Brže od pregledniku!Sličnosti između Kurdi i Teheran
Kurdi i Teheran imaju 250 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Abas I., Abasidi, Abdul Hamid II., Afganistan, Afrika, Ahemenidsko Carstvo, Ahvaz, Ajsori, Aleksandar Veliki, Ali, Apadana, Arapi, Arapski jezik, Armenci, Armenija, Asirska Crkva istoka, Austrija, Azerbajdžan, Azeri, Šah (vladar), Šahname, Šahrud, Šijizam, Širaz, Švedska, Švicarska, Židovi, Bagdad, Baludži, Behistunski natpisi, ..., Belgija, Bliski istok, Brak, Britansko Carstvo, Bujidsko Carstvo, CIA, Damask, Darije I. Veliki, Demokracija, Domoljublje, Drugi svjetski rat, Egipat, Encyclopædia Britannica, Ep, Etimologija, Europa, Fars, Firdusi, Francuska, Francuzi, Genocid nad Armencima, Glazba, Gospodarstvo Irana, Hamadan, Herat, Herodot, Horasan, Horezmijsko Carstvo, Hrana, Hrvatska, Huzestan, Ilhanidsko Carstvo, Indija, Industrija, Industrijalizacija, Irak, Iran, Iranska mitologija, Iranska revolucija, Iranska visoravan, Iranski Azerbajdžan, Iranski jezici, Iranski narodi, Iransko-irački rat, Isfahan, Islam, Istanbul, Izbjeglica, Jeruzalem, Jesen, Jezik, Jezikoslovlje, Josif Staljin, Judaizam, Jugozapadna Azija, Kadžarsko Carstvo, Kalif, Kanada, Kavkaz, Kazvin, Kazvinska pokrajina, Kerman, Kermanšah, Književnost, Kršćanstvo, Kultura, Kurdistanska pokrajina, Kurdski jezik, Kuvajt, Libanon, Ljeto, Mašhad, Magi, Mahmud Ahmadinežad, Maraga, Mazandaran, Mazanderani, Medijsko Carstvo, Mezopotamija, Migracija, Mohammed Reza Pahlavi, Mongolsko Carstvo, Muhamed, Muhamed-han Kadžar, Musliman, Nafta, Narječje, Nišapur, Njemačka, Novruz, Oguzi, Oružane snage Irana, Osmansko Carstvo, Paštunci, Paštunski jezici, Pahlavi (dinastija), Pakistan, Pariz, Partsko Carstvo, Perzepolis, Perzijanci, Perzijska književnost, Perzijski jezik, Perzijski zaljev, Pitomi šipak, Planina, Pleme, Poljoprivreda, Povijest Irana, Povjesničar, Rašt, Raj (Iran), Rat u Iraku, Ratno umijeće, Religija, Ruholah Homeini, Rusi, Rusija, Rusko Carstvo, Saddam Hussein, Safavidi, Safavidsko Carstvo, Sari (grad), Sasanidsko Perzijsko Carstvo, Satrap, Saveznici, Seldžuci, Seleukovići, Sirija, Sjedinjene Američke Države, Sovjetski Savez, Srednji vijek, Stari vijek, Stočarstvo, Strane svijeta, Sunce, Sunizam, Tabriz, Tahmasp I., Tališi, Teheranska pokrajina, Timur, Timuridsko Carstvo, Turkijski narodi, Turkmenistan, Turska, Ugovor o savezu između SSSR-a, Velike Britanije i Irana, Ujedinjeni narodi, Ujedinjeno Kraljevstvo, Urbanizacija, Van (jezero), Varamin, Veliki Horasan, Zagros, Zaljevski rat, Zandijsko Carstvo, Zapadni svijet, Zima, Zoroastrizam, 12. stoljeće, 13. stoljeće, 15. stoljeće, 17. stoljeće, 1759., 18. stoljeće, 1806., 1858., 1880., 19. stoljeće, 1904., 1905., 1906., 1920-ih, 1920., 1922., 1925., 1930., 1932., 1937., 1938., 1945., 1946., 1950-ih, 1953., 1960-ih, 1960., 1963., 1964., 1970-ih, 1970., 1971., 1974., 1975., 1977., 1979., 1980-ih, 1980., 1986., 1987., 1988., 1990-ih, 1990., 1991., 1992., 1994., 1996., 1998., 1999., 2. tisućljeće pr. Kr., 20. stoljeće, 2002., 2003., 2004., 2005., 2006., 2008., 2009., 2010., 21. stoljeće, 7. stoljeće pr. Kr.. Proširite indeks (220 više) »
Abas I.
Abas I. Abas I. Abas I. (27. siječnja 1571. – 19. siječnja 1629.), zvan Veliki bio je perzijski šah Safavidskog Carstva od 1587. do 1639. godine.
Abas I. i Kurdi · Abas I. i Teheran ·
Abasidi
Abasidski kalifat 850. godine Abasidi (arapski: العبّاسيّون, fonetski: Abbāsīyūn) su vladari iz arapske dinastije koja je vladala u Bagdadu od 750. do 1258. i od 1261. do 1517. godine, dakle tijekom 764 godina s jednim kratkim prekidom.
Abasidi i Kurdi · Abasidi i Teheran ·
Abdul Hamid II.
'''Abdul Hamid II.''' Abdul Hamid II. (21. rujna 1842. – 10. veljače 1918.), osmanski sultan.
Abdul Hamid II. i Kurdi · Abdul Hamid II. i Teheran ·
Afganistan
Afganistan (paš. افغانستان, Afġānestān) neobalna je višenarodna država u središnjoj i jugozapadnoj Aziji.
Afganistan i Kurdi · Afganistan i Teheran ·
Afrika
Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.
Afrika i Kurdi · Afrika i Teheran ·
Ahemenidsko Carstvo
Ahemenidsko Carstvo (perzijski: هخامنشیان, staroperzijski: Haxâmanešiyan) bilo je prvo Perzijsko Carstvo koje je od 550. do 330. pr. Kr. obuhvaćalo prostor Velikog Irana, odnosno druga iranska carska dinastija (nakon Medijskog Carstva).
Ahemenidsko Carstvo i Kurdi · Ahemenidsko Carstvo i Teheran ·
Ahvaz
Ahvaz (perz. اهواز) je grad u Iranu i sjedište pokrajine Huzestan.
Ahvaz i Kurdi · Ahvaz i Teheran ·
Ajsori
Neslužbena etnička zastava kojom se služi većina Asiraca. Autor je Asirski kongres. Ajsori (Sirjaci, Asirci; sirski ܐܫܘܪܝܐ, Sūrayĕ / Sūryōyĕ / Atūrayĕ) Sirjaci, vidi nazivi za sirske kršćane), semitski narod, prirođen u Zapadnoj Aziji,James Minahan, Encyclopedia of the Stateless Nations: A–C, str. 205–209. navodno akadskog podrijetla, naseljen u Iraku, Siriji, Libanonu, Armeniji, Gruziji, Iranu kao i po prekomorskim i europskim zemljama gdje su mnogi iselili. Većina Ajsora (Sirjaka) danas kao glavnim jezikom ili drugim jezikom govori novoaramejskim asirskim koji ima mnogo dijalekata; međutim se i oni koji govore arapski jasno razlikuju od većine stanovništva u svojim regijama (arapskog, turskog, kurdskog) činjenicom da su kršćani. Govore neoaramejskim jezicima: asirskim novoaramejskim, kaldejskim novoaramejskim i turoyom. Po vjeri su većinom kršćani, prije svega sirski a u manjini i protestanti. Neki od njih se izjašnjavaju kao Aramejci, ili kao Kaldejci. Govornici su suvremenog aramejskog jezika kao i primarnih jezika zemalja boravka, Asirci su sirski kršćani koji tvrde za se da potječu od Asirije, jedne od najstarijih civilizacija na svijetu, koja datira do 2500. pr. Kr. u drevnoj Mezopotamiji.
Ajsori i Kurdi · Ajsori i Teheran ·
Aleksandar Veliki
Aleksandar III.
Aleksandar Veliki i Kurdi · Aleksandar Veliki i Teheran ·
Ali
Većina šijita vjeruje da je Ali pokopan u džamiji u Nedžafu Ali, punim imenom Ali bin Abi Talib (arap.: علي بن أﺑﻲ طالب), je kod sunita poznat kao četvrti od četiri pravedna kalifa.
Apadana
Ruševine apadane u Perzepolisu Apadana (perz.: آپادانا), naziv je za veliku dvoranu i portik u perzijskim gradovima Perzepolisu i Suzi.
Apadana i Kurdi · Apadana i Teheran ·
Arapi
Arapi Arapi (arapski: عرب ʻarab) semitski su narod koji je većim dijelom nastanjen na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.
Arapi i Kurdi · Arapi i Teheran ·
Arapski jezik
Arapski jezik (ISO 639-3: ara) makrojezik (30 jezika), pripada južnom ogranku semitskih jezika pa time i afroazijskoj jezičnoj porodici.
Arapski jezik i Kurdi · Arapski jezik i Teheran ·
Armenci
Armenci (armenski: Հայեր, Hayer), narod koji živi većinom na području Armenije, više od tri milijuna pripadnika.
Armenci i Kurdi · Armenci i Teheran ·
Armenija
Armenija (arm. Հայաստան, Hayastan), službeno Republika Armenija, država je na južnom Kavkazu.
Armenija i Kurdi · Armenija i Teheran ·
Asirska Crkva istoka
Asirska Crkva Istoka (klasični sirjački: ܥܕܬܐ ܕܡܕܢܚܐ ܕܐܬܘܖ̈ܝܐ, romanizirano: ʿĒḏtā ḏ-Maḏnḥā ḏ-ʾĀṯūrāyē, arapski: كنيسة المشرق الآشورية) ili, punim imenom, Sveta apostolska katolička asirska Crkva Istoka (klasični sirjački: ܥܕܬܐ ܩܕܝܫܬܐ ܘܫܠܝܚܝܬܐ ܩܬܘܠܝܩܝ ܕܡܕܢܚܐ ܕܐܬܘܪ̈ܝܐ, romanizirano: ʿĒḏtā Qaddīštā wa-Šlīḥāytā Qāṯōlīqī ḏ-Maḏnḥā ḏ-ʾĀṯūrāyē, arapski: كنيسة المشرق الآشورية الرسولية الجاثلقية المقدسة) kršćanska je Crkva koja vuče korijene iz babilonske crkve, a po predaji osnovao bi je sveti Toma, apostol.
Asirska Crkva istoka i Kurdi · Asirska Crkva istoka i Teheran ·
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Austrija i Kurdi · Austrija i Teheran ·
Azerbajdžan
Azerbajdžan, službeno Republika Azerbajdžan, država je u južnom Kavkazu s izlazom na Kaspijsko jezero.
Azerbajdžan i Kurdi · Azerbajdžan i Teheran ·
Azeri
Bez opisa.
Azeri i Kurdi · Azeri i Teheran ·
Šah (vladar)
Šah (perzijski شاه - kralj) je bio perzijski vladarski naslov, kojeg su upotrebljavale iranske dinastije perzijskih carstava ili kasnije kraljevina.
Šah (vladar) i Kurdi · Šah (vladar) i Teheran ·
Šahname
Naslovnica Šahname Šahname ili Knjiga kraljeva (perz. شاهنامه) nacionalni je ep Irana čiji je autor Firdusi (940./941. – 1020.) Šahname se bavi poviješću i mitologijom drevne Perzije prije pojave i ekspanzije islama (7. stoljeće).
Šahname i Kurdi · Šahname i Teheran ·
Šahrud
Šahrud (perz. شاهرود) je grad u Semnanskoj pokrajini na sjeveru Irana.
Šahrud i Kurdi · Šahrud i Teheran ·
Šijizam
Prikaz područja gdje žive šijiti obojena su različitim nijansama ljubičaste boje, ovisno o tome koliko pripadnika živi u kojoj zemlji. Šijizam (od arapskog: ši`a Ali - Alijeva stranka) je drugi po veličini ogranak islama.
Šijizam i Kurdi · Šijizam i Teheran ·
Širaz
Širaz (perz. شیراز „Širâz“) glavni je grad provincije Fars i šesti najmnogoljudniji grad u Iranu.
Širaz i Kurdi · Širaz i Teheran ·
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Švedska i Kurdi · Švedska i Teheran ·
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Švicarska i Kurdi · Švicarska i Teheran ·
Židovi
Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.
Kurdi i Židovi · Teheran i Židovi ·
Bagdad
Bagdad (arapski بغداد Baghdād, perzijski: Baɣdād) je glavni grad Iraka i luka na Tigrisu, te drugi najveći grad u Jugozapadnoj Aziji, poslije Teherana i drugi najveći grad arapskog svijeta, poslije Kaira.
Bagdad i Kurdi · Bagdad i Teheran ·
Baludži
Baludži Beludži (Baludži, Baluči) narod iranske jezične porodice, ali nejasnog porijekla, nastanjen na području Beludžistana koje se proteže u Iranu i Pakistanu, te susjednom Afganistanu.
Baludži i Kurdi · Baludži i Teheran ·
Behistunski natpisi
Behistunski natpisi (također poznati kao i Bisitun ili Bisutun, perz. بیستون, staroperz. Bagastana: „Božje mjesto ili zemlja“) su starovjekovni višejezični zapisi koji se nalaze na planini Behistun u Kermanšaškoj pokrajini pokraj grada Kermanšaha u zapadnom Iranu.
Behistunski natpisi i Kurdi · Behistunski natpisi i Teheran ·
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Belgija i Kurdi · Belgija i Teheran ·
Bliski istok
osmanlijskim granicama Bliski istok (hrv. sinonimi: „Prednji istok” ili „Srednji istok”) je zapadnjački geopolitički naziv za područja sjeveroistočne Afrike i jugozapadne Azije čije su granice slabo definirane.
Bliski istok i Kurdi · Bliski istok i Teheran ·
Brak
vjenčanju potpisuju dokument o stupanju u brak Brak je zakonski i društveno uređena zajednica, najčešće jednog muškarca i jedne žene, koja je regulirana zakonima, pravilima, običajima, vjerovanjima i stavovima koji propisuju prava i obaveze partnera i njihov zajednički status prema djeci (ako ih bračni partneri imaju).
Brak i Kurdi · Brak i Teheran ·
Britansko Carstvo
Kasnija zastava Britanskoga Carstva Britansko Carstvo 1921. godine Britansko Carstvo je naziv za zajednicu dominiona, kolonija, protektorata, mandata i drugih ovisnih područja kojima je upravljalo Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske.
Britansko Carstvo i Kurdi · Britansko Carstvo i Teheran ·
Bujidsko Carstvo
Bujidsko Carstvo (perz. آل بویه; Āl-e Buye) je naziv za iransku državu koja se tijekom 10. i 11. stoljeća prostirala na području današnjeg Irana, Iraka, Azerbajdžana i Omana.
Bujidsko Carstvo i Kurdi · Bujidsko Carstvo i Teheran ·
CIA
Središnja obavještajna agencija (eng.: Central Intelligence Agency, CIA) je obavještajna služba Sjedinjenih Američkih Država, u čijoj se nadležnosti primarno nalazi prikupljanje i analiza podataka o stranim vladama, korporacijama i pojedincima, odnosno davanje takvih podataka raznim drugim odjelima vlade.
Damask
Damask (službeni arapski naziv: دمشق Dimašk; neslužbeno: aš-Šam الشام) je glavni grad i jedan od 14 upravnih okruga Sirije.
Damask i Kurdi · Damask i Teheran ·
Darije I. Veliki
Darije I. Veliki, (549. – 486. pr. Kr.), perzijski je veliki kralj iz iranske dinastije Ahemenida koji je vladao Perzijskim Carstvom od 522. do 486. pr. Kr. Ostao je zapamćen kao jedan od najvećih starovjekovnih vladara.
Darije I. Veliki i Kurdi · Darije I. Veliki i Teheran ·
Demokracija
Glasovanje u Francuskoj 2007. Izravna demokracija u Švicarskoj Pojam demokracija označava pluralistički oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi izravno ili neizravno većina njezinih građana kroz izbore.
Demokracija i Kurdi · Demokracija i Teheran ·
Domoljublje
Domoljublje u nogometu Domoljublje ili patriotizam (iz starogrčkog πατρίς; patris, otac; lat. patria, domovina) označava emocionalnu privrženost svome narodu.
Domoljublje i Kurdi · Domoljublje i Teheran ·
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Drugi svjetski rat i Kurdi · Drugi svjetski rat i Teheran ·
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
Egipat i Kurdi · Egipat i Teheran ·
Encyclopædia Britannica
Encyclopædia Britannica je sveobuhvatna enciklopedija nastala na engleskom jeziku.
Encyclopædia Britannica i Kurdi · Encyclopædia Britannica i Teheran ·
Ep
Ep je spjev, koji pripovijeda u kontinuiranom narativu život i djela herojske ili mitološke osobe ili grupe osoba, drugim riječima, ep je opširno pripovijedanje u stihu o značajnim događajima s mnogo pojedinosti.
Etimologija
Etimologija ili iskonoslovlje (gr. ἔτυμον, étymon „pravo značenje”, od ἔτυμος, etymos „pravi” i λόγος, lógos „riječ”) jest grana jezikoslovlja koja proučava porijeklo riječi.
Etimologija i Kurdi · Etimologija i Teheran ·
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Europa i Kurdi · Europa i Teheran ·
Fars
Fars (perz. فارس; Fârs ili پارس; Pârs, punim imenom استان فارس; Ostān-e Fārs), jedna je od 31 pokrajine u Iranu koja se nalazi na jugozapadu zemlje.
Fars i Kurdi · Fars i Teheran ·
Firdusi
Ferdusijeva grobnica u Tusu. Firdusi, pravog imena Hakīm Abu'l-Qāsim Firdawsī Tūsī (na perzijskom:حکیمابوالقاسمفردوسی توسی) je poznati perzijski pjesnik, autor epa Šahnama (u prijevodu Knjiga kraljeva), koji je nacionalni ep Irana i mnogih drugih zajednica koje govore perzijskim jezikom.
Firdusi i Kurdi · Firdusi i Teheran ·
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Francuska i Kurdi · Francuska i Teheran ·
Francuzi
Francuzi (franc. les Français) su romanski narod na zapadu Europe.
Francuzi i Kurdi · Francuzi i Teheran ·
Genocid nad Armencima
Genocid nad Armencima (Medz yeghern, Veliki zločin) jest skupno ime za dva događaja u kojima su Turci na teritoriju Osmanskog carstva pobili i raselili velik broj Armenaca čime je na tom području nestao zapadni armenski jezik.
Genocid nad Armencima i Kurdi · Genocid nad Armencima i Teheran ·
Glazba
Izvedba Mahlerove 8. simfonije, Kölnska filharmonija Glazba je umjetnost čiji je medij zvuk kojeg organiziramo u vremenu i prostoru, uglavnom po nekom planu i namjerno, iako ima i drugih načina.
Glazba i Kurdi · Glazba i Teheran ·
Gospodarstvo Irana
Iransko gospodarstvo mješavina je centralno planiranog državnog vlasništva nad naftnim i drugim velikim poduzećima, privatnog poduzetništva i seoske poljoprivrede, orijentiranog k apsolutnoj samodostatnosti u svim gospodarskim granama. Krajem 2000-ih godina iransko gospodarstvo bilo je 18. najveće u svijetuVidi:• • • (s tendencijom rasta na 12. mjesto do 2015. godine), s najrazvijenijom industrijom, poljoprivredom, energetikom, informatičkom tehnologijom i građevinarstvom na Bliskom istoku. Cilj iranske vlade na gospodarskom planu je smanjiti ovisnost o proizvodnji nafte i uvesti raznolikost u gospodarstvo planiranim tržišnim reformama. U pokušaju ostvarenja tog cilja, iranska vlada ulaže u područja automobilske, zračne, elektroničke, petrokemijske i nuklearne industrije. Jako naftno tržište od 1996. godine pomoglo je u smanjenju financijske ovisnosti i redovito otplaćivanje dugova zbog čega je Iran danas treća zemlja svijeta s najmanjim postotkom vanjskog duga u odnosu na BDP (3,7% odnosno 12,8 milijardi USD). Nafta i prirodni plin, nekoć glavni iranski gospodarski aduti, danas sačinjavaju 70% izvoza ali ujedno manje od 10% ukupnog bruto domaćeg proizvoda., str. 15. Posljednjih 20-ak godina cvjeta lokalna proizvodnja najmjenjena domaćnoj potrošnji što uključuje kućanske uređaje, automobile, poljoprivredne proizvode, lijekove, itd. Danas Iran ima razvijenu domaću industriju, a mnogo se ulaže i u napredne znanosti poput nanotehnologije, biotehnologije, farmakologije, svemirske i nuklearne tehnologije, itd. Iran ima i veliki turistički potencijal s obzirom na to da se na temelju atraktivnih prirodnih i povijesnih lokaliteta navodi kao jedna među prvih 10 turističkih zemalja svijeta. Između 2005. i 2010. godine Iran je prošao proces privatizacije zbog čega je državni udjel u bruto domaćem proizvodu smanjen s 80% na 40%, dok se narednih godina planira spuštanje istog na 20%.Vidi:• • Gospodarstvo Irana u 2010. godini procjenjeno je između 858.66 i 863,5 milijardi USD prema paritetu kupovne moći, odnosno na oko 11.396 USD po glavi stanovnika što je četverostruki porast u odnosu na razdoblje prije revolucije 1979. godine unatoč udvostručenju stanovništva. Unatoč sankcijama nametnutih zbog nuklearnog programa, Iran je jedno od rijetkih vodećih svjetskih gospodarstava koje bilježi pozitivan gospodarski rast u vrijeme svjetske financijske krize.Vidi:• • Glavni gospodarski problemi tijekom 2000-ih godina bili su dvoznamenkasti postoci nezaposlenosti i inflacije, koji su 2010. godine iznosili 14,6% odnosno 8%. Vodeći iranski trgovački partneri su Kina, Njemačka, Južna Koreja, Francuska, Japan, Rusija, Turska i Italija, dok je povećana suradnja i sa zemljama u razvoju kao što su Sirija, Indija, Venecuela, Šri Lanka i Južna Afrika. Postotak žena u radnoj snazi je 33% odnosno 28,4% u industriji po čemu je Iran ispred svih vodećih svjetskih gospodarstava. Iranska metropola Teheran najjeftiniji je glavni grad svijeta.
Gospodarstvo Irana i Kurdi · Gospodarstvo Irana i Teheran ·
Hamadan
Hamadan (Hamedān ili Hamadān; perz. همدان; Hagmatana, grč. Ekbatana) je grad u Iranu, odnosno glavni grad Hamadanske pokrajine, smješten oko 375 km jugozapadno od Teherana.
Hamadan i Kurdi · Hamadan i Teheran ·
Herat
Herāt je grad oaza i treći po veličini grad u Afganistanu.
Herat i Kurdi · Herat i Teheran ·
Herodot
Ἡρόδοτος Ἁλικαρνᾱσσεύς Svijet prema Herodotu Herodot (grč.; Halikarnas, Grčka, 484. pr. Kr. − Turij, Italija, 424. pr. Kr.) bio je grčki povjesničar prozvan „ocem povijesti“.
Herodot i Kurdi · Herodot i Teheran ·
Horasan
Horasan se može odnositi na.
Horasan i Kurdi · Horasan i Teheran ·
Horezmijsko Carstvo
Horezmijsko Carstvo (perz. خوارزمشاهیان; Khwārezmshāhīān) je naziv za iransku državu koja se od 11. do 13. stoljeća prostirala na području Iranske visoravni i središnje Azije, odnosno preko teritorija modernog Irana, Azerbajdžana, Afganistana, Pakistana, Turkmenistana, Uzbekistana, Tadžikistana i Kirgistana.
Horezmijsko Carstvo i Kurdi · Horezmijsko Carstvo i Teheran ·
Hrana
Hrana Riblja juha Hrana je bilo koja tvar koja apsorpcijom u ljudskom organizmu doprinosi očuvanju homeostaze istog.
Hrana i Kurdi · Hrana i Teheran ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Kurdi · Hrvatska i Teheran ·
Huzestan
Huzestan (perz. خوزستان; Hūzestān, punim imenom استان خوزستان; Ostān-e Hūzestān) je jedna od 31 iranske pokrajine.
Huzestan i Kurdi · Huzestan i Teheran ·
Ilhanidsko Carstvo
Ilhanidsko Carstvo (perz. سلسله ایلخانی) naziv je za srednjovjekovnu iransku državu pod vladavinom dinastije Ilhanida (ili Ilkanida) koja je u drugoj polovici 13. odnosno početkom 14. stoljeća obuhvaćala Iransku visoravan, istočnu Anatoliju i Mezopotamiju, Kavkaz i dijelove Središnje Azije.
Ilhanidsko Carstvo i Kurdi · Ilhanidsko Carstvo i Teheran ·
Indija
Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.
Indija i Kurdi · Indija i Teheran ·
Industrija
Industrija je skup ljudskih djelatnosti koje su okrenute proizvodnji robe i usluga.
Industrija i Kurdi · Industrija i Teheran ·
Industrijalizacija
Parni stroj Industrijalizacija je pojačavanje udjela industrije u ukupnom gospodarstvu.
Industrijalizacija i Kurdi · Industrijalizacija i Teheran ·
Irak
Republika Irak je država u jugozapadnoj Aziji.
Irak i Kurdi · Irak i Teheran ·
Iran
Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.
Iran i Kurdi · Iran i Teheran ·
Iranska mitologija
Rustam ubija zmaja (crtež Adela Adilija) Reljef u iranskom gradu Tusu koji prikazuje više mitoloških priča partskog razdoblja koji prikazuje pegaza Iranska mitologija podrazumijeva sve mitove i religijske priče iranskih naroda koji dijele zajedničku povijest i kulturu.
Iranska mitologija i Kurdi · Iranska mitologija i Teheran ·
Iranska revolucija
Iranska revolucija (perz. انقلاب اسلامی, poznata i kao Islamska revolucija u Iranu) odnosi se na nagle i nasilne političke promjene u Iranu između 1977. i 1979. godine koji su preobrazile zemlju iz prozapadne monarhije pod vodstvom M. Reze Pahlavija u Islamsku republiku čiji je vrhovni autoritet postao Imam Homeini, odnosno institucija Vrhovnog vođe Irana.
Iranska revolucija i Kurdi · Iranska revolucija i Teheran ·
Iranska visoravan
Indijske ploče Iranska visoravan (poznata i kao Perzijska visoravan) je prostrani geološki oblik u jugozapadnoj Aziji.
Iranska visoravan i Kurdi · Iranska visoravan i Teheran ·
Iranski Azerbajdžan
Približna područja iranske geografske regije '''Azerbajdžan''' Iranski Azerbajdžan (perz.: آذربايجان, Āzarbāijān; azer.: آذربایجان, Azərbaycan) kao regija Irana odnosi se na sjeverozapadna područja zemlje u kojima je većinom naseljeno azersko stanovništvo.
Iranski Azerbajdžan i Kurdi · Iranski Azerbajdžan i Teheran ·
Iranski jezici
Rasprostranjenost iranskih jezika u povijesnim vremenima. Zemlje (tamnozeleno) u kojima su iranski jezici službeni. Iranski jezici, jedna od dvije glavne grane indoarijskih (ili arijskih) jezika kojima se služe Iranski narodi, poglavito na područjima Irana, Afganistana, Pakistana i Tadžikistana.
Iranski jezici i Kurdi · Iranski jezici i Teheran ·
Iranski narodi
Iranski narodi, jedna od dviju glavnih grana indoiranskih naroda (druga je indoarijska ili indijska), od suvremenih jezikoslovaca podijeljenih na dvije jezične skupine, to su: a) zapadna sa sjeverozapadnom i jugozapadnom podskupinom, a govore ukupno 72 različita jezika i brojne dijalekte; b) istočna sa sjeveroistočnom i jugoistočnom podskupinom koji govore 13 različitih jezika a pripada joj i izumrli jezik avesta. Najbrojniji pripadnici iranskih naroda su Perzijanci. U Istočne Irance pripadaju različiti narodi naseljeni na području Pamira, jugoistočna podskupina: Yazgulami (među kojima su i Sarikoli iz Kine i Shugni iz Tadžikistana), Munji iz Afganistana, Eshkashimi i Sanglechi iz Afganistana, i Wakhi i Yidghal (govore yidgha) iz Pakistana; narodi Pašto ili Afganci iz Afganistana i Pakistana. U sjeveroistočne pripadaju pripadaju manje skupine u Tadžikistanu (Yagnobi) i Oseti u Gruziji. U zapadne Irance pripadaju brojni narodi rašireni po Pakistanu i Iranu, tu su Sjeverozapadni, viz.: Baludži, Gilaki, Mazanderani, Kurdi, Ormuri, Parachi, Tališi, Zaza, Lasgerdi, Dezfuli, Sangisari, Sorkhei, Karingani, Laki, Sivandi, Nayini, Shahmirzadi, Astiani, Khunsari, Vafsi, Soi, Gozarkhani, Razajerdi, Rudbari, Shahrudi, Takistani, Maraghei, Kajali, Kabatei, Gurani, Bajelani, Khalaj, etc. U Jugozapadne (Iran, Afganistan i drugdje) pripadaju: Bakhtiari, Luri, Tati, Tadžici, Pahlavani, Aimaq, etc. Kategorija:Indoiranski narodi.
Iranski narodi i Kurdi · Iranski narodi i Teheran ·
Iransko-irački rat
* Iransko-irački rat bio je rat koji se vodio između Iraka i Irana tijekom većeg dijela osamdesetih godina dvadesetog stoljeća, od 1980.
Iransko-irački rat i Kurdi · Iransko-irački rat i Teheran ·
Isfahan
Isfahan (perzijski: اصفهان), također poznat i kao Ispahan ili Esfahan, grad u središnjem Iranu i administrativno sjedište Isfahanske pokrajine.
Isfahan i Kurdi · Isfahan i Teheran ·
Islam
Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.
Islam i Kurdi · Islam i Teheran ·
Istanbul
Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava – rimskog (330. – 395.), bizantskog (395. – 1453.) i osmanskog (1453. – 1923.). Nakon osnivanja moderne Republike Turske, Ankara je proglašena njezinim glavnim gradom.
Istanbul i Kurdi · Istanbul i Teheran ·
Izbjeglica
Izbjeglice Izbjeglica je pojam koji u najširem smislu označava svaku osobu koja je bila zbog rata, elementarne nepogode ili sličnih okolnosti bila prisiljena trajno ili na duži rok napustiti svoju domovinu ili prebivalište.
Izbjeglica i Kurdi · Izbjeglica i Teheran ·
Jeruzalem
Jeruzalem (heb. ירושלים jerušalajm; arap. القُدس al-Kuds.
Jeruzalem i Kurdi · Jeruzalem i Teheran ·
Jesen
Godišnja doba Jesen je jedno od četiri godišnjih doba.
Jesen i Kurdi · Jesen i Teheran ·
Jezik
Jezik je komunikacijski sustav sastavljen od znakova i pravila koji se koristi za međusobnu komunikaciju i razmjenu značenja.
Jezik i Kurdi · Jezik i Teheran ·
Jezikoslovlje
Jezikoslovlje je humanistička znanost kojoj su predmeti istraživanja jezik i govor.
Jezikoslovlje i Kurdi · Jezikoslovlje i Teheran ·
Josif Staljin
Josif Visarionovič Staljin, ili Iosif Besarion (Soso) Džugašvili (gruzijski: Iosseb (Soso) Besarionis dze Džugašvilii, იოსებ (სოსო) ბესარიონის ძე ჯუღაშვილი, ruski: Иосиф Виссарионович Сталин) (Gori, Gruzija, 18. prosinca 1878. – Moskva, 5. ožujka 1953.), bio je sovjetski političar, državnik te komunistički diktator.
Josif Staljin i Kurdi · Josif Staljin i Teheran ·
Judaizam
Judaizam je religija koja propovijeda vjeru u jednog, bestjelesnog i samo duhovnog Boga, stvoritelja svega.
Judaizam i Kurdi · Judaizam i Teheran ·
Jugozapadna Azija
Jugozapadna Azija Jugozapadna Azija je subregija Azije koja obuhvaća njezin jugozapadni dio.
Jugozapadna Azija i Kurdi · Jugozapadna Azija i Teheran ·
Kadžarsko Carstvo
Kadžarsko Carstvo (perz. دولت علیّه ایران; Dovlat-e Elije-je Irân; Uzvišena država Iran) je naziv za novovjekovnu iransku državu pod kadžarskom dinastijom.
Kadžarsko Carstvo i Kurdi · Kadžarsko Carstvo i Teheran ·
Kalif
Kalif (arapski: خليفة), naslov duhovnog poglavara muslimana koji se smatra nasljednikom Muhameda.
Kalif i Kurdi · Kalif i Teheran ·
Kanada
Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.
Kanada i Kurdi · Kanada i Teheran ·
Kavkaz
Kavkaski krajolik u Azerbajdžanu Kavkaz je gorje koje tvori prirodnu granicu Europe i Azije, a zemljopisno je smješten između Crnog mora i Kaspijskog jezera.
Kavkaz i Kurdi · Kavkaz i Teheran ·
Kazvin
Kazvin (perz. قزوین; /kæzˈviːn/) je grad u Iranu i sjedište Kazvinske pokrajine.
Kazvin i Kurdi · Kazvin i Teheran ·
Kazvinska pokrajina
Kazvinska pokrajina (perz. استان قزوین; Ostān-e Kazvīn) je jedna od 31 iranske pokrajine.
Kazvinska pokrajina i Kurdi · Kazvinska pokrajina i Teheran ·
Kerman
Kerman (perz. کرمان; /kermān/) je grad u Iranu i sjedište Kermanske pokrajine.
Kerman i Kurdi · Kerman i Teheran ·
Kermanšah
Kermanšah (perz. کرمانشاه; Kermānšāh, kurd. کرماشان; Kirmaşan) je glavni grad iranske Kermanšaške pokrajine, a nalazi se 525 km zapadno od Teherana odnosno oko 120 km od granice s Irakom.
Kermanšah i Kurdi · Kermanšah i Teheran ·
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Književnost i Kurdi · Književnost i Teheran ·
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Kršćanstvo i Kurdi · Kršćanstvo i Teheran ·
Kultura
Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.
Kultura i Kurdi · Kultura i Teheran ·
Kurdistanska pokrajina
Kurdistanska pokrajina (perz. استان کردستان; Ostān-e Kurdistān/Kordestān) je jedna od 31 iranske pokrajine.
Kurdi i Kurdistanska pokrajina · Kurdistanska pokrajina i Teheran ·
Kurdski jezik
Kurdski jezik (ISO 639-3: kur) je maleni skup jezika (makrojezik) kojima govore Kurdi u Jugozapadnoj Aziji.
Kurdi i Kurdski jezik · Kurdski jezik i Teheran ·
Kuvajt
Kuvajt je država u jugozapadnoj Aziji.
Kurdi i Kuvajt · Kuvajt i Teheran ·
Libanon
Libanon, službeno Republika Libanon je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom istoku. Nalazi se na obali istočnog Sredozemlja, a graniči na sjeveru i istoku sa Sirijom, te na jugu s Izraelom. Libanon nazivaju i Švicarskom Srednjega istoka.
Kurdi i Libanon · Libanon i Teheran ·
Ljeto
Kupalište ljeti Ljeto je jedno od četiri godišnja doba i najtoplije je od njih.
Kurdi i Ljeto · Ljeto i Teheran ·
Mašhad
Mašhad je grad u Iranu, drugi po veličini u državi i jedan od svetih gradova šijita.
Kurdi i Mašhad · Mašhad i Teheran ·
Magi
Magi (perz. Maguš, lat. Magus, grč. μάγος; Magos) je naziv za drevne stručnjake iranske religijske tradicije (npr. zoroastrizam), no potrebno ih je razlikovati i od svećenika kao i čarobnjaka ili magičara s kojima ih se ponekad pogrešno poistovjećuje.
Kurdi i Magi · Magi i Teheran ·
Mahmud Ahmadinežad
Mahmud Ahmadinežad (perzijski: محمود احمدینژاد) (Aradan kraj Garmsara, 28. listopada 1956.), bio je šesti predsjednik Islamske Republike Iran.
Kurdi i Mahmud Ahmadinežad · Mahmud Ahmadinežad i Teheran ·
Maraga
Maraga (perz. مراغه, ili Marage; azer. Marağa) je grad u sjeverozapadnom Iranu odnosno pokrajini Istočni Azarbajdžan.
Kurdi i Maraga · Maraga i Teheran ·
Mazandaran
Mazandaran (perz. مازندران; Māzandarān, punim imenom استان مازندران; Ostān-e Māzandarān) je jedna od 31 iranske pokrajine.
Kurdi i Mazandaran · Mazandaran i Teheran ·
Mazanderani
Mazanderanac Reza-šah Mazanderani (Mazanderanci, Mazandarani, Tabri), iranski narod naseljen uz južnu obalu Kaspijskog jezera na sjeveru Irana u provinciji Mazandaran.
Kurdi i Mazanderani · Mazanderani i Teheran ·
Medijsko Carstvo
Medijsko Carstvo (perz. Māda, grč. Mēdía, akad. Mādāya) bilo je prvo iransko carstvo koje je od kraja 8. do sredine 6. stoljeća pr. Kr. obuhvaćalo prostore Velikog Irana, sjeverne Mezopotamije i istočne Male Azije.
Kurdi i Medijsko Carstvo · Medijsko Carstvo i Teheran ·
Mezopotamija
Područje Mezopotamije Mezopotamija (grč. Μεσοποταμία, prijevod od staroperzijskog Miyanrudan "Zemlja između dvije rijeke" ili aramejskog naziva Beth-Nahrin "Kuća dviju rijeka"; međuriječje) je područje jugozapadne Azije koje obuhvaća otprilike 350.000 četvornih kilometara.
Kurdi i Mezopotamija · Mezopotamija i Teheran ·
Migracija
Migracija (lat. migratio "seoba", "putovanje") ima više značenja.
Kurdi i Migracija · Migracija i Teheran ·
Mohammed Reza Pahlavi
Mohammed Reza Pahlavi (perzijski: محمد رضا پهلوی; Teheran, 26. listopada 1919. – Kairo, 27. srpnja 1980.), posljednji iranski šah.
Kurdi i Mohammed Reza Pahlavi · Mohammed Reza Pahlavi i Teheran ·
Mongolsko Carstvo
Mongolsko Carstvo (Mongolыn Эzэnt Gүrэn) bilo je najveća kopnena država u povijesti i druga uopće po veličini poslije Britanskog Carstva (koje je bilo veće za 3.000.000 km² te pokrivalo je teritorij od preko 33.000.000 km² na vrhuncu svoje moći i imalo oko 100.000.000 stanovnika. Mongolsko Carstvo osnovao je Džingis-kan 1206. godine. Mongolska vojska je najvjerojatnije brojila preko 200.000 vojnika. Sklapali su saveze s nomadskim i drugim narodima u Aziji. Počela je kao mongolska nacija Mongola, Naimana, Ujgura i Merkita. Osvojili su Kinu, Bliski istok i neke europske regije. Mongolskim Carstvom vladao je veliki kan ili kagan. Poslije smrti Monga-kana, Mongolsko Carstvo se podijelilo na: Dinastiju Yuan, Ilhanidsko Carstvo, Čagatajski Kanat i Zlatnu Hordu. Stoljećima su Mongoli živjeli nomadskim životom na stepama ili travnjacima u Aziji. Iznenada su, tijekom 13. stoljeća, izbili na svjetsku scenu. Predvođeni Džingis-kanom, Mongoli su stvorili prostrano carstvo koje se protezalo Europom i Azijom. Bili su bezobzirni vojnici koji su svaki zaposjednuti grad pretvorili u prah i pepeo. Ipak je njihovo carstvo doživjelo cijelo stoljeće mira. Cvala je trgovina duž Puta svile između Kine i Europe, a Kina je ujedinjena nakon dugo godina razjedinjenosti. Njihovo carstvo je kratko trajalo i raspalo se smrću Kublaj-kana 1294. godine.
Kurdi i Mongolsko Carstvo · Mongolsko Carstvo i Teheran ·
Muhamed
Muhamed ibn Abdulah (arapski: مُحَمَّد ٱبن عَبْد ٱللَّٰه, romanizirano: Muḥammad ibn ʿAbd Allāh, Meka, c. 570. – Medina, 8. lipnja 632.) bio je arapski religijski, te politički vođa i utemeljitelj svjetske religije islama.
Kurdi i Muhamed · Muhamed i Teheran ·
Muhamed-han Kadžar
Muhamed-han Kadžar (perz. آغا محمد خان قاجار; Astarabad, 1742. – Suza, 17. lipnja 1797.), šah Irana i osnivač kadžarske dinastije.
Kurdi i Muhamed-han Kadžar · Muhamed-han Kadžar i Teheran ·
Musliman
Slika pod nazivom ''Molitva u Kairu'' iz 1865. godine francuskog slikara Jean-Léon Gérômea koja prikazuje muslimane tijekom molitve. Musliman je sljedbenik religije islama.
Kurdi i Musliman · Musliman i Teheran ·
Nafta
Naftna platforma Nafta (lat. petroleum; grč. petra 'stijena' i lat. oleum 'ulje') kameno je ili sirovo zemno ulje, smeđozelena do smeđocrna obojena tekuća ili polučvrsta tvar specifične težine 0,82 – 0,94 koju se većinom nalazi u sedimentnim slojevima Zemlje, a rijetko i u metamorfnim i magmatske stijenama.
Kurdi i Nafta · Nafta i Teheran ·
Narječje
Narječje u jezikoslovlju označava grupu dijalekata sa zajedničkim obilježjima.
Kurdi i Narječje · Narječje i Teheran ·
Nišapur
Nišapur (perz. نیشابور) je grad na sjeveroistoku Irana, smješten na plodnoj ravnici u podnožju planine Binalud, u blizini regionalnog središta, grada Mašhad.
