Brže od pregledniku!
36 odnosi: Apartman, Šotovento, Biserujka, Branko Turčić, Dobrinj, Dubašnica, Frankapani, Golf, Hrvati, Hrvatska, Hrvatsko primorje, Ive Jelenović, Jezikoslovlje, Krčki most, Krčkoromanski dijalekt, Krk, Legenda, Luka, Novinar, Omišalj, Otok, Primorsko-goranska županija, Rijeka, Rudine (Dobrinj), Solana, Soline (Dobrinj), Srednji vijek, Stočarstvo, Sužan, Turizam, Uvala Soline, Velebit, Vlasi, 15. stoljeće, 1780., 2001..
Apartman
U Hrvatskoj pod apartmanom podrazumijevamo smještajnu jedinicu koja se iznajmljuje u turističke svrhe, a koja za razliku od soba osim spavaće sobe i kupaonice ima i kuhinju za samostalnu pripremu hrane.
Novi!!: Čižići i Apartman · Vidi više »
Šotovento
Šotovento je najzapadnije područje otoka Krka, administrativno pripada Gradu Krku.
Novi!!: Čižići i Šotovento · Vidi više »
Biserujka
Biserujka je špilja koja se nalazi na sjeveroistočnom dijelu otoka Krka, na graničnom području općina Omišalj i Dobrinj, ponad uvale Slivanjska, nedaleko sela Rudina.
Novi!!: Čižići i Biserujka · Vidi više »
Branko Turčić
Branko Turčić (Čižići na otoku Krku, 27. prosinca 1934. – Rijeka, 5. studenog 2011.) bio je hrvatski novinar, scenarist i jedini pisac na čokavici, govoru njegovog rodnog kraja - dobrinjštine.
Novi!!: Čižići i Branko Turčić · Vidi više »
Dobrinj
Dobrinj je naselje i općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Čižići i Dobrinj · Vidi više »
Dubašnica
Dubašnica nekadašnje selo i župa na sjeverozapadu otoku Krka, koje je osnovano negdje pred kraj 15 stoljeća, najkasnije 1491. kada su žitelji dobili pravo na vlastitog župnika.
Novi!!: Čižići i Dubašnica · Vidi više »
Frankapani
Frankapani ili Frankopani, u stranim izvorima Frangipani, stara hrvatska velikaška obitelj, izvorno poznata pod nazivom knezovi Krčki.
Novi!!: Čižići i Frankapani · Vidi više »
Golf
Golf je olimpijski šport u kojem igrač nastoji lopticu sa što manje udaraca ubaciti u rupu, sukladno pravilima.
Novi!!: Čižići i Golf · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Čižići i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Čižići i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatsko primorje
Senju Karlobag Hrvatsko primorje je naziv za povijesno područje od istočnih granica Corpusa Separatuma, odnosno od Rječine, do južno od Karlobaga, odnosno do naselja Tribanj-Krušćica (zaselak Mandalina) gdje počinje Dalmacija, za razliku od pojma hrvatsko primorje koji obuhvaća čitavo primorje Republike Hrvatske od Savudrije do rta Oštra.
Novi!!: Čižići i Hrvatsko primorje · Vidi više »
Ive Jelenović
otoku Krku; zavičaj Ive Jelenovića Ive Jelenović (Sveti Vid Dobrinjski, 27. srpnja 1898. – Zagreb, 3. ožujka 1981.) bio je istaknuti hrvatski jezikoslovac, povjesničar književnosti, etnolog, filolog, toponomastičar, prevodilac, lektor, publicist.
Novi!!: Čižići i Ive Jelenović · Vidi više »
Jezikoslovlje
Jezikoslovlje je humanistička znanost kojoj su predmeti istraživanja jezik i govor.
Novi!!: Čižići i Jezikoslovlje · Vidi više »
Krčki most
Krčki most (stari naziv: Titov most) je most koji spaja otok Krk s hrvatskom obalom.
Novi!!: Čižići i Krčki most · Vidi više »
Krčkoromanski dijalekt
Krčkoromanski dijalekt (krčkoromanski, veljotski, staroveljotski; prema Veglia, talijanskom nazivu za otok Krk), izumrli zapadnoitalski dijalekt dalmatskog, kojim su na otoku Krku govorile skupine stočarskih morlačkih Vlaha.
Novi!!: Čižići i Krčkoromanski dijalekt · Vidi više »
Krk
Krk (tal. Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).
Novi!!: Čižići i Krk · Vidi više »
Legenda
Legenda (lat. ono što se ima pročitati, štivo) u srednjem vijeku, pobožno štivo, najčešće životopis nekog sveca, koji se čitao u crkvi ili samostanskoj blagovaonici za vrijeme jela (u našim krajevima takvi su se tekstovi obično nazivali čtenija, čtenja, štenja). Kao književna vrsta legenda je pripovijest u prozi ili stihovima, u kojoj je tema povijesno-biografskih podataka (ili elemenata s historijskom namjenom) isprepletena fantastičnim (basnoslovnim, natprirodnim, pustolovnim) pojedinostima.
Novi!!: Čižići i Legenda · Vidi više »
Luka
Riječka luka Morska luka u Szczecinu, Poljska Luka je mjesto za pristajanje brodova te ukrcaj, prekrcaj ili iskrcaj tereta ili putnika s brodova i na njih, te ih temeljem toga dijelimo na putničke i teretne luke.
Novi!!: Čižići i Luka · Vidi više »
Novinar
Ruski predsjednik Vladimir Putin s novinarima Novinar ili novinarka je naziv za osobu koja se bavi novinarstvom, prikupljanjem informacija o tekućim događajima, aktualnim temama, osobama i iste objavljuje u tiskanim, televizijskim, radijskim i elektroničkim medijima.
Novi!!: Čižići i Novinar · Vidi više »
Omišalj
Omišalj je općina u zapadnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Čižići i Omišalj · Vidi više »
Otok
sjevernom Jadranu Otok je kopno manje od kontinenta, a veće od hridi koje je uvijek okruženo morem, vodom jezera ili rijeke.
Novi!!: Čižići i Otok · Vidi više »
Primorsko-goranska županija
Primorsko-goranska županija nalazi se na zapadu Hrvatske, 3582 km² kopnene površine.
Novi!!: Čižići i Primorsko-goranska županija · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Čižići i Rijeka · Vidi više »
Rudine (Dobrinj)
Rudine su naselje na otoku Krku, u općini Dobrinj.
Novi!!: Čižići i Rudine (Dobrinj) · Vidi više »
Solana
Solana u Il de Reu, Francuska Solana u Stonu. Solana je pogon za industrijsko dobivanje morske soli prirodnim procesom.
Novi!!: Čižići i Solana · Vidi više »
Soline (Dobrinj)
Soline su mjesto u općini Dobrinj na otoku Krku, u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Čižići i Soline (Dobrinj) · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Čižići i Srednji vijek · Vidi više »
Stočarstvo
Farma goveda Stočarstvo jedna je od primarnih djelatnosti kojom se ljudi bave već tisućama godina, a podrazumijeva uzgoj sitne i krupne stoke u svrhu proizvodnje hrane i raznih sirovina, kao što su koža i vuna za daljnju preradbu.
Novi!!: Čižići i Stočarstvo · Vidi više »
Sužan
Sužan je mjesto na otoku Krku, u općini Dobrinj, u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Čižići i Sužan · Vidi više »
Turizam
Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).
Novi!!: Čižići i Turizam · Vidi više »
Uvala Soline
Uvala Soline, ili još: zaljev Soline, uvala Klimno, Dobrinjski zaton, je uvala Jadranskog mora na istočnoj obali otoka Krka, na području općine Dobrinj, točno nasuprot Crikvenice.
Novi!!: Čižići i Uvala Soline · Vidi više »
Velebit
ličke strane. Nacionalni park Paklenica. Udolina Došen Dabar na srednjem Velebitu u općini Karlobag. Velebit ili Velebitski masiv najduža je (145 km), a po nadmorskoj visini četvrta planina u Hrvatskoj.
Novi!!: Čižići i Velebit · Vidi više »
Vlasi
Vlaška područja. Vlasi (Rumâni, Rumîńi, Români, Rumâri, Armăni, Arumunji, Aromuni) su skupni naziv za više manjih srodnih etničkih grupa iz jugoistočne Europe, potomke rimskih kolonista i romaniziranih domaćih antičkih naroda poput Ilira i Tračana.
Novi!!: Čižići i Vlasi · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Čižići i 15. stoljeće · Vidi više »
1780.
Bez opisa.
Novi!!: Čižići i 1780. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Čižići i 2001. · Vidi više »
