Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

William Herschel

Indeks William Herschel

Sir Wilhelm Friedrich Herschel, FRS (Hannover, 15. studenog 1738. – Slough, 25. kolovoza 1822.), njemačko-britanski skladatelj i astronom poznat po otkriću Urana i četiri njegova satelita.

78 odnosi: Asteroidi, Đuro II., kralj Velike Britanije i Irske, Đuro III., kralj Velike Britanije i Irske, Đuro IV., kralj Velike Britanije i Irske, Bath (razdvojba), Caroline Herschel, Copleyeva medalja, Disk, Dvojna zvijezda, Encelad (mjesec), Engleska, Engleski jezik, Europska svemirska agencija, Hannover, Hanoverska dinastija, Heinrich Wilhelm Olbers, Herschel (krater na Mimasu), Infracrveno zračenje, John Herschel, Komet, Kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti, Mars, Metar, Mimas (mjesec), Mjesec, Mliječni put, Njemačka, Novogrčki jezik, Oberon (mjesec), Planet, Plinoviti div, Prirodni satelit, Prizma, Projekt Gutenberg, Refraktorski teleskop, Saturn, Sunčev sustav, Sunčeva svjetlost, Sunce, Svemir, Svjetlost, Teleskop, Termometar, Titanija (mjesec), Udarni krater, Ujedinjeno Kraljevstvo, Uran, Vitez (naslov), Zvijezda, 1. kolovoza, ..., 13. ožujka, 15. studenoga, 1738., 1755., 1773., 1781., 1782., 1783., 1785., 1786., 1788., 1789., 1792., 1800., 1802., 1816., 1820., 1822., 1831., 1847., 1852., 1963., 2 Pallas, 25. kolovoza, 28. kolovoza, 28. ožujka, 3. travnja, 7. ožujka. Proširite indeks (28 više) »

Asteroidi

Asteroid 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, a to je bio prvi mjesec koji je bio otkriven kod asteroida. Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. Usporedba veličina planetoida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa. Najveći planetoid s gornje slike 4 Vesta (lijevo), s patuljastim planetom 1 Ceres (u sredini) i Zemljinim Mjesecom (desno) prikazanim u mjerilu. Hubbleove snimke 1 Ceresa. 951 Gaspra je prvi planetoid koji je bio uslikan iz blizine. Veličina prvih 10 otkrivenih planetoid u usporedbi s Mjesecom: 1 Ceres, 2 Pallas, 3 Juno, 4 Vesta, 5 Astraea, 6 Hebe, 7 Iris, 8 Flora, 9 Metis i 10 Hygiea. Površina planetoida 4 Vesta izbrazdana kraterima. 253 Mathilde je C - planetoid ili ugljikov planetoid, duljine je ono 50 kilometara, koji na sebi ima krater velik skoro polovicu duljine. Fotografija je snimljena 1997. sa svemirske letjelice ''NEAR Shoemaker''. date.

Novi!!: William Herschel i Asteroidi · Vidi više »

Đuro II., kralj Velike Britanije i Irske

Đuro II., eng. George Augustus (Hanover, 10. studenog 1683. – London, 25. listopada 1760.), kralj Velike Britanije i Irske, vojvoda od Braunschweig-Lüneburga i knez izbornik Svetog Rimskog Carstva od 11. lipnja 1727. do svoje smrti.

Novi!!: William Herschel i Đuro II., kralj Velike Britanije i Irske · Vidi više »

Đuro III., kralj Velike Britanije i Irske

Đuro III., eng. George William Frederick (London, 4. lipnja 1738. – Berkshire, 29. siječnja 1820.), kralj Velike Britanije i Irske, vojvoda od Braunschweig-Lüneburg i elektor Hanovera od 25. listopada 1760. do 1. siječnja 1801. godine.

