Brže od pregledniku!
37 odnosi: Argon, Škotska, Bristol, Disocijacija, Dmitrij Ivanovič Mendeljejev, Dušik, Fizikalna kemija, Glasgow, Helij, Hlapljenje, John William Strutt Rayleigh, Kemija, Kripton, Ksenon, London, Neon, Njemačka, Nobelova nagrada za kemiju, Oksidi, Periodni sustav elemenata, Plemeniti plinovi, Radon, Stehiometrija, Tübingen, Termodinamika, 1852., 1879., 1885., 1890., 1894., 1895., 1898., 1904., 1910., 1916., 2. listopada, 23. srpnja.
Argon
Netoksičan je plemeniti plin bez boje, okusa i mirisa.
Novi!!: William Ramsay i Argon · Vidi više »
Škotska
Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.
Novi!!: William Ramsay i Škotska · Vidi više »
Bristol
Bristol je grad i luka na jugozapadu Engleske, u Bristolskom zaljevu.
Novi!!: William Ramsay i Bristol · Vidi više »
Disocijacija
Disocijacija (latinski disassociare "odvojiti, rastaviti") može značiti.
Novi!!: William Ramsay i Disocijacija · Vidi više »
Dmitrij Ivanovič Mendeljejev
Periodni sustav elemenata. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Originalni periodni sustav elemenata. Mendeljejev kako piše u svojoj sobi. Dmitrij Ivanovič Mendeljejev (rus. Дми́трий Ива́нович Менделе́ев, Tobolsk, 8. veljače 1834. – Sankt Peterburg 2. veljače 1907.), ruski kemičar.
Novi!!: William Ramsay i Dmitrij Ivanovič Mendeljejev · Vidi više »
Dušik
Dušik (N2) je kemijski inertan plin bez boje, mirisa i okusa.
Novi!!: William Ramsay i Dušik · Vidi više »
Fizikalna kemija
Fizikalna kemija je grana kemije koja koristi fizikalne zakone i metode kod istraživanja kemijskih sustava i reakcije.
Novi!!: William Ramsay i Fizikalna kemija · Vidi više »
Glasgow
Glasgow (škotski: Glesga, škotski gaelski: Glaschu) je najveći grad u Škotskoj i treći najveći grad u Ujedinjenom kraljevstvu (poslije Londona i Birminghama).
Novi!!: William Ramsay i Glasgow · Vidi više »
Helij
Sunce), otkrio je Pierre Janssen 1868. godine, kada je tijekom potpune pomrčine Sunca spektografskim isptivanjem kromosfere, gdje ga ima u velikim količinama, otkrio posebnu emisijsku liniju.
Novi!!: William Ramsay i Helij · Vidi više »
Hlapljenje
tijelo se hladi. ukapljuje u obliku aerosola. Morska sol u Dakaru (Senegal). Hlapljenje je prelaženje kemijske tvari iz tekućega u plinovito agregatno stanje bez vrenja, na temperaturi nižoj od vrelišta.
Novi!!: William Ramsay i Hlapljenje · Vidi više »
John William Strutt Rayleigh
neba. John William Strutt Rayleigh (Langford Grove, 12. studenog 1842. - Wirtham, Essex, 30. srpnja 1919.), engleski fizičar.
Novi!!: William Ramsay i John William Strutt Rayleigh · Vidi više »
Kemija
Kemija (grčki: χημεία chimeía; starofrancuski: alkemie; arapski al-kimia: umjetnost preobrazbe; nekad hr. lučba) je znanost koja proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari.
Novi!!: William Ramsay i Kemija · Vidi više »
Kripton
Kripton se, kao i ostali plemeniti plinovi (izuzevši radon), može dobiti ukapljivanjem i frakcijskom destilacijom zraka ili selektivnom adsorpcijom na aktivnom ugljenu.
Novi!!: William Ramsay i Kripton · Vidi više »
Ksenon
Ksenon su 1898.
Novi!!: William Ramsay i Ksenon · Vidi više »
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: William Ramsay i London · Vidi više »
Neon
Neon su 1898. godine otkrili britanski kemičari Sir William Ramsay i Morris Travers.
Novi!!: William Ramsay i Neon · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: William Ramsay i Njemačka · Vidi više »
Nobelova nagrada za kemiju
Nobelova nagrada za kemiju (švedski: Nobelpriset i kemi) je godišnja nagrada Švedske akademije znanosti znanstvenicima kemičarima.
Novi!!: William Ramsay i Nobelova nagrada za kemiju · Vidi više »
Oksidi
Oksidi (franc. oxyde, prema grč.: oštar, kiseo) su kemijski spojevi kisika s drugim elementima, a grade ih svi elementi osim plemenitih plinova.
Novi!!: William Ramsay i Oksidi · Vidi više »
Periodni sustav elemenata
1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Atom vodika je dugo bio atomska jedinica mase. Periodni sustav elemenata je sustavni tablični poredak kemijskih elemenata koji odražava njihovu atomsku građu i sličnost njihovih fizikalnih i kemijskih svojstava.
Novi!!: William Ramsay i Periodni sustav elemenata · Vidi više »
Plemeniti plinovi
Plemeniti plinovi je naziv za kemijske elemente osamnaeste skupine.
Novi!!: William Ramsay i Plemeniti plinovi · Vidi više »
Radon
Radon je 1900. godine otkrio Friedrich Ernst Dorn (Njemačka).
Novi!!: William Ramsay i Radon · Vidi više »
Stehiometrija
Stehiometrija (grč. "stoicheion" element i "metrija" mjerenje) je primijenjena matematika u kemiji kojom računamo omjere brojeva atoma pojedinih elemenata u kemijskom spoju odnosno omjere množine spojeva u jednadžbi kemijske reakcije.
Novi!!: William Ramsay i Stehiometrija · Vidi više »
Tübingen
Tübingen (staro hrvatsko ime: Tubinga, švapski: Dibenga) je sveučilišni grad u Baden-Württembergu.
Novi!!: William Ramsay i Tübingen · Vidi više »
Termodinamika
topline) pretvara u mehanički rad ''W''. Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. Premda je perpetuum mobile proglašen kao nerješivim, pokušaji da se ostvari nisu prestali. Jedan od pokušaja da se ostvari perpetuum mobile. K. parnog kotla koji koristi ugljen kao gorivo. Dieselov kružni proces. Proces prati brojeve od 1 do 4 u smjeru kazaljke na satu. Boyle-Mariotteov zakon. kemijsku tvar. Termodinamika ili znanost o toplini je grana fizike koja proučava izmjenu topline i mehaničkoga rada između sustava i okoline, te druge zakonitosti pretvorbe i prijenosa energije, posebno u plinovima.
Novi!!: William Ramsay i Termodinamika · Vidi više »
1852.
Bez opisa.
Novi!!: William Ramsay i 1852. · Vidi više »
1879.
Bez opisa.
Novi!!: William Ramsay i 1879. · Vidi više »
1885.
Bez opisa.
Novi!!: William Ramsay i 1885. · Vidi više »
1890.
Bez opisa.
Novi!!: William Ramsay i 1890. · Vidi više »
1894.
Bez opisa.
Novi!!: William Ramsay i 1894. · Vidi više »
1895.
Bez opisa.
Novi!!: William Ramsay i 1895. · Vidi više »
1898.
Bez opisa.
Novi!!: William Ramsay i 1898. · Vidi više »
1904.
Bez opisa.
Novi!!: William Ramsay i 1904. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: William Ramsay i 1910. · Vidi više »
1916.
Bez opisa.
Novi!!: William Ramsay i 1916. · Vidi više »
2. listopada
2.
Novi!!: William Ramsay i 2. listopada · Vidi više »
23. srpnja
23.
Novi!!: William Ramsay i 23. srpnja · Vidi više »
