Brže od pregledniku!
55 odnosi: Autocesta, Autocesta A1, Autocesta A2, Autocesta A3, Autocesta A4, Autocesta A6, Autocesta A7, Željeznička pruga Zaprešić – Varaždin – Čakovec, Čiovo, Bajer, Banovina, Beton, Bosna i Hercegovina, Brežice, Carinski most, Dalmacija, Dioničko društvo, Dionica, Dobra, Drava, Državna cesta D12, Drežnik, Drugi svjetski rat, Europski pravac E73, Hrvatska, Hrvatski Crveni križ, Hrvatsko zagorje, Jakuševec, Jarun, Jugoistočna Europa, Kaštelir, Konavle, Maksimir, Njemačka, Novi Zagreb, Omiš, Opatija, Operacija Oluja, Ploče, Pojatno, Poplave u istočnoj Hrvatskoj u svibnju 2014., Prud (Metković), Sava, Skoplje, Slavonija, Split, Tanzanija, Trg bana Jelačića (Zagreb), Tuhobić, Univerzijada, ..., Zadar, Zagreb, Zagrebačka burza, Zračna luka „Franjo Tuđman”, Zračna luka Sveti Jeronim. Proširite indeks (5 više) »
Autocesta
A5. autocesti A1 (od Zagreba do juga Hrvatske) Autocesta je najviša klasa javnih cesta koji je namijenjen sigurnom prometovanju vozila velikom brzinom.
Novi!!: Viadukt i Autocesta · Vidi više »
Autocesta A1
Autocesta A1, neslužbeno od pojedinih novinara zvana Dalmatina, Croatica, Jadransko-jonska, a u vrijeme početka gradnje 70-ih godina prošlog stoljeća i Autocesta kralja Tomislava, najdulja je hrvatska autocesta i povezuje glavni grad Zagreb s Karlovcem, Gospićem, Zadrom, Šibenikom, Splitom i Pločama. Nastavak gradnje autoceste prema Dubrovniku je planiran, dijelom u izgradnji i trebao bi biti gotov do 2029. godine. Neki od većih (zahtjevnijih) objekata na autocesti su.
Novi!!: Viadukt i Autocesta A1 · Vidi više »
Autocesta A2
Autocesta A2 (Zagorska autocesta) je autocesta od Macelja na slovenskoj granici preko Krapine do čvora Jankomir (A2/A3). Sustav naplate je zatvoreni s dvije čeone naplate i četiri naplatne postaje u čvorovima autoceste. Cestom gospodari društvo "Autocesta Zagreb – Macelj d.o.o." (AZM) u vlasništvu Republike Hrvatske (49%) i Pyhrn Concession Holding GmbH (51%), čiji vlasnik je austrijska tvrtka Strabag. Ugovorom od 29. lipnja 2004. Autocesta Zagreb-Macelj d.o.o. povjerila je upravljanje autocestom tvrtci Egis Road Operation Croatia d.o.o., koja je u vlasništvu francuske tvrtke Egis Road Operation SA.
Novi!!: Viadukt i Autocesta A2 · Vidi više »
Autocesta A3
Autocesta A3 je druga autocesta po duljini u Republici Hrvatskoj. Vodi od Bregane preko Zagreba i Slavonskog Broda, tj. Posavine do Lipovca na granici sa Srbijom. Njezina međunarodna oznaka, koja apostrofira njezinu važnost, je E70 (europska autocesta 70).
Novi!!: Viadukt i Autocesta A3 · Vidi više »
Autocesta A4
Autocesta A4 ("Varaždinska autocesta"), ide od Goričana na mađarskoj granici prema Zagrebu. Povezuje Zagreb s Varaždinom i Čakovcem. Na ovoj autocesti se plaća cestarina.
Novi!!: Viadukt i Autocesta A4 · Vidi više »
Autocesta A6
Autocesta A6 ("Goranka") je autocesta u Gorskoj Hrvatskoj koja ide od Bosiljeva prema Rijeci. Povezuje Rijeku s Delnicama i Karlovcem te sa Zagrebom preko A1. Zahtjevniji objekti.
Novi!!: Viadukt i Autocesta A6 · Vidi više »
Autocesta A7
Autocesta A7 ("Primorka" ili "Kvarnerska autocesta") autocesta je u izgradnji na kvarnerskom području Hrvatske. Dio autoceste, od graničnog prijelaza Rupa do Kraljevice, već je pušten u promet. Na ostatku autoceste još se vrše radovi.
Novi!!: Viadukt i Autocesta A7 · Vidi više »
Željeznička pruga Zaprešić – Varaždin – Čakovec
Željeznička pruga Zaprešić – Zabok – Varaždin – Čakovec (često i Zagorska magistrala) jednokolosječna je neelektrificirana regionala pruga duljine 100 km.
Novi!!: Viadukt i Željeznička pruga Zaprešić – Varaždin – Čakovec · Vidi više »
Čiovo
Čiovo je otok u srednjoj Dalmaciji, s površinom od 28,8 km² i 6.071 stanovnikom (1991.). Pruža se u smjeru istok – zapad i zatvara Kaštelanski zaljev.
Novi!!: Viadukt i Čiovo · Vidi više »
Bajer
Bajer je umjetno akumulacijsko jezero nastalo 1952. izgradnjom brane na rijeci Ličanki u blizini Fužina u Gorskom kotaru.
Novi!!: Viadukt i Bajer · Vidi više »
Banovina
Banovina unutar Hrvatske prikazana crvenom bojom, (Grad Sisak i Općina Martinska Ves prikazane u isprekidanoj boji zato što se ponekad nazivaju dijelovima Banovine.) Banovina (također Banska krajina, Banska zemlja i Banija), kraj je u središnjoj Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji, između Save, donjeg toka rijeke Kupe, Une i Gline, te takozvane „suhe međe“ prema Bosanskoj krajini.
Novi!!: Viadukt i Banovina · Vidi više »
Beton
Stari betonski zid Beton je smjesa cementa, agregata (drobljeni kameni, riječni separirani; određenih granulometrijskih svojstava), vode, i/ili dodataka betonu.
Novi!!: Viadukt i Beton · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Viadukt i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Brežice
Brežice (njemački: Rann) su grad i središte istoimene općine u istočnoj Sloveniji.
Novi!!: Viadukt i Brežice · Vidi više »
Carinski most
Carinski most je cestovni most u Mostaru.
Novi!!: Viadukt i Carinski most · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Viadukt i Dalmacija · Vidi više »
Dioničko društvo
Dioničko društvo (eng. joint-stock company) je trgovačko društvo čiji je temeljni kapital podijeljen na dionice.
Novi!!: Viadukt i Dioničko društvo · Vidi više »
Dionica
Dionica je u području financijskih tržišta jedinica posjedovanja udjela u investicijskim fondovima, komanditnim društvima ili nekretninskim investicijskih fondovima.
Novi!!: Viadukt i Dionica · Vidi više »
Dobra
Gornja Dobra ili Ogulinska Dobra. Dobra kod Ogulina Dobra je hrvatska rijeka ponornica.
Novi!!: Viadukt i Dobra · Vidi više »
Drava
Drava (engleski: Drave, njemački: Drau, slovenski: Drava, mađarski: Dráva) je rijeka u središnjoj Europi.
Novi!!: Viadukt i Drava · Vidi više »
Državna cesta D12
Državna cesta D12 (bivši naziv: Autocesta A13) je brza cesta u Hrvatskoj.
Novi!!: Viadukt i Državna cesta D12 · Vidi više »
Drežnik
Pokladna sekcija "Didovi" na karnevalu u Dramalju Drežnik je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u općini Rešetari u Brodsko-posavskoj županiji.
Novi!!: Viadukt i Drežnik · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Viadukt i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Europski pravac E73
Europski pravac E73, znan i kao Koridor 5c je dio paneuropskog transportnog koridora 5.
Novi!!: Viadukt i Europski pravac E73 · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Viadukt i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski Crveni križ
Znak Crvenog križa Hrvatski Crveni križ je nacionalno društvo Crvenog križa u Hrvatskoj.
Novi!!: Viadukt i Hrvatski Crveni križ · Vidi više »
Hrvatsko zagorje
Tipičan krajolik Hrvatskog zagorja tamnozelenom bojom je označeno Zagorje Hrvatsko zagorje je kulturno-povijesna hrvatska regija i zasebna prirodno-zemljopisna cjelina u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.
Novi!!: Viadukt i Hrvatsko zagorje · Vidi više »
Jakuševec
Stambene zgrade u Jakuševcu. Jakuševec je zagrebačko gradsko naselje i mjesni odbor koji se nalazi na južnom dijelu grada.
Novi!!: Viadukt i Jakuševec · Vidi više »
Jarun
Jarun je zagrebačko gradsko naselje (kvart) na zapadnom dijelu grada, sadrži i istoimeno jezero i park.
Novi!!: Viadukt i Jarun · Vidi više »
Jugoistočna Europa
date.
Novi!!: Viadukt i Jugoistočna Europa · Vidi više »
Kaštelir
Kaštelir je mjesto u Istarskoj županiji.
Novi!!: Viadukt i Kaštelir · Vidi više »
Konavle
Konavle su općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Viadukt i Konavle · Vidi više »
Maksimir
Maksimir je tradicionalni dio grada i gradska četvrt Grada Zagreba u kojoj se nalaze istoimena park-šuma po kojoj je četvrt dobila ime, i Stadion Maksimir (poznat po nastupima GNK Dinamo).
Novi!!: Viadukt i Maksimir · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Viadukt i Njemačka · Vidi više »
Novi Zagreb
Zračna fotografija zapadnog dijela Novog Zagreba Novi Zagreb je dio grada Zagreba izgrađen poslije Drugoga svjetskog rata južno od rijeke Save.
Novi!!: Viadukt i Novi Zagreb · Vidi više »
Omiš
Omiš je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Viadukt i Omiš · Vidi više »
Opatija
Djevojka s galebom Opatija (tal. Abbazia) je grad u zapadnoj Hrvatskoj, na potezu od Rijeke prema Istri.
Novi!!: Viadukt i Opatija · Vidi više »
Operacija Oluja
Operacija Oluja (4. kolovoza − 7. kolovoza 1995.) velika je vojno-redarstvena operacija u kojoj su Hrvatska vojska i policija oslobodile okupirana područja Republike Hrvatske pod nadzorom pobunjenih Srba na kojima je bila uspostavljena paradržava Republika Srpska Krajina i bez kakva međunarodnoga priznanja.
Novi!!: Viadukt i Operacija Oluja · Vidi više »
Ploče
Luka Ploče Ploče su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Novi!!: Viadukt i Ploče · Vidi više »
Pojatno
Pojatno je naselje u Zaprešiću s približno 1160 stanovnika, koje je većinom smješteno uz glavnu ulicu Matije Gupca.
Novi!!: Viadukt i Pojatno · Vidi više »
Poplave u istočnoj Hrvatskoj u svibnju 2014.
Gunji Velike su poplave u svibnju 2014. pogodile istočnu Hrvatsku.
Novi!!: Viadukt i Poplave u istočnoj Hrvatskoj u svibnju 2014. · Vidi više »
Prud (Metković)
Prud je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Metkovića, Dubrovačko-neretvanska županija.
Novi!!: Viadukt i Prud (Metković) · Vidi više »
Sava
Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.
Novi!!: Viadukt i Sava · Vidi više »
Skoplje
Skoplje (makedonski: Skopje (Скопје), latinski: Skupi, novogrčki: Skopia (Σκόπια), albanski: Shkup, turski: Üsküp) glavni je i najveći grad Sjeverne Makedonije.
Novi!!: Viadukt i Skoplje · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Viadukt i Slavonija · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Viadukt i Split · Vidi više »
Tanzanija
Ujedinjena Republika Tanzanija (svahili: Jamhuri ya Muungano wa Tanzania) ili Tanzanija država je na istočnoj obali Afrike.
Novi!!: Viadukt i Tanzanija · Vidi više »
Trg bana Jelačića (Zagreb)
Trg bana Josipa Jelačića Trg bana Josipa Jelačića iz 1866. godine Trg bana Josipa Jelačića glavni je zagrebački trg.
Novi!!: Viadukt i Trg bana Jelačića (Zagreb) · Vidi više »
Tuhobić
Tuhobić je izdužena planina strmih strana, što se pruža primorskim rubom goranske visoravni, od Gornjeg Jelenja prema Fužinama, duljine 5 km.
Novi!!: Viadukt i Tuhobić · Vidi više »
Univerzijada
Zastava Univerzijade Univerzijada je međunarodni višesportski događaj, koji organizira Međunarodni studentski sportski savez.
Novi!!: Viadukt i Univerzijada · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Viadukt i Zadar · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Viadukt i Zagreb · Vidi više »
Zagrebačka burza
Zagrebačka burza jedina je hrvatska burza vrijednosnih papira te je jedna od značajnijih burzi vrijednosnih papira u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Viadukt i Zagrebačka burza · Vidi više »
Zračna luka „Franjo Tuđman”
Zračna luka „Franjo Tuđman” (IATA: ZAG, ICAO: LDZA) najveća je i najznačajnija zračna luka u Hrvatskoj.
Novi!!: Viadukt i Zračna luka „Franjo Tuđman” · Vidi više »
Zračna luka Sveti Jeronim
Zračna luka Sveti Jeronim, osnovana kao Zračna luka Split, jedna je od devet međunarodnih zračnih luka u Hrvatskoj.
Novi!!: Viadukt i Zračna luka Sveti Jeronim · Vidi više »