Novi!!: William Herschel i Đuro III., kralj Velike Britanije i Irske · Vidi više »

Đuro IV., kralj Velike Britanije i Irske

Đuro IV., eng. George Augustus Frederick (London, 12. kolovoza 1762. – Berkshire, 26. lipnja 1830.), kralj Ujedinjenog Kraljevstva i kralj Hanovera od očeve smrti do svoje smrti, a prethodno devet godina regent za svog mentalno oboljelog oca.

Novi!!: William Herschel i Đuro IV., kralj Velike Britanije i Irske · Vidi više »

Bath (razdvojba)

Naselja i gradovi.

Novi!!: William Herschel i Bath (razdvojba) · Vidi više »

Caroline Herschel

Caroline Lucretia Herschel (Hannover, 16. ožujka 1750. – Hannover, 9. siječnja 1848.), njemačka astronomkinja, mlađa sestra astronoma Williama Herschela.

Novi!!: William Herschel i Caroline Herschel · Vidi više »

Copleyeva medalja

Copleyeva medalja (engl. Copley Medal) je medalja koju znanstvenicima dodjeljuje britansko Kraljevsko društvo.

Novi!!: William Herschel i Copleyeva medalja · Vidi više »

Disk

Disk je uobičajeni naziv za kružnu ploču, tj.

Novi!!: William Herschel i Disk · Vidi više »

Dvojna zvijezda

Dvostruka zvijezda Sirius A i B Dvostruke ili dvojne zvijezde su zvjezdani sustav kojeg čine dvije gravitacijski vezane zvijezde.

Novi!!: William Herschel i Dvojna zvijezda · Vidi više »

Encelad (mjesec)

Enkelad ili Encelad (EnceladusJure Šonje, gl. ur., Rječnik hrvatskoga jezika, Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Školska knjiga, Zagreb, 2000.,,, str. 245.), prirodni je Saturnov satelit koga je 1789. otkrio astronom William Herschel.

Novi!!: William Herschel i Encelad (mjesec) · Vidi više »

Engleska

Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.

Novi!!: William Herschel i Engleska · Vidi više »

Engleski jezik

skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.

Novi!!: William Herschel i Engleski jezik · Vidi više »

Europska svemirska agencija

Europska svemirska agencija (ESA) osnovana je 20. ožujka 1964. godine.

Novi!!: William Herschel i Europska svemirska agencija · Vidi više »

Hannover

Hannover, niskonjemački:Hannober, glavni je grad njemačke pokrajine (Landeshauptstadt) Donje Saske.

Novi!!: William Herschel i Hannover · Vidi više »

Hanoverska dinastija

Grb dinastije Hannover Dinastija Hannover je njemačka dinastija koja je vladala Braunschweigom, Hannoverom (do 1866.) i Ujedinjenim Kraljevstvom (1714. – 1901.). Dinastija Hannover je bila mlađi ogranak dinastije Welf, koja je bila mlađa grana dinastije Este.

Novi!!: William Herschel i Hanoverska dinastija · Vidi više »

Heinrich Wilhelm Olbers

Heinrich Wilhelm Olbers (Arbergen, 11. listopada 1758. – Bremen, 2. ožujka 1840.), njemački liječnik i astronom amater.

Novi!!: William Herschel i Heinrich Wilhelm Olbers · Vidi više »

Herschel (krater na Mimasu)

Herchel je krater na Mimasu, mjesecu Saturna.

Novi!!: William Herschel i Herschel (krater na Mimasu) · Vidi više »

Infracrveno zračenje

Sunčevog zračenja emitira se u infracrvenom području. Slika psa u srednjem ("termalnom") infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). Slikarski stalak viđena u infracrvenom spektru. Infracrveno zračenje (lat. infra: ispod; kratica IR od eng. infrared) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina približno između 0,8 μm i nekoliko stotina mikrometara.

Novi!!: William Herschel i Infracrveno zračenje · Vidi više »

John Herschel

Pirheliometar, istraživački tip. John Herschel, punim imenom John Frederick William Herschel (Slogh kod Windsora, 7. ožujka 1792. - Collingwood kod Hawkhursta, 11. svibnja 1871.), engleski astronom, matematičar, kemičar i fotograf.

