Brže od pregledniku!
58 odnosi: Alexander Pope, Ariel (mjesec), Asteroidi, Belinda, Bjanka, Caliban, Dezdemona, Ferdinand (mjesec), Francisco (mjesec), Inklinacija, Julija (mjesec), Kalista (mjesec), Kelvin, Klanac, Kordelija, Kresida, Kuiperov pojas, Kupid (mjesec), Led, Mab (mjesec), Margaret (mjesec), Metar, Miranda (mjesec), Oberon (mjesec), Ofelija, Pastirski satelit, Perdita (mjesec), Porcija, Prirodni satelit, Promjer, Prospero, Puck (mjesec), Rozalinda, Setebos, Stephano, Stupanj (kut), Svemirski teleskop Hubble, Sycorax, Titanija (mjesec), Trinculo, Udarni krater, Umbriel (mjesec), Uran, Uranovi mali unutarnji pravilni sateliti, Uranovi prstenovi, Uranovi vanjski nepravilni sateliti, Uranovi veliki unutarnji pravilni sateliti, Voda, Voyager 2, William Herschel, ..., William Lassell, William Shakespeare, 1787., 1851., 1948., 1986., 1997., 2003.. Proširite indeks (8 više) »
Alexander Pope
'''Alexander Pope''' Alexander Pope (London, 21. svibnja 1688. – Twickenham, (danas London), 30. svibnja 1744.), engleski književnik.
Novi!!: Uranovi prirodni sateliti i Alexander Pope · Vidi više »
Ariel (mjesec)
Ariel (također Uran I) je prirodni satelit Urana.
Novi!!: Uranovi prirodni sateliti i Ariel (mjesec) · Vidi više »
Asteroidi
Asteroid 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, a to je bio prvi mjesec koji je bio otkriven kod asteroida. Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. Usporedba veličina planetoida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa. Najveći planetoid s gornje slike 4 Vesta (lijevo), s patuljastim planetom 1 Ceres (u sredini) i Zemljinim Mjesecom (desno) prikazanim u mjerilu. Hubbleove snimke 1 Ceresa. 951 Gaspra je prvi planetoid koji je bio uslikan iz blizine. Veličina prvih 10 otkrivenih planetoid u usporedbi s Mjesecom: 1 Ceres, 2 Pallas, 3 Juno, 4 Vesta, 5 Astraea, 6 Hebe, 7 Iris, 8 Flora, 9 Metis i 10 Hygiea. Površina planetoida 4 Vesta izbrazdana kraterima. 253 Mathilde je C - planetoid ili ugljikov planetoid, duljine je ono 50 kilometara, koji na sebi ima krater velik skoro polovicu duljine. Fotografija je snimljena 1997. sa svemirske letjelice ''NEAR Shoemaker''. date.
Novi!!: Uranovi prirodni sateliti i Asteroidi · Vidi više »
Belinda
Belinda (također Uran XIV) je prirodni satelit planeta Uran, iz grupe manjih unutarnjih pravilnih satelita, s oko 81 kilometar u promjeru i orbitalnim periodom od 14 sati i 58,6 minuta.
Novi!!: Uranovi prirodni sateliti i Belinda · Vidi više »
Bjanka
Bjanka (također Uran VIII), Uranov prirodni satelit iz grupe manjih unutarnjih pravilnih satelita.
Novi!!: Uranovi prirodni sateliti i Bjanka · Vidi više »
Caliban
Caliban (također Uran XVI) je prirodni satelit planeta Uran, iz grupe vanjskih nepravilnih satelita, s oko 72 kilometra u promjeru i orbitalnim periodom od 579,73 dana. Trinculo.
Novi!!: Uranovi prirodni sateliti i Caliban · Vidi više »
Dezdemona
Desdemona (također Uran X) je prirodni satelit planeta Uran, iz grupe manjih unutarnjih pravilnih, s oko 64 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od 0.473649597 ± 0.000000014 dana.
Novi!!: Uranovi prirodni sateliti i Dezdemona · Vidi više »
Ferdinand (mjesec)
Ferdinand (također Uran XXIV) je prirodni satelit planeta Uran, iz grupe vanjskih nepravilnih satelita, s oko 20 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od 2887.21 dana.
Novi!!: Uranovi prirodni sateliti i Ferdinand (mjesec) · Vidi više »
Francisco (mjesec)
Francisco (također Uran XXII) je prirodni satelit planeta Urana iz grupe vanjskih nepravilnih satelita s oko 22 kilometra u promjeru i orbitalnim periodom od 266,56 dana.
Novi!!: Uranovi prirodni sateliti i Francisco (mjesec) · Vidi više »
Inklinacija
Inklinacija (lat. inclinatio: naginjanje) može značiti.
Novi!!: Uranovi prirodni sateliti i Inklinacija · Vidi više »
Julija (mjesec)
Julija (također Uran XI) je prirodni satelit planeta Uran, iz grupe manjih unutarnjih pravilnih, s oko 94 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od 0.493065490 ± 0.000000012 dana.
Novi!!: Uranovi prirodni sateliti i Julija (mjesec) · Vidi više »
Kalista (mjesec)
Kalista je satelit Jupitera. Kruži oko Jupitera na udaljenosti od 1 883 000 km. Polumjer joj iznosi oko 2400 km, a masa 1.08 × 1023 kg. Kalista je, iza Ganimeda i Titana, treći prirodni satelit po veličini u Sunčevu sustavu.
Novi!!: Uranovi prirodni sateliti i Kalista (mjesec) · Vidi više »
Kelvin
Kelvin (simbol K) je SI jedinica za temperaturu, a definira se kao 1/273,16 dio termodinamičke temperature trojne točke vode.
Novi!!: Uranovi prirodni sateliti i Kelvin · Vidi više »
Klanac
Šestanovca Klanac (prasl. kolnьcь, češ. klanec, lit. kalnas, brdo), kanjon (šp. cañon, iz tal. cannone tj. canna, cijev), klisura ili sutjeska je reljefni oblik, duboko i usko usječena riječna dolina u visoravan ili planinu čija dubina premašuje polovinu udaljenosti između vrhova dolinskih strana, čiji nagib može doseći i 60°.
Novi!!: Uranovi prirodni sateliti i Klanac · Vidi više »
Kordelija
Kordelija (također Uran VI) je prirodni satelit planeta Uran, iz grupe manjih unutarnjih pravilnih, s dimenzijama 50×36 kilometara i orbitalnim periodom od 0.33503384 ± 0.00000058 dana.
Novi!!: Uranovi prirodni sateliti i Kordelija · Vidi više »
Kresida
Kresida (također Uran IX) je prirodni satelit planeta Uran, iz grupe manjih unutarnjih pravilnih, s oko 79,6 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od 0.463569601 ± 0.000000013 dana.
Novi!!: Uranovi prirodni sateliti i Kresida · Vidi više »
Kuiperov pojas
Poznati objekti Kuiperovog pojasa izvedeni iz podataka Minor Planet Centera. Objekti u glavnom pojasu obojani su zeleno dok su raspršeni objekti narančasti. Četiri vanjska planeta su plava. Nekoliko poznatih Neptunovih trojanskih asteroida su žuti dok su Jupiterovi ružičasti. Kuiperov pojas, ponekad nazivan i Edgeworth-Kuiperov pojas, područje Sunčevog sustava nakon planeta koje se proteže od Neptunove orbite (na 30 AJ) do otprilike 50 AJ od Sunca.
Novi!!: Uranovi prirodni sateliti i Kuiperov pojas · Vidi više »
Kupid (mjesec)
Kupid (također Uran XXVII) je prirodni satelit planeta Uran, iz grupe manjih unutarnjih pravilnih, s oko 18 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od 0.618 dana.
Novi!!: Uranovi prirodni sateliti i Kupid (mjesec) · Vidi više »
Led
Ledeni brijegovi Led je voda u čvrstom agregatnom stanju.
Novi!!: Uranovi prirodni sateliti i Led · Vidi više »
Mab (mjesec)
Mab (također Uran XXVI) je prirodni satelit planeta Uran, iz grupe manjih unutarnjih pravilnih, s oko 24.8 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od 0.923 dana.
Novi!!: Uranovi prirodni sateliti i Mab (mjesec) · Vidi više »
Margaret (mjesec)
Margaret (također Uran XXIII) je prirodni satelit planeta Uran, iz grupe vanjskih nepravilnih satelita, s oko 20 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od 1687.01 d dana.
Novi!!: Uranovi prirodni sateliti i Margaret (mjesec) · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Uranovi prirodni sateliti i Metar · Vidi više »
Miranda (mjesec)
Miranda (također Uran V) je prirodni satelit Urana.