Kurdi i Nišapur · Nišapur i Teheran ·
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Kurdi i Njemačka · Njemačka i Teheran ·
Novruz
Novruz (perz. نوروز: noʊruz, „novi dan“) je iranski tradicijski blagdan Nove godine koji slave svi iranski narodi, ali i drugi narodi usko vezani uz iransku kulturu.
Kurdi i Novruz · Novruz i Teheran ·
Oguzi
Oguz Turci ili Turci Uzi (također poznati pod raznim drugim imenima i načinima pisanja kao Ghuzz, Guozz, Kuz, Oğuz, Okuz, Oufoi, Ouz, Ouzoi, Torks, Uğuz i Uz) bili su skupina nomadskih turkijskih plemena, međusobno povezanih u vrlo slobodne saveze.
Kurdi i Oguzi · Oguzi i Teheran ·
Oružane snage Irana
Oružane snage Islamske Republike Irana sastoje se od regularne vojske Arteš (perzijski: ارتش جمهوری اسلامی ایران), Revolucionarne garde Pasdaran (perzijski: سپاه پاسداران انقلاب اسلامی), te policije (perzijski: نيروی انتظامی جمهوری اسلامی ایران).
Kurdi i Oružane snage Irana · Oružane snage Irana i Teheran ·
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Kurdi i Osmansko Carstvo · Osmansko Carstvo i Teheran ·
Paštunci
Djeca Paštunci Paštunci (Afganci, Patani; pus.: پښتون; Paṣ̌tun) su iranski narod nastanjen u južnoj i jugozapadnoj Aziji.
Kurdi i Paštunci · Paštunci i Teheran ·
Paštunski jezici
Paštunski jezici (afganski jezici), podskupina jugoistočnih iranskih jezika koji se govore u Pakistanu i Afganistanu od etničkih Afganaca (Paštunaca).
Kurdi i Paštunski jezici · Paštunski jezici i Teheran ·
Pahlavi (dinastija)
Zastava Irana iz vremena dinastije Pahlavi Pahlavi (perz. دودمان پهلوی), iranska vladarska dinastija od 1925. do 1979. godine.
Kurdi i Pahlavi (dinastija) · Pahlavi (dinastija) i Teheran ·
Pakistan
Pakistan (پاکستان); službeno: Islamska Republika Pakistan) je država u južnoj Aziji. Graniči s Indijom, Kinom, Afganistanom i Iranom. Na jugu izlazi na Arapsko more, koje je dio Indijskog oceana. Pakistan je stvoren 1947. godine, od većinski muslimanskog dijela Britanske Indije, dok je ostatak zemlje postao današnja država Indija. Godine 1956., Pakistan se proglasio prvom islamskom republikom na svijetu. Istočni dio Pakistana je od 1971. godine, postao nezavisna država Bangladeš.
Kurdi i Pakistan · Pakistan i Teheran ·
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Kurdi i Pariz · Pariz i Teheran ·
Partsko Carstvo
Zemljovid Partskog Carstva (1. g.) Partsko Carstvo je naziv za antičku iransku državu čiji su se vladari smatrali nasljednici drevnog Ahemenidskog Perzijskog Carstva.
Kurdi i Partsko Carstvo · Partsko Carstvo i Teheran ·
Perzepolis
Rekonstrukcija palače u '''Perzepolisu''' Perzepolis (staroperz. Parsa, perz. تخت جمشید/پارسه; Taht-e Džamšid ili Tahsti Džamšid; „Čehel Minar“), bio je ceremonijalni glavni grad Perzijskog Carstva u doba iranske dinastije Ahemenida.
Kurdi i Perzepolis · Perzepolis i Teheran ·
Perzijanci
Perzijanci su najmnogoljudniji iranski narod, kojeg karakterizira upotreba perzijskog jezika.
Kurdi i Perzijanci · Perzijanci i Teheran ·
Perzijska književnost
Perzijska književnost postoji već 2500 godina, iako je dosta predislamskih djela izgubljeno.
Kurdi i Perzijska književnost · Perzijska književnost i Teheran ·
Perzijski jezik
right Zemlje u kojima se govori perzijski jezik. Plavom su obilježene države u kojima je ovaj jezik služben, a zelenom područja u kojima tim jezikom govore manjine i nije služben. Perzijski (farsi/parsi; ISO 639-3: fas) makrojezik kojem pripada istočni iz Afganistana (danas se bilježi kao parsijski ili afganski perzijski) i zapadni farsi iz Irana, službeni jezik Irana.
Kurdi i Perzijski jezik · Perzijski jezik i Teheran ·
Perzijski zaljev
Perzijski zaljev ili Arapski zaljev (perz. خلیج فارس; Halīdž-e Fārs) morska je površina u Jugozapadnoj Aziji smještena između Iranske visoravni, Mezopotamije i Arapskog poluotoka.
Kurdi i Perzijski zaljev · Perzijski zaljev i Teheran ·
Pitomi šipak
Pitomi šipak ili mogranj, obični mogranj, šipak, nar, granat, granat-jabuka, zrnati šipak, zrnati mogranj (lat. Punica granatum) grm je ili drvo koje uspijeva u krajevima s toplijom klimom.
Kurdi i Pitomi šipak · Pitomi šipak i Teheran ·
Planina
Sjeverne Amerike, 6194 m Planine ili gore su u geografskom smislu uzdignuti dijelovi Zemljine kore, viši od 500 m. Prema starosti dijelimo ih na stara i mlada gorja.
Kurdi i Planina · Planina i Teheran ·
Pleme
Pleme je srodna skupina ljudi koja dijeli zajedničku povijest, jezik i teritorij, u nekim slučajevima povezana u šire labave saveze, konfederacije, njima obično jezično srodnim.
Kurdi i Pleme · Pleme i Teheran ·
Poljoprivreda
Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.
Kurdi i Poljoprivreda · Poljoprivreda i Teheran ·
Povijest Irana
Položaj Irana na Bliskom istoku Povijest Irana se općenito odnosi povijest Velikog Irana, odnosno teritorija na kojem su živjeli ili žive brojni iranski narodi.
Kurdi i Povijest Irana · Povijest Irana i Teheran ·
Povjesničar
Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.
Kurdi i Povjesničar · Povjesničar i Teheran ·
Rašt
Rašt (perz. رشت; gil. Rèsht) je grad u Iranu i sjedište pokrajine Gilan.
Kurdi i Rašt · Rašt i Teheran ·
Raj (Iran)
Lokacija Raja u modernom Iranu Raj (perz. ری; ili Rej, grč. Ῥάγαι; Rhágai, lat. Rhagae) je najstariji grad u Teheranskoj pokrajini, odnosno sastavni dio glavnog iranskog grada Teherana.
Kurdi i Raj (Iran) · Raj (Iran) i Teheran ·
Rat u Iraku
Rat u Iraku, znan i kao Irački rat i Drugi Zaljevski rat, bio je oružani sukob koji je počeo 2003.
Kurdi i Rat u Iraku · Rat u Iraku i Teheran ·
Ratno umijeće
Ratno umijeće je sposobnost i umijeće korištenja vojske u ratu.
Kurdi i Ratno umijeće · Ratno umijeće i Teheran ·
Religija
Zemljovid na kojemu su različitim bojama obilježene države prema prevladavajućoj religijskoj pripadnosti svojega stanovništva. Simboli nekih religija1. red: kršćanstvo, judaizam, hinduizam2. red: islam, budizam, šintoizam3. red: sikhizam, baha'i, džainizam Religija (lat. religio, od religare - povezivati, okupljati) je, prema ''Hrvatskoj enciklopediji'' „sustav vjerovanja, etičkih vrijednosti i čina kojima čovjek izražava svoj odnos prema svetomu” enciklopedija.hr.
Kurdi i Religija · Religija i Teheran ·
Ruholah Homeini
Ruholah Homeini (perz. موسوی خمینی, Homein, 22. rujna 1902. – Teheran, 3. lipnja 1989.), poznat još kao Ajatolah Homineini i Imam Homeini, iranski političar, ajatolah, osnivač Islamske Republike Iran i njen vrhovni vođa od 3. prosinca 1979. do svoje smrti.
Kurdi i Ruholah Homeini · Ruholah Homeini i Teheran ·
Rusi
Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.
Kurdi i Rusi · Rusi i Teheran ·
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Kurdi i Rusija · Rusija i Teheran ·
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Kurdi i Rusko Carstvo · Rusko Carstvo i Teheran ·
Saddam Hussein
Sadam Husein (Tikrit, 28. travnja 1937. – Bagdad, 30. prosinca 2006.), irački predsjednik od 1979. do 2003. godine.
Kurdi i Saddam Hussein · Saddam Hussein i Teheran ·
Safavidi
Zastava Safavida od 1576. to 1666. Safavidi ili Safavidska dinastija Perzije (perz. سلسلة صفويان) bila je perzijska dinastija, koja je vladala Perzijskim Carstvom, u islamskoj eri.
Kurdi i Safavidi · Safavidi i Teheran ·
Safavidsko Carstvo
Safavidsko Carstvo (azerski: Səfəvilər Dövləti, صفوی ایمپیراتورلوغو, perzijski: سلسلة صفويان) je naziv za novovjekovnu iransku državu pod safavidskom dinastijom i jedno od najmoćnijih Perzijskih Carstava u islamskoj eri.
Kurdi i Safavidsko Carstvo · Safavidsko Carstvo i Teheran ·
Sari (grad)
Sari (perz. ساری; /sārī/) je grad u Iranu i sjedište sjeverne pokrajine Mazandaran.
Kurdi i Sari (grad) · Sari (grad) i Teheran ·
Sasanidsko Perzijsko Carstvo
Sasanidsko Perzijsko Carstvo ili Novoperzijsko Carstvo (perz. 60px; Irānšaher - „Iransko Carstvo”), hrvatski naziv za četvrtu iransku imperijalnu državu u starom vijeku za vrijeme vladavine Sasanida (224. – 651.), dinastije perzijskog etničkog podrijetla.
Kurdi i Sasanidsko Perzijsko Carstvo · Sasanidsko Perzijsko Carstvo i Teheran ·
Satrap
Satrap (perz.: ساتراپ) je naziv za namjesnika određene provincije koji se koristio u doba antičke Medije, Perzijskih Carstava u doba Ahemenida i Sasanida, te helenističkih carstava.
Kurdi i Satrap · Satrap i Teheran ·
Saveznici
Napada na Pearl Harbor. * ''Plavo'': Sile Osovine i njihove kolonije * ''Sivo'': Neutralne zemlje tijekom Drugog svjetskog rata ** Tamno zelene točkice: zemlje koje su prvotno bile neutralne, ali su tijekom rata anektirane u SSSR ** Svijetlo zelene točkice: zemlje koje su tijekom rata prešle iz Sila Osovine na stranu Saveznika ** Plave točkice: zemlje koje su nakon što su ih osvojile Sile osovina postale njihove marionete Saveznici ili Savezničke sile je izraz koji se ispočetka neformalno, a kasnije formalno koristio za savez država na čelu s Velikom Britanijom, Republikom Kinom, Sovjetskim Savezom i Sjedinjenim Američkim Državama koji je u Drugom svjetskom ratu pobijedio Sile Osovine.
Kurdi i Saveznici · Saveznici i Teheran ·
Seldžuci
Seldžučki sultanat na svom vrhuncu, 1092 Turci Seldžuci (na turskom, Selçuklu, mn. Selçuklular; na arapskom Saljūq, ili al-Salājiqa; perz., Saljūqiyān) bili su glavni ogranak Oguza i loza koja je vladala dijelovima Srednje Azije i Bliskog Istoka od 11. do 14. stoljeća, kao moćni Seldžučki sultanat.
Kurdi i Seldžuci · Seldžuci i Teheran ·
Seleukovići
Kovanica s likom Seleuka I. Nikatora, utemeljitelja dinastije Seleukovića Zemljovid Seleukidskoga Carstva 200. pr. Kr. Seleukovići ili Seleukidi su dinastija koja je vladala velikim dijelom Azijskog carstva Aleksandra III. Velikog, u razdoblju 305. pr. Kr. – 64. pr. Kr. Dinastiju je osnovao Seleuk I. Nikator, Aleksandrov general.
Kurdi i Seleukovići · Seleukovići i Teheran ·
Sirija
Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku.
Kurdi i Sirija · Sirija i Teheran ·
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Kurdi i Sjedinjene Američke Države · Sjedinjene Američke Države i Teheran ·
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Kurdi i Sovjetski Savez · Sovjetski Savez i Teheran ·
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Kurdi i Srednji vijek · Srednji vijek i Teheran ·
Stari vijek
Ahemenida Pod pojmom stari vijek podrazumijeva se, najčešće, razdoblje od uvođenja pisma odnosno početka civilizacije (oko 3500. g. pr. Kr. u Mezopotamiji) do početka srednjeg vijeka (sredina petog stoljeća).
Kurdi i Stari vijek · Stari vijek i Teheran ·
Stočarstvo
Farma goveda Stočarstvo jedna je od primarnih djelatnosti kojom se ljudi bave već tisućama godina, a podrazumijeva uzgoj sitne i krupne stoke u svrhu proizvodnje hrane i raznih sirovina, kao što su koža i vuna za daljnju preradbu.
Kurdi i Stočarstvo · Stočarstvo i Teheran ·
Strane svijeta
Strane svijeta Strane svijeta su četiri glavna smjera sjever, istok, jug i zapad u odnosu na lokaciju na zemljinoj površini.
Kurdi i Strane svijeta · Strane svijeta i Teheran ·
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Kurdi i Sunce · Sunce i Teheran ·
Sunizam
Karta rasprostranjenosti islama po svijetu (u zemljama gdje muslimana ima više od 10 %). Zeleno: sunitske zemlje, Ljubičasto: šijitske zemlje, Crno: Ibaditi (Oman) Sunizam (od arapske riječi: سنة, Sunnah što znači riječi i djela; sunitstvo) je najveći ogranak islama, oni čine najmanje 85% od 1,5 milijarde svih muslimana na svijetu.
Kurdi i Sunizam · Sunizam i Teheran ·
Tabriz
Tabriz (perz. تبریز) je glavni grad iranske pokrajine Istočni Azarbajdžan koja se nalazi na sjeverozapadu zemlje.
Kurdi i Tabriz · Tabriz i Teheran ·
Tahmasp I.
Tahmasp I. (perz. شاه تهماسب یکم; Isfahan, 22. veljače 1514. – Kazvin, 14. svibnja 1576.), šah Irana i drugi vladar iz safavidske dinastije.
Kurdi i Tahmasp I. · Tahmasp I. i Teheran ·
Tališi
Tališi (također Talysh, Taleshi ili Talyshi) su iranski narod koji govori jedan od sjeverozapadnih iranskih jezika.
Kurdi i Tališi · Tališi i Teheran ·
Teheranska pokrajina
Teheranska pokrajina (perz. استان تهران; Ostān-e Tehrān) je jedna od 31 iranske pokrajine.
Kurdi i Teheranska pokrajina · Teheran i Teheranska pokrajina ·
Timur
Timur Lenk Timur ili Timur Lenk, u zapadnoj literaturi poznatiji kao Tamerlan (1336. – 1405.) je mongolski vladar poznat kao osnivač Timuridskog Carstva.
Kurdi i Timur · Teheran i Timur ·
Timuridsko Carstvo
Timuridsko Carstvo (perz. تیموریان, poznati i pod endonimom: گوركانى, Gurkānī) je naziv za srednjovjekovnu iransku državu pod vladavinom timuridske dinastije koju je osnovao ratoborni osvajač Timur.
Kurdi i Timuridsko Carstvo · Teheran i Timuridsko Carstvo ·
Turkijski narodi
Države i pokrajine u kojima je jedan od turkijskih jezika služben Ujgurka Turkijski narodi su oni narodi koji govore jezicima turkijske grane.
Kurdi i Turkijski narodi · Teheran i Turkijski narodi ·
Turkmenistan
Turkmenistan ili Turkmenija je država u središnjoj Aziji.
Kurdi i Turkmenistan · Teheran i Turkmenistan ·
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Kurdi i Turska · Teheran i Turska ·
Ugovor o savezu između SSSR-a, Velike Britanije i Irana
Ugovor o savezu između SSSR-a, Velike Britanije i Irana je sklopljen 29. siječnja 1942. Njime je uređeno da engleske i sovjetske postrojbe se povuku iz Irana u roku od šest mjeseca, nakon što rat bude okončan.
Kurdi i Ugovor o savezu između SSSR-a, Velike Britanije i Irana · Teheran i Ugovor o savezu između SSSR-a, Velike Britanije i Irana ·
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Kurdi i Ujedinjeni narodi · Teheran i Ujedinjeni narodi ·
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Kurdi i Ujedinjeno Kraljevstvo · Teheran i Ujedinjeno Kraljevstvo ·
Urbanizacija
Toronta Urbanizacija (lat. urbs: grad), proces porasta gradskog stanovništva i preobražaj seoskih naselja u gradska, odnosno širenje gradskog načina života na druga gradska ili seoska područja.
Kurdi i Urbanizacija · Teheran i Urbanizacija ·
Van (jezero)
Van (turski: Van Gölü) je najveće jezero u Turskoj.