Novi!!: William Herschel i John Herschel · Vidi više »

Komet

Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. u Pazinu. Mlazovi plina i leda izbijaju iz kometa Hartley 2. Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Komet C/2011 W3 (Lovejoy) se približava Suncu krajem 2011. Australije 2007. Sunca. Sunca. Građa kometa. Dijelovi repa kometa. Neki kometi kao komet Lovejoy (oznake C/2011 W3) imaju vrlo dugačak rep. Usporedba jezgri kometa Tempel 1 i Hartley 2. Jezgra kometa Wild 2. Komet Borrelly (oznake 19P/Borrelly) ima mlazeve plina, iako nema površinskog leda. Komet Holmes (oznake 17P/Holmes) iz 2007., pokazuje svojstveni plavi ionski plinski rep s desne strane. Halleyjeva kometa u plavoj boji, s obzirom na putanje Jupitera, Saturna, Urana i Neptuna, koje su u crvenoj boji. infracrvenom svjetlu. Komet (prema grč. ϰομήτης: dugokos; zvijezda repatica) je nestalno nebesko tijelo u Sunčevu sustavu kojima su staze vrlo izdužene, a ravninu ekliptike mogu presijecati pod bilo kojim kutom.

Novi!!: William Herschel i Komet · Vidi više »

Kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti

Zgrada Kraljevskog društva u Londonu Londonsko kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti (engl. Royal Society of London for Improving Natural Knowledge), kraće zvano Kraljevsko društvo (engl. Royal Society), britansko je znanstveno društvo osnovano radi njegovanja znanosti.

Novi!!: William Herschel i Kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti · Vidi više »

Mars

Mars je četvrti planet po udaljenosti od Sunca, vidljiv sa Zemlje prostim okom i zato poznat od davnine.

Novi!!: William Herschel i Mars · Vidi više »

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Novi!!: William Herschel i Metar · Vidi više »

Mimas (mjesec)

Mimas ili Mima (također Mimant, Saturn I), prirodni je satelit Saturna kojeg je 1789. otkrio William Herschel.

Novi!!: William Herschel i Mimas (mjesec) · Vidi više »

Mjesec

Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.

Novi!!: William Herschel i Mjesec · Vidi više »

Mliječni put

Mliječni put (Mliječna staza, Kumova slama, Slamotres, Rimska cesta, Galaktika, Marijina kruna) je galaktika kojoj pripada naš Sunčev sustav, u kojem je Zemlja jedan od planeta.

Novi!!: William Herschel i Mliječni put · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: William Herschel i Njemačka · Vidi više »

Novogrčki jezik

Novogrčki (moderni grčki; ISO 639-3:; helenski, grčki: Ελληνική γλώσσα) službeni je jezik Grčke i grčkog dijela Cipra, a od 1981. jedan je od službenih jezika EU.

Novi!!: William Herschel i Novogrčki jezik · Vidi više »

Oberon (mjesec)

Oberon (također Uran IV) je prirodni satelit Urana.

Novi!!: William Herschel i Oberon (mjesec) · Vidi više »

Planet

Planeti Sunčevog sustava: 1. Merkur, 2. Venera, Zemlja, 4. Mars, 5. Jupiter, 6. Saturn, 7. Uran i 8. Neptun. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Planet (lat. planetae, prema grč. πλανήτης: koji luta) je nebesko tijelo koje obilazi oko zvijezde (u našem Sunčevom sustavu to je Sunce) i koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde, dovoljno veliko da ga oblikuje vlastita gravitacija, svijetli odraženom Sunčevom svjetlošću i može imati vlastite prirodne satelite.

Novi!!: William Herschel i Planet · Vidi više »

Plinoviti div

plinoviti div Jupiter Plinoviti divovi su podvrsta divovskih (jovijanskih) planeta kojima većina mase otpada na vodik i helij.

