski je poznata operna kuća u Milanu u Italiji.
Novi!!: Srebrenka Jurinac i La Scala · Vidi više »
Leoš Janáček
Janáček sa suprugom Zdenkom 1881. Leoš Janáček (Hukvaldy, 3. srpnja 1854. – Moravská Ostrava, 12. kolovoza 1928.), češki skladatelj.
Novi!!: Srebrenka Jurinac i Leoš Janáček · Vidi više »
Lisinski (1944.)
Lisinski je prvi hrvatski dugometražni igrani film, snimljen 1944. godine.
Novi!!: Srebrenka Jurinac i Lisinski (1944.) · Vidi više »
Lovro von Matačić
Lovro von Matačić Lovro von Matačić (Sušak, 14. veljače 1899. – Zagreb, 4. siječnja 1985.) bio je hrvatski dirigent i skladatelj.
Novi!!: Srebrenka Jurinac i Lovro von Matačić · Vidi više »
Metropolitan Opera
Pročelje zgrade Opere. Stara zgarada Opere u 39. ulici u Broadwayu. Metropolitan opera je operna kuća u New Yorku te jedna od najpoznatijih i najprestižnijih opernih kuća u svijetu.
Novi!!: Srebrenka Jurinac i Metropolitan Opera · Vidi više »
Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu
Nova zgrada Muzičke akademije u Zagrebu Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu najveća je i najstarija visokoškolska glazbena ustanova u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Srebrenka Jurinac i Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Srebrenka Jurinac i Nizozemska · Vidi više »
Oktavijan Miletić
Oktavijan Miletić (Zagreb, 1. listopada 1902. – Zagreb, 17. kolovoza 1987.), hrvatski redatelj, snimatelj, scenarist i glumac.
Novi!!: Srebrenka Jurinac i Oktavijan Miletić · Vidi više »
Opera
Sydneyska opera. Opera se može definirati kao scenska drama u kojoj glavni glumci pjevaju većinu svoje uloge.
Novi!!: Srebrenka Jurinac i Opera · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Srebrenka Jurinac i Pariz · Vidi više »
Pjevanje
Harry Belafonte (1954.) Patti Smith ispred mikrofona (2007.) Pjevanje je naziv za poseban način uporabe ljudskoga glasa u glazbi: prilikom pjevanja, zvuk se proizvodi glasnicama.
Novi!!: Srebrenka Jurinac i Pjevanje · Vidi više »
Ples
Balet Ples je ritmično pokretanje tijela prema ritmu glazbe (rjeđe bez glazbe), pojedinačno, u parovima ili u skupinama.
Novi!!: Srebrenka Jurinac i Ples · Vidi više »
Radio
Radio iz 1920. godine Radio, u starijoj literaturi krugoval, bežično je primanje i prijenos komunikacijskih signala elektromagnetskim valovima čije su frekvencije niže od frekvencije vidljive svjetlosti.
Novi!!: Srebrenka Jurinac i Radio · Vidi više »
Richard Strauss
Richard Strauss (München, 11. lipnja 1864. – Garmisch-Partenkirchen, 8. rujna 1949.), njemački skladatelj.
Novi!!: Srebrenka Jurinac i Richard Strauss · Vidi više »
Richard Wagner
Richard Wagner (Leipzig, 22. svibnja 1813. – Venecija, 13. veljače 1883.), njemački skladatelj, dirigent, reformator opere i središnja ličnost u njenom razvoju u drugoj polovici 19.