Kurdi i Van (jezero) · Teheran i Van (jezero) ·
Varamin
Varamin (perz. ورامین) je grad u Iranu odnosno Teheranskoj pokrajini.
Kurdi i Varamin · Teheran i Varamin ·
Veliki Horasan
Transoksijane) Veliki Horasan (perz. خراسان بزرگ; Horāsān-e Bozorg) je naziv za povijesnu regiju odnosno važno kulturološko žarište koje se proteže preko sjeveroistočnog Irana, sjevernog Afganistana, zapadnog Tadžikistana, te južnih dijelova Turkmenistana i Uzbekistana.
Kurdi i Veliki Horasan · Teheran i Veliki Horasan ·
Zagros
Topografska karta Irana: '''Zagros''' se nalazi na zapadu zemlje Zagros (perz. رشته كوههاى زاگرس; akad. ܛܘܪ ܙܪܓܣ; kurd. زنجیرهچیاکانی زاگرۆس; lur. کو یه لی زاگروس; arap. زاجروس الجبال) je najveći planinski masiv u zapadnom Iranu.
Kurdi i Zagros · Teheran i Zagros ·
Zaljevski rat
Zaljevski rat je naziv za oružani sukob koji se odigrao početkom 1991. godine između Iraka i međunarodne koalicije na čelu sa SAD-om, a kojemu je povod bila iračka invazija i zaposjedanje Kuvajta u kolovozu 1990. godine.
Kurdi i Zaljevski rat · Teheran i Zaljevski rat ·
Zandijsko Carstvo
Zandijsko Carstvo (perz. سلسله زندیه) je naziv za novovjekovnu iransku državu pod zandijskom dinastijom.
Kurdi i Zandijsko Carstvo · Teheran i Zandijsko Carstvo ·
Zapadni svijet
Područja Europe koja pripadaju zapadnoj civilizaciji, prema Samuelu Huntigtonu. Kravata, odjevni predmet hrvatskog podrijetla kao dio zapadne kulture. Deklaracija o pravima čovjeka i građanina. Zapadni svijet (ili često samo Zapad, rjeđe, Okcident od Occidens, latinske riječi za zapad) je termin koji se koristi za države koje su kroz povijest bile pod utjecajem zapadnjačke kulture i običaja.
Kurdi i Zapadni svijet · Teheran i Zapadni svijet ·
Zima
Anica Vranković: '''Zima''', 1968. Zima je najhladnije godišnje doba koje započinje 21. prosinca u kojemu dani traju kraće od noći, a priroda je uspavana u skladu s niskim temperaturama.
Kurdi i Zima · Teheran i Zima ·
Zoroastrizam
Zoroastrijska sveta vatra u urni Faravahar (ili Ferohar) je jedan od primarnih simbola zoroastrizma Zoroastrizam (perzijski آيين زرتشت, A'in-e Zærtosht) je nekoć bila "službena" monoteistička religija sasanidske Perzije.
Kurdi i Zoroastrizam · Teheran i Zoroastrizam ·
12. stoljeće
Bez opisa.
12. stoljeće i Kurdi · 12. stoljeće i Teheran ·
13. stoljeće
Bez opisa.
13. stoljeće i Kurdi · 13. stoljeće i Teheran ·
15. stoljeće
Bez opisa.
15. stoljeće i Kurdi · 15. stoljeće i Teheran ·
17. stoljeće
Bez opisa.
17. stoljeće i Kurdi · 17. stoljeće i Teheran ·
1759.
Bez opisa.
1759. i Kurdi · 1759. i Teheran ·
18. stoljeće
Bez opisa.
18. stoljeće i Kurdi · 18. stoljeće i Teheran ·
1806.
Bez opisa.
1806. i Kurdi · 1806. i Teheran ·
1858.
Bez opisa.
1858. i Kurdi · 1858. i Teheran ·
1880.
Bez opisa.
1880. i Kurdi · 1880. i Teheran ·
19. stoljeće
Bez opisa.
19. stoljeće i Kurdi · 19. stoljeće i Teheran ·
1904.
Bez opisa.
1904. i Kurdi · 1904. i Teheran ·
1905.
Bez opisa.
1905. i Kurdi · 1905. i Teheran ·
1906.
Bez opisa.
1906. i Kurdi · 1906. i Teheran ·
1920-ih
Bez opisa.
1920-ih i Kurdi · 1920-ih i Teheran ·
1920.
Bez opisa.
1920. i Kurdi · 1920. i Teheran ·
1922.
Bez opisa.
1922. i Kurdi · 1922. i Teheran ·
1925.
Bez opisa.
1925. i Kurdi · 1925. i Teheran ·
1930.
Bez opisa.
1930. i Kurdi · 1930. i Teheran ·
1932.
Bez opisa.
1932. i Kurdi · 1932. i Teheran ·
1937.
Bez opisa.
1937. i Kurdi · 1937. i Teheran ·
1938.
Bez opisa.
1938. i Kurdi · 1938. i Teheran ·
1945.
Bez opisa.
1945. i Kurdi · 1945. i Teheran ·
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
1946. i Kurdi · 1946. i Teheran ·
1950-ih
Bez opisa.
1950-ih i Kurdi · 1950-ih i Teheran ·
1953.
Bez opisa.
1953. i Kurdi · 1953. i Teheran ·
1960-ih
Bez opisa.
1960-ih i Kurdi · 1960-ih i Teheran ·
1960.
Bez opisa.
1960. i Kurdi · 1960. i Teheran ·
1963.
Bez opisa.
1963. i Kurdi · 1963. i Teheran ·
1964.
Bez opisa.
1964. i Kurdi · 1964. i Teheran ·
1970-ih
Važni događaji iz 1970-ih u fotografskoj montaži.
1970-ih i Kurdi · 1970-ih i Teheran ·
1970.
Bez opisa.
1970. i Kurdi · 1970. i Teheran ·
1971.
Bez opisa.
1971. i Kurdi · 1971. i Teheran ·
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
1974. i Kurdi · 1974. i Teheran ·
1975.
Bez opisa.
1975. i Kurdi · 1975. i Teheran ·
1977.
Bez opisa.
1977. i Kurdi · 1977. i Teheran ·
1979.
Bez opisa.
1979. i Kurdi · 1979. i Teheran ·
1980-ih
250px.
1980-ih i Kurdi · 1980-ih i Teheran ·
1980.
Bez opisa.
1980. i Kurdi · 1980. i Teheran ·
1986.
Bez opisa.
1986. i Kurdi · 1986. i Teheran ·
1987.
Bez opisa.
1987. i Kurdi · 1987. i Teheran ·
1988.
Bez opisa.
1988. i Kurdi · 1988. i Teheran ·
1990-ih
Bez opisa.
1990-ih i Kurdi · 1990-ih i Teheran ·
1990.
Bez opisa.
1990. i Kurdi · 1990. i Teheran ·
1991.
Bez opisa.
1991. i Kurdi · 1991. i Teheran ·
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
1992. i Kurdi · 1992. i Teheran ·
1994.
Bez opisa.
1994. i Kurdi · 1994. i Teheran ·
1996.
Bez opisa.
1996. i Kurdi · 1996. i Teheran ·
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
1998. i Kurdi · 1998. i Teheran ·
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
1999. i Kurdi · 1999. i Teheran ·
2. tisućljeće pr. Kr.
Bez opisa.
2. tisućljeće pr. Kr. i Kurdi · 2. tisućljeće pr. Kr. i Teheran ·
20. stoljeće
Bez opisa.
20. stoljeće i Kurdi · 20. stoljeće i Teheran ·
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
2002. i Kurdi · 2002. i Teheran ·
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
2003. i Kurdi · 2003. i Teheran ·
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
2004. i Kurdi · 2004. i Teheran ·
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
2005. i Kurdi · 2005. i Teheran ·
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
2006. i Kurdi · 2006. i Teheran ·
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
2008. i Kurdi · 2008. i Teheran ·
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
2009. i Kurdi · 2009. i Teheran ·
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
2010. i Kurdi · 2010. i Teheran ·
21. stoljeće
Početak 21.
21. stoljeće i Kurdi · 21. stoljeće i Teheran ·
7. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
7. stoljeće pr. Kr. i Kurdi · 7. stoljeće pr. Kr. i Teheran ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Kurdi i Teheran imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Kurdi i Teheran
Usporedba između Kurdi i Teheran
Kurdi ima 812 odnose, a Teheran ima 1043. Kao što im je zajedničko 250, Jaccard indeks 13.48% = 250 / (812 + 1043).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Kurdi i Teheran. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