Novi!!: William Herschel i Plinoviti div · Vidi više »

Prirodni satelit

Mjeseci Sunčevog sustava u usporedbi s našim planetom, Zemljom Prirodni satelit je nebesko tijelo koje kruži oko većeg nebeskog tijela, obično planeta.

Novi!!: William Herschel i Prirodni satelit · Vidi više »

Prizma

Prizma Prizma je poliedar određen s dva sukladna poligona koji leže u paralelnim ravninama i imaju paralelne odgovarajuće stranice.

Novi!!: William Herschel i Prizma · Vidi više »

Projekt Gutenberg

Omot CD-a Projekta Gutenberg Projekt Gutenberg je projekt koji je započeo Michael Hart 1971. godine, s ciljem da sve knjige koje su u javnom vlasništvu prebaci u elektronički oblik, s dva vrlo pohvalna cilja.

Novi!!: William Herschel i Projekt Gutenberg · Vidi više »

Refraktorski teleskop

Najveći refraktorski teleskop, s objektivom promjera 102 cm, ima Zvjezdarnica Yerkes u SAD-u. Refraktorski teleskop ili refraktor (njem. Refraktor, prema lat. refractus: slomljen) je vrsta optičkog teleskopa koja koristi leću kao objektiv.

Novi!!: William Herschel i Refraktorski teleskop · Vidi više »

Saturn

Saturn je šesti planet u Sunčevu sustavu.

Novi!!: William Herschel i Saturn · Vidi više »

Sunčev sustav

Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.

Novi!!: William Herschel i Sunčev sustav · Vidi više »

Sunčeva svjetlost

Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. Campbell–Stokesov heliograf. Piranometar. Pirheliometar. Sunčeva svjetlost, Sunčeve zrake, Sunčevo zračenje ili solarno zračenje je cjelokupni spektar elektromagnetskog zračenja koje nam dolazi sa Sunca.

Novi!!: William Herschel i Sunčeva svjetlost · Vidi više »

Sunce

Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.

Novi!!: William Herschel i Sunce · Vidi više »

Svemir

Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje: prostor, vrijeme, materija, energija, planeti, zvijezde, galaktike, intergalaktički prostor i sve iza toga.

Novi!!: William Herschel i Svemir · Vidi više »

Svjetlost

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.

Novi!!: William Herschel i Svjetlost · Vidi više »

Teleskop

Refraktorski teleskop opservatorija u Harvardu. Fotometar. Newtonovog reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. Messierovu maratonu Višnjan-Rušnjak 2006. Green Bank radio teleskop. astročestične fizike. rendgenskih zraka. Amaterski Schmidt-Cassegrain teleskop na ekvatorijalnoj montaži. http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Goto-teleskop.jpg Shuttle (izvor: NASA). Teleskop (grč. tele: daleko, skopein: gledati) je mjerni instrument za astronomsko promatranje i proučavanje elektromagnetskoga zračenja dalekih nebeskih tijela, često opremljen dodatnim instrumentima kao što su fotometar, interferometar i spektroskop.

Novi!!: William Herschel i Teleskop · Vidi više »

Termometar

temperature. Liječnički termometar. Bourdonov termometar. mlijeka. Bimetalni termometar koji se koristi u pečnici za kuhanje i pečenje. pirometrom. Termočlanak spojen na multimetar pokazuje sobnu temperaturu u °C. Celzijevim stupnjevima. žive (lukovice) su sakrivene plastičnim kućištem. G. Galilei je izumio 1593. takozvani termoskop, koji je reagirao na promjene temperature zraka. Termometar (franc. thermomètre od grč. θέρμη: toplo + μετρέω: mjerim) je mjerni instrument za mjerenje temperature (u razgovornom se jeziku redovito naziva i toplomjerom kada je riječ o onom za mjerenje tjelesne temperature).