Novi!!: Srebrenka Jurinac i Richard Wagner · Vidi više »
Salzburg
Pročelje katedrale Salzburg (bavarski: ili Solnograd, statutarni grad u Austriji i središte istoimene savezne države. Četvrti je po veličini grad u Austriji, a nalazi se na granici s Njemačkom. U starim hrvatskim izvorima naziva ga se Solnograd, a tim ga imenom i danas nazivaju Hrvati iz Gradišća u svojim medijima. U okolici Salzburga nalaze se rudnici soli, koji su se eksploatirali do 1989., kada su zatvoreni. Oni su danas jedna od turističkih atrakcija. Hrvatski (i slovenski) naziv za taj grad je Solnograd jer njemačka riječ "salz" znači "sol". Ime grada u doslovnom prijevodu znači "dvorac ili tvrđava od soli" Stari grad Salzburg (Altstadt), u svijetu poznat po svojoj baroknoj arhitekturi, smatra se jednim od najbolje očuvanih gradova sjeverno od Alpa. Od 1996. stari dio Salzburga upisan je na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi. Salzburg su zbog arhitekture u prošlosti često nazivali i njemačkim Rimom. Današnji izgled grada datira iz 16., 17. i 18. stoljeća kad je započeta transformacija iz srednjovjekovnog u barokni grad. Salzburg je ujedno i rodni grad W. A. Mozarta i grad u kojemu je proveo svoje rano djetinjstvo.
Novi!!: Srebrenka Jurinac i Salzburg · Vidi više »
Samuel Barber
Samuel Barber (West Chester, 9. ožujka 1910. – New York, 23. siječnja 1981.), američki skladatelj.
Novi!!: Srebrenka Jurinac i Samuel Barber · Vidi više »
Sidonija Erdődy Rubido
Sidonija Erdődy Rubido (Zagreb, 7. veljače 1819. – Gornja Rijeka pokraj Kalnika, 17. veljače 1884.), grofica, hrvatska operna pjevačica (sopran).
Novi!!: Srebrenka Jurinac i Sidonija Erdődy Rubido · Vidi više »
Sopran
Sopran je najviši ženski glas.
Novi!!: Srebrenka Jurinac i Sopran · Vidi više »
Travnik
Travnik je općina u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Srebrenka Jurinac i Travnik · Vidi više »
Wiesbaden
Wiesbaden je glavni grad njemačke pokrajine Hessena.
Novi!!: Srebrenka Jurinac i Wiesbaden · Vidi više »
Wolfgang Amadeus Mozart
Wolfgang Amadeus Mozart (Salzburg, 27. siječnja 1756. – Beč, 5. prosinca 1791.), austrijski skladatelj.
Novi!!: Srebrenka Jurinac i Wolfgang Amadeus Mozart · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Srebrenka Jurinac i Zagreb · Vidi više »
Zürich
Zürich (njemački: Zürich, talijanski: Zurigo) najveći je grad u Švicarskoj (stanovništvo: 404.783 u 2014. godini) i glavni grad Ciriškog kantona.
Novi!!: Srebrenka Jurinac i Zürich · Vidi više »
1. svibnja
1.
Novi!!: Srebrenka Jurinac i 1. svibnja · Vidi više »
16. svibnja
16.
Novi!!: Srebrenka Jurinac i 16. svibnja · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Srebrenka Jurinac i 1921. · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: Srebrenka Jurinac i 1942. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: Srebrenka Jurinac i 1943. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: Srebrenka Jurinac i 1944. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Srebrenka Jurinac i 1945. · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: Srebrenka Jurinac i 1946. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Srebrenka Jurinac i 1948. · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: Srebrenka Jurinac i 1949. · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: Srebrenka Jurinac i 1950. · Vidi više »
1951.
Bez opisa.
Novi!!: Srebrenka Jurinac i 1951. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: Srebrenka Jurinac i 1953. · Vidi više »
1956.
Bez opisa.
Novi!!: Srebrenka Jurinac i 1956. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: Srebrenka Jurinac i 1962. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: Srebrenka Jurinac i 1965. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Srebrenka Jurinac i 1970. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: Srebrenka Jurinac i 1972. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Srebrenka Jurinac i 1981. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Srebrenka Jurinac i 1982. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Srebrenka Jurinac i 2011. · Vidi više »
22. studenoga
22.
Novi!!: Srebrenka Jurinac i 22. studenoga · Vidi više »
24. listopada
24.
Novi!!: Srebrenka Jurinac i 24. listopada · Vidi više »