Novi!!: Uranovi prirodni sateliti i Miranda (mjesec) · Vidi više »
Oberon (mjesec)
Oberon (također Uran IV) je prirodni satelit Urana.
Novi!!: Uranovi prirodni sateliti i Oberon (mjesec) · Vidi više »
Ofelija
Ofelija (također Uran VII) je prirodni satelit planeta Uran, iz grupe manjih unutarnjih pravilnih, s dimenzijama 54×38×38 kilometara i orbitalnim periodom od 0.37640039 ± 0.00000357 dana.
Novi!!: Uranovi prirodni sateliti i Ofelija · Vidi više »
Pastirski satelit
Pastirski satelit je satelit koji svojim gravitacijskim utjecajem sprječava rasipanje planetnih prstenova.
Novi!!: Uranovi prirodni sateliti i Pastirski satelit · Vidi više »
Perdita (mjesec)
Perdita (također Uran XXV) je prirodni satelit planeta Uran, iz grupe manjih unutarnjih pravilnih, s oko 26 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od 0.618 dana.
Novi!!: Uranovi prirodni sateliti i Perdita (mjesec) · Vidi više »
Porcija
Porcija (također Uran XII) je prirodni satelit planeta Uran, iz grupe manjih unutarnjih pravilnih, s oko 135 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od 0.5131959201 ± 0.0000000093 dana.
Novi!!: Uranovi prirodni sateliti i Porcija · Vidi više »
Prirodni satelit
Mjeseci Sunčevog sustava u usporedbi s našim planetom, Zemljom Prirodni satelit je nebesko tijelo koje kruži oko većeg nebeskog tijela, obično planeta.
Novi!!: Uranovi prirodni sateliti i Prirodni satelit · Vidi više »
Promjer
Promjer (dijametar) je pojam u geometriji koji označava duljinu dužine koja prolazi kroz središte kružnice i čiji krajevi se nalaze na kružnici.
Novi!!: Uranovi prirodni sateliti i Promjer · Vidi više »
Prospero
Prospero (također Uran XVIII) je prirodni satelit planeta Uran, iz grupe vanjskih nepravilnih satelita, s oko 50 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od 1978.29 dana.
Novi!!: Uranovi prirodni sateliti i Prospero · Vidi više »
Puck (mjesec)
Puck (također Uran XV) je prirodni satelit planeta Uran, iz grupe manjih unutarnjih pravilnih satelita, s oko 162 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od 0.76183287 ± 0.000000014 dana.
Novi!!: Uranovi prirodni sateliti i Puck (mjesec) · Vidi više »
Rozalinda
Rozalinda (također Uran XIII) je prirodni satelit planeta Uran, iz grupe manjih unutarnjih pravilnih, s oko 72 kilometra u promjeru i orbitalnim periodom od 0.558459529 ± 0.000000019 dana.
Novi!!: Uranovi prirodni sateliti i Rozalinda · Vidi više »
Setebos
Setebos (također Uran XIX) je prirodni satelit planeta Uran, iz grupe vanjskih nepravilnih satelita, s oko 48 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od 2225.21 dana.
Novi!!: Uranovi prirodni sateliti i Setebos · Vidi više »
Stephano
Stephano (također Uran XX) je prirodni satelit planeta Uran, iz grupe vanjskih nepravilnih satelita, s oko 32 kilometra u promjeru i orbitalnim periodom od 677,37 dana.
Novi!!: Uranovi prirodni sateliti i Stephano · Vidi više »
Stupanj (kut)
Stupanj (znak: °) je mjerna jedinica za mjernu veličinu ravninskog kuta i jednak je vrijednosti 1/360 punog kuta.
Novi!!: Uranovi prirodni sateliti i Stupanj (kut) · Vidi više »
Svemirski teleskop Hubble
Svemirski teleskop Hubble slikan iz raketoplana Discovery tijekom njegove druge misije (STS-82) Slika WFPC2 snimljena Hubble teleskopom (maglica Tarantula u Velikom Magellanovom oblaku Svemirski teleskop Hubble (HST) projekt je nastao suradnjom NASA-e i Europske svemirske agencije.
Novi!!: Uranovi prirodni sateliti i Svemirski teleskop Hubble · Vidi više »
Sycorax
Sycorax (također Uran XVII) je prirodni satelit planeta Uran, iz grupe vanjskih nepravilnih satelita, s oko 150 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od 1978.29 dana. Trinculo.
Novi!!: Uranovi prirodni sateliti i Sycorax · Vidi više »
Titanija (mjesec)
Titanija (također Uran III) je Uranov najveći prirodni satelit.
Novi!!: Uranovi prirodni sateliti i Titanija (mjesec) · Vidi više »
Trinculo
Trinculo (također Uran XXI) je prirodni satelit planeta Uran, iz grupe vanjskih nepravilnih satelita, s oko 18 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od 749.24 dana.
Novi!!: Uranovi prirodni sateliti i Trinculo · Vidi više »
Udarni krater
'''Barringerov krater''' Simulacija udara u laboratoriju Udarni krater je kružna udubina na površini planeta, Mjeseca, asteroida ili nekog drugog nebeskog tijela.
Novi!!: Uranovi prirodni sateliti i Udarni krater · Vidi više »
Umbriel (mjesec)
Umbriel (također Uran II) je prirodni satelit Urana.
Novi!!: Uranovi prirodni sateliti i Umbriel (mjesec) · Vidi više »
Uran
Uran je sedmi po redu planet od Sunca, na srednjoj udaljenosti od Sunca 19,23 astronomskih jedinica.
Novi!!: Uranovi prirodni sateliti i Uran · Vidi više »
Uranovi mali unutarnji pravilni sateliti
planetarni prsten. (foto: HST, izvor:NASA) Unutar putanje Uranovog mjeseca Mirande nalaze se Uranovi mali unutarnji pravilni sateliti.
Novi!!: Uranovi prirodni sateliti i Uranovi mali unutarnji pravilni sateliti · Vidi više »
Uranovi prstenovi
svemirskog teleskopa James Webb. Uranovi prstenovi su sustav prstenova oko planeta Urana.
Novi!!: Uranovi prirodni sateliti i Uranovi prstenovi · Vidi više »
Uranovi vanjski nepravilni sateliti
Izvan putanje Uranovog satelita Oberona otkriveno je u periodu od 1997. do 2003. još 9 malih satelita u nepravilnim putanjama.
Novi!!: Uranovi prirodni sateliti i Uranovi vanjski nepravilni sateliti · Vidi više »
Uranovi veliki unutarnji pravilni sateliti
Uranovi veliki unutarnji pravilni sateliti su najveći i najznačajniji Uranovi prirodni sateliti.
Novi!!: Uranovi prirodni sateliti i Uranovi veliki unutarnji pravilni sateliti · Vidi više »
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Novi!!: Uranovi prirodni sateliti i Voda · Vidi više »
Voyager 2
Voyager 2 svemirska sonda je lansirana 1977.
Novi!!: Uranovi prirodni sateliti i Voyager 2 · Vidi više »
William Herschel
Sir Wilhelm Friedrich Herschel, FRS (Hannover, 15. studenog 1738. – Slough, 25. kolovoza 1822.), njemačko-britanski skladatelj i astronom poznat po otkriću Urana i četiri njegova satelita.
Novi!!: Uranovi prirodni sateliti i William Herschel · Vidi više »
William Lassell
William Lassell William Lassell (Bolton, Engleska, 18. lipnja 1799. – Maidenhead, Engleska, 5. listopada 1880.), engleski astronom Nakon trgovačkog obrazovanja vodio je pivovaru.
Novi!!: Uranovi prirodni sateliti i William Lassell · Vidi više »
William Shakespeare
William Shakespeare (Stratford na Avonu, Engleska, 26. travnja 1564. (kršten) – Stratford na Avonu, 23. travnja[jul.] / 3. svibnja[greg.] 1616.), engleski književnik, kazališni glumac i redatelj, općenito smatran za najvećeg pisca engleskog jezika i najslavnijeg i najizvođenijeg svjetskog dramatičara.
Novi!!: Uranovi prirodni sateliti i William Shakespeare · Vidi više »
1787.
Bez opisa.
Novi!!: Uranovi prirodni sateliti i 1787. · Vidi više »
1851.
Bez opisa.
Novi!!: Uranovi prirodni sateliti i 1851. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Uranovi prirodni sateliti i 1948. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Uranovi prirodni sateliti i 1986. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Uranovi prirodni sateliti i 1997. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Uranovi prirodni sateliti i 2003. · Vidi više »