Novi!!: William Herschel i Termometar · Vidi više »

Titanija (mjesec)

Titanija (također Uran III) je Uranov najveći prirodni satelit.

Novi!!: William Herschel i Titanija (mjesec) · Vidi više »

Udarni krater

'''Barringerov krater''' Simulacija udara u laboratoriju Udarni krater je kružna udubina na površini planeta, Mjeseca, asteroida ili nekog drugog nebeskog tijela.

Novi!!: William Herschel i Udarni krater · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: William Herschel i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

Uran

Uran je sedmi po redu planet od Sunca, na srednjoj udaljenosti od Sunca 19,23 astronomskih jedinica.

Novi!!: William Herschel i Uran · Vidi više »

Vitez (naslov)

gotičkom stilu Čakovcu Vitez je bilo ime za vojnika koji je slijedio plemića ili ime za plemića koji je slijedio kralja u vojni pohod (rat).

Novi!!: William Herschel i Vitez (naslov) · Vidi više »

Zvijezda

svemirskim teleskopom Hubble Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike količine plina, većinom vodika.

Novi!!: William Herschel i Zvijezda · Vidi više »

1. kolovoza

1.

Novi!!: William Herschel i 1. kolovoza · Vidi više »

13. ožujka

13.

Novi!!: William Herschel i 13. ožujka · Vidi više »

15. studenoga

15.

Novi!!: William Herschel i 15. studenoga · Vidi više »

1738.

Bez opisa.

Novi!!: William Herschel i 1738. · Vidi više »

1755.

Bez opisa.

Novi!!: William Herschel i 1755. · Vidi više »

1773.

Bez opisa.

Novi!!: William Herschel i 1773. · Vidi više »

1781.

Bez opisa.

Novi!!: William Herschel i 1781. · Vidi više »

1782.

Bez opisa.

Novi!!: William Herschel i 1782. · Vidi više »

1783.

Bez opisa.

Novi!!: William Herschel i 1783. · Vidi više »

1785.

Bez opisa.

Novi!!: William Herschel i 1785. · Vidi više »

1786.

Bez opisa.

Novi!!: William Herschel i 1786. · Vidi više »

1788.

Bez opisa.

Novi!!: William Herschel i 1788. · Vidi više »

1789.

Bez opisa.

Novi!!: William Herschel i 1789. · Vidi više »

1792.

Bez opisa.

Novi!!: William Herschel i 1792. · Vidi više »

1800.

Bez opisa.

Novi!!: William Herschel i 1800. · Vidi više »

1802.

Bez opisa.

Novi!!: William Herschel i 1802. · Vidi više »

1816.

Bez opisa.

Novi!!: William Herschel i 1816. · Vidi više »

1820.

Bez opisa.

Novi!!: William Herschel i 1820. · Vidi više »

1822.

Bez opisa.

Novi!!: William Herschel i 1822. · Vidi više »

1831.

Bez opisa.

Novi!!: William Herschel i 1831. · Vidi više »

1847.

Bez opisa.

Novi!!: William Herschel i 1847. · Vidi više »

1852.

Bez opisa.

Novi!!: William Herschel i 1852. · Vidi više »

1963.

Bez opisa.

Novi!!: William Herschel i 1963. · Vidi više »

2 Pallas

2 Pallas je asteroid koji otkriven odmah nakon Ceresa.

Novi!!: William Herschel i 2 Pallas · Vidi više »

25. kolovoza

25.

Novi!!: William Herschel i 25. kolovoza · Vidi više »

28. kolovoza

28.

Novi!!: William Herschel i 28. kolovoza · Vidi više »

28. ožujka

28.

Novi!!: William Herschel i 28. ožujka · Vidi više »

3. travnja

3.

Novi!!: William Herschel i 3. travnja · Vidi više »

7. ožujka

7.

Novi!!: William Herschel i 7. ožujka · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Wilhelm Friedrich Herschel, Wilhelm Herschel.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »