Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Věra Čáslavská

Indeks Věra Čáslavská

Věra Čáslavská 1967. Věra Čáslavská (Prag, Češka, 3. svibnja 1942. – Prag, 30. kolovoza 2016.) bila je češka gimnastičarka, sedmerostruka olimpijska pobjednica, koja je svoje medalje osvajala pod čehoslovačkom zastavom.

20 odnosi: Športska gimnastika, Češka, Čehoslovačka, Komunizam, Larisa Latinjina, Međunarodni olimpijski odbor, Olimpijske igre, Olimpijski pobjednik, Praško proljeće, Prag, Sovjetski Savez, Tenk, XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968., XVII. Olimpijske igre – Rim 1960., XVIII. Olimpijske igre – Tokio 1964., 1942., 1990-ih, 2016., 3. svibnja, 30. kolovoza.

Športska gimnastika

Vježbač na konju s hvataljkama Športska gimnastika je najraširenija i najpoznatija športska disciplina gimnastike.

Novi!!: Věra Čáslavská i Športska gimnastika · Vidi više »

Češka

Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.

Novi!!: Věra Čáslavská i Češka · Vidi više »

Čehoslovačka

Čehoslovačka je bila srednjoeuropska država nastala kao državna zajednica Češke i Slovačke, a postojala je od 1918. do 1939. te od 1945. do 1992. godine.

Novi!!: Věra Čáslavská i Čehoslovačka · Vidi više »

Komunizam

Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.

Novi!!: Věra Čáslavská i Komunizam · Vidi više »

Larisa Latinjina

Larisa Latinjina, rođena Diryj (ukrajinski: Лариса Семенівна Латиніна rođ. Дирій, ruski: Лариса Семёновна Латынина) (Herson, Ukrajina, 27. prosinca 1934.), ukrajinska gimnastičarka.

Novi!!: Věra Čáslavská i Larisa Latinjina · Vidi više »

Međunarodni olimpijski odbor

Međunarodni olimpijski odbor (kratica MOO, ili na engleskom IOC od International Olympic Committee, francuski: Comité international olympique, CIO) je međunarodna sportska organizacija sa sjedištem u Švicarskoj, u gradu Lausannei, čija glavna zadaća je organizacija modernih Olimpijskih igara.

Novi!!: Věra Čáslavská i Međunarodni olimpijski odbor · Vidi više »

Olimpijske igre

Službeni logo Olimpijskih igara Olimpijske igre (skraćeno OI), međunarodno su višesportsko natjecanje koje se održava svake četiri godine u dvjema skupinama sportova - ljetnima (Ljetne olimpijske igre) i zimskima (Zimske olimpijske igre).

Novi!!: Věra Čáslavská i Olimpijske igre · Vidi više »

Olimpijski pobjednik

Olimpijski pobjednik je u najvećem broju športova najveće dostignuće koje može postići neki športaš.

Novi!!: Věra Čáslavská i Olimpijski pobjednik · Vidi više »

Praško proljeće

Stanovnici Praga pred sovjetskim tenkovima Praško proljeće (češki: Pražské jaro, slovački: Pražská jar) bilo je razdoblje političke liberalizacije u Čehoslovačkoj koje je počelo 5. siječnja 1968., a trajalo do 21. kolovoza iste godine kada je Sovjetski Savez sa svojim saveznicima iz Varšavskog pakta (izuzev Rumunjske) okupirao zemlju.

Novi!!: Věra Čáslavská i Praško proljeće · Vidi više »

Prag

Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.

Novi!!: Věra Čáslavská i Prag · Vidi više »

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Novi!!: Věra Čáslavská i Sovjetski Savez · Vidi više »

Tenk

Tenk M-84A4 Tenk je oklopno vojno vozilo na gusjenicama koje služi za potporu pješaštvu ili djeluje samostalno.

Novi!!: Věra Čáslavská i Tenk · Vidi više »

XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968.

XIX.

Novi!!: Věra Čáslavská i XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. · Vidi više »

XVII. Olimpijske igre – Rim 1960.

XVII.

Novi!!: Věra Čáslavská i XVII. Olimpijske igre – Rim 1960. · Vidi više »

XVIII. Olimpijske igre – Tokio 1964.

XVIII.

Novi!!: Věra Čáslavská i XVIII. Olimpijske igre – Tokio 1964. · Vidi više »

1942.

Važni događaji neodređenog datuma.

Novi!!: Věra Čáslavská i 1942. · Vidi više »

1990-ih

Bez opisa.

Novi!!: Věra Čáslavská i 1990-ih · Vidi više »

2016.

Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.

Novi!!: Věra Čáslavská i 2016. · Vidi više »

3. svibnja

3.

Novi!!: Věra Čáslavská i 3. svibnja · Vidi više »

30. kolovoza

30.

Novi!!: Věra Čáslavská i 30. kolovoza · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Vera Caslavska, Vera Časlavska.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »