Brže od pregledniku!Sličnosti između Dalmacija pod mletačkom upravom i Hrvatska književnost
Dalmacija pod mletačkom upravom i Hrvatska književnost imaju 20 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Biblija, Brne Karnarutić, Dalmacija, Dmitar Zvonimir, Dubrovačka Republika, Dubrovnik, Faust Vrančić, Habsburška Monarhija, Hrvatska, Hrvatski jezik, Hrvatski narodni preporod, Latinski jezik, Marko Marulić, Osmansko Carstvo, Petar Zoranić, Renesansa, Talijanska književnost, Talijanski jezik, Zadar, 18. stoljeće.
Biblija
Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.
Biblija i Dalmacija pod mletačkom upravom · Biblija i Hrvatska književnost ·
Brne Karnarutić
Brne Karnarutić (Zadar, 1515.? - Zadar, između 2. veljače i 27. srpnja 1573.),, Milovan Tatarin (2009.), pristupljeno 3.
Brne Karnarutić i Dalmacija pod mletačkom upravom · Brne Karnarutić i Hrvatska književnost ·
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Dalmacija i Dalmacija pod mletačkom upravom · Dalmacija i Hrvatska književnost ·
Dmitar Zvonimir
Celestin Medović: Zaruke hrvatskog kralja Zvonimira, Hrvatski institut za povijest u ZagrebuKrunidba kralja Zvonimira (slika iz 19. st.) Darovnica kralja Zvonimira samostanu opatica sv. Benedikta u Splitu za zemljište Pusticu u Lažanima (1076. – 1078.), Hrvatski državni arhiv. pages.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Dmitar Zvonimir · Dmitar Zvonimir i Hrvatska književnost ·
Dubrovačka Republika
Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Dubrovačka Republika · Dubrovačka Republika i Hrvatska književnost ·
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Dubrovnik · Dubrovnik i Hrvatska književnost ·
Faust Vrančić
Faust Vrančić (tal. Fausto Veranzio, lat. Faustus Verantius, mađ.: Verancsics Faustus; Šibenik, 1. siječnja 1551. – Venecija, 20. siječnja 1617.), bio je hrvatski polihistor, jezikoslovac, izumitelj, diplomat, inženjer, svećenik, biskup.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Faust Vrančić · Faust Vrančić i Hrvatska književnost ·
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Habsburška Monarhija · Habsburška Monarhija i Hrvatska književnost ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Hrvatska · Hrvatska i Hrvatska književnost ·
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Hrvatski jezik · Hrvatska književnost i Hrvatski jezik ·
Hrvatski narodni preporod
Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma, ali i sličnih pokreta u drugim zemljama Habsburške Monarhije (npr. češki narodni preporod, slovački narodni preporod, mađarski politički i kulturni preporod), razvio na području Hrvatske.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Hrvatski narodni preporod · Hrvatska književnost i Hrvatski narodni preporod ·
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Latinski jezik · Hrvatska književnost i Latinski jezik ·
Marko Marulić
Marko Marulić (lat. Marcus Marulus Spalatensis) (Split, 18. kolovoza 1450. – Split, 5. siječnja 1524.), bio je Hrvatski književnik i kršćanski humanist, otac hrvatske književnosti.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Marko Marulić · Hrvatska književnost i Marko Marulić ·
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Osmansko Carstvo · Hrvatska književnost i Osmansko Carstvo ·
Petar Zoranić
Petar Zoranić (Zadar, 1508. – između 1543. i 1569.), bio je hrvatski renesansni pisac.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Petar Zoranić · Hrvatska književnost i Petar Zoranić ·
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Renesansa · Hrvatska književnost i Renesansa ·
Talijanska književnost
Talijanska književnost je sva književnost pisana na talijanskom jeziku, pogotovo u Italiji.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Talijanska književnost · Hrvatska književnost i Talijanska književnost ·
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Talijanski jezik · Hrvatska književnost i Talijanski jezik ·
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Zadar · Hrvatska književnost i Zadar ·
18. stoljeće
Bez opisa.
18. stoljeće i Dalmacija pod mletačkom upravom · 18. stoljeće i Hrvatska književnost ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Dalmacija pod mletačkom upravom i Hrvatska književnost imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Dalmacija pod mletačkom upravom i Hrvatska književnost
Usporedba između Dalmacija pod mletačkom upravom i Hrvatska književnost
Dalmacija pod mletačkom upravom ima 152 odnose, a Hrvatska književnost ima 512. Kao što im je zajedničko 20, Jaccard indeks 3.01% = 20 / (152 + 512).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Dalmacija pod mletačkom upravom i Hrvatska književnost. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
