Brže od pregledniku!
116 odnosi: Alepski bor, Šikara, Bijeli grab, Bijeli jasenak, Bljušt, Bodljikava veprina, Brijuni, Brnistra, Bukovica, Bura, Cer, Cres, Crni bor, Crni jasen, Crnogorična šuma, Crvena iglica, Crvena tetivika, Crveni drijen, Crvenica, Dalmacija, Dinaridi, Drača, Drijen, Drniš, Drvolika pucalina, Ekosustav, Epiderma, Erozija, Eterična ulja, Fitogeografija, Garig, Goli otok, Grmoliki grašar, Hidrologija, Hrast cer, Hrast crnika, Hrast medunac, Hrvatska, Hrvatsko primorje, Hvar, Imotski, Istra, Judić (biljna vrsta), Judino drvo, Kalcijev karbonat, Kamenjar, Karlobag, Klima, Korčula, Kornati, ..., Kovilje, Kristova drača, Krk, Lastovo, Lika, Ljekovita kadulja, Lošinj, Lovor, Makarska, Makija, Maklen, Mala smrdljika, Mastrinka, Medenika, Mekinjak, Metković, Mirta, Mljet, Mraz, Nešumska vegetacija Hrvatske, Neretva, Oštrolisna šparoga, Obična pavitina, Obična rujevina, Pašnjak, Pag, Panjača, Pčelarstvo, Pelješac, Pitomi šipak, Planika, Prevlaka, Primorska ciklama, Primorski vrisak, Primorsko smilje, Pucalina, Pukinja, Pustinja, Rašeljka, Rab, Ravni kotari, Rimsko Carstvo, Rogač, Rogač (biljna vrsta), Ružmarin, Rujevina, Seoska kupina, Sinj, Smola, Smrdljika, Smrič, Split, Srednja krkavina, Stara Grčka, Tetivikovke, Tlo, Tršlja, Trn, Trnina, Umjerena klima, Velebit, Vincetoxicum, Vosak, Vrgorac, Zadar, Zrmanja. Proširite indeks (66 više) »
Alepski bor
Alepski bor (lat. Pinus halepensis) je crnogorična vrsta drveća iz porodice Pinaceae.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Alepski bor · Vidi više »
Šikara
Domaća koza u velikoj mjeri negativno pridonosi degradaciji šume u šikaru. Šikara je degradacijski stadij šuma.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Šikara · Vidi više »
Bijeli grab
Bijeli grab (bjelograb, bjelograbić, primorski grab lat. Carpinus orientalis) je vrsta brezovke iz roda grabova.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Bijeli grab · Vidi više »
Bijeli jasenak
Bijeli jasenak (gorući grm, rusten, veliki vršak, lat. Dictamnus albus) je vrsta višegodišnje biljke iz roda jasenak (Dictamnus) iz porodice Rutaceae.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Bijeli jasenak · Vidi više »
Bljušt
Bljušt (obični bljušt, kuka lat Dioscorea communis; sin. Tamus communis) samonikla biljka iz porodice dioscoreaceae (bljuštovki) čiji su izdanci jestivi, a plodovi vrlo otrovni.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Bljušt · Vidi više »
Bodljikava veprina
Bodljikava veprina (oštrolisna veprina, kostrika, veprovina, ježevina, metlika; lat. Ruscus aculeatus) je vazdazeleni grm.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Bodljikava veprina · Vidi više »
Brijuni
Karta Brijuna Brijuni ili Brioni su istarsko otočje i nacionalni park u hrvatskom dijelu sjevernog Jadranskog mora.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Brijuni · Vidi više »
Brnistra
Brnistra (žuka; lat. Spartium junceum; sinonim Genista juncea) grmolika biljka iz porodice mahunarki.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Brnistra · Vidi više »
Bukovica
Keglević u blizini naselja Mokro Polje na sjeveroistoku Bukovice) Bukovica je krševit kraj u središnjem dijelu Jadranske Hrvatske, u trokutu između Benkovca, Obrovca i Knina.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Bukovica · Vidi više »
Bura
Snaga bure, Nin. Bura u Trstu, veljača 2011. Bura kod Starigrada. 9 bofora. Bura kod Senja. mora pod utjecajem bure. Fina maglica koja se vidi na slici su sitne kapljice mora koje bura podiže s morske površine. Senjska bura u veljači 2012. vegetacije (otok Pag). brzinu. Velebitskom kanalu. Bakarskom zaljevu. Bakarskom zaljevu. Bura je jak, suh i hladan, mahovit (naglo mijenja smjer i brzinu) i turbulentan vjetar s kopna, koji pretežno u hladno doba godine puše duž istočne obale Jadranskoga mora.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Bura · Vidi više »
Cer
* Cerij, kemijski element.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Cer · Vidi više »
Cres
Cres je najveći (405,78 km²), a poslije Hvara i najdulji hrvatski otok.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Cres · Vidi više »
Crni bor
Crni bor (lat. Pinus nigra) je crnogorično drvo iz porodice Pinaceae.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Crni bor · Vidi više »
Crni jasen
Crni jasen (lat. Fraxinus ornus) je vrsta jasena koja obitava od južne Europe do jugozapadne Azije.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Crni jasen · Vidi više »
Crnogorična šuma
Jutarnje svijetlo u crnogoričnoj šumi Crnogoricom odnosno crnogoričnim šumama nazivamo šume s prevladavajućim vrstama drva koje ne odbacuje lišće, nego ga zadržava cijele godine.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Crnogorična šuma · Vidi više »
Crvena iglica
Crvena iglica (ždralica jednocvjetna, lat. Geranium sanguineum) je vrsta biljke iz roda Geranium, porodice Geraniaceae.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Crvena iglica · Vidi više »
Crvena tetivika
Crvena tetivika (oštra tetivika, bodljikavi slak, lat. Smilax aspera) je vrsta višegodišnje penjuće kritosjemenjače iz porodice Smilacaceae.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Crvena tetivika · Vidi više »
Crveni drijen
Crveni drijen (tvrdi drijen, drijenak, lat. Cornus mas) listopadni je grm ili nisko drvo, do 8 m visine, sa zaobljenom gustom krošnjom.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Crveni drijen · Vidi više »
Crvenica
Istri Crvenica (tal. terra rossa) je vrsta tla karakteristična za suptropske i sredozemne krške regije odnosno područja sastavljena od vapnenca koja dobivaju znatnu količinu padalina.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Crvenica · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Dalmacija · Vidi više »
Dinaridi
Zemljovid Dinarida Topografija i reljef Dinarida Dinaridi ili Dinarsko gorje mlađe su ulančano gorje jugoistočne Europe.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Dinaridi · Vidi više »
Drača
*Drača (biljna vrsta), Paliurus spina-christi, biljna vrsta iz porodice Rhamnaceae.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Drača · Vidi više »
Drijen
Drijen (drin, dren, drienak, drinja, drenić, drenovina, drinina, drinika, drenjak, drenjina, drenić, drnak, drenina, bila svibovina, crveni drijenak, drenak, drenjula, drinovina, rumeni dren, šupaljkahttps://www.agroklub.com/hortikultura/stablo-drijena-zavaralo-je-i-samog-vraga/49212/ lat. Cornus), rod polugrmova i drveća iz porodice drjenovki.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Drijen · Vidi više »
Drniš
Drniš je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi u Šibensko-kninskoj županiji.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Drniš · Vidi više »
Drvolika pucalina
Drvolika pucalina (stablolika pucalina, lat. Colutea arborescens) je vrsta biljke iz porodice mahunarki.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Drvolika pucalina · Vidi više »
Ekosustav
Alpama Ekosustav ili ekosistem je prostor (biotop) naseljen organizmima i njihovim zajednicama, u kojem se neprekidno stvara primarna biomasa, koju troše (i razgrađuju) heterotrofni potrošači.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Ekosustav · Vidi više »
Epiderma
Presjek kože Epiderma ili pousmina je gornji, tj.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Epiderma · Vidi više »
Erozija
Monument Valley, SAD Erozija je prirodni proces pomicanja krutih tvari (zemlje, blata, kamena, itd.) kroz utjecaj vjetra, vode, ili pomicanja koja su uvjetovana silom gravitacije.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Erozija · Vidi više »
Eterična ulja
Lavandino ulje Eterična ulja ili esencijalna ulja (lat. aetheroleum) su hlapljive tvari koje se dobivaju iz biljnog materijala, dobivaju se procesom destilacijom vodenom parom, tještenjem i ili ekstrakcijom a sastoje se najviše od terpena.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Eterična ulja · Vidi više »
Fitogeografija
Biljni zemljopis ili fitogeografija (grč. fito + geografija - biljni zemljopis;Vidi:• Hrvatski jezični portal: i • Opća i nacionalna enciklopedija: • Hrvatska enciklopedija (LZMK): • Bratoljub Klaić: Rječnik stranih riječi, Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1990.,, str. 433. i 478. nelog. biljni zemljopisIvan Šugar:, Zelene stranice, II., 30. travnja 2010.), znanstvena disciplina biogeografije odnosno botanike koja se usmjerava na istraživanje i zakonitosti rasprostranjivanja odnosno razmještaja biljnih vrsta unutar tzv.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Fitogeografija · Vidi više »
Garig
Garig Garig je degradacijski stadij mediteranskih šuma.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Garig · Vidi više »
Goli otok
Goli (još i Goli otok) je otočić u Velebitskom kanalu, u Jadranskom moru.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Goli otok · Vidi više »
Grmoliki grašar
Grmoliki grašar (šibika žuta, lat. Hippocrepis emerus subsp. emeroides, sin.: Coronilla emeroides) je grm iz porodice mahunarki koju često nalazimo u listopadnim šumama, šikarama, makiji, a također i na kamenjarskim pašnjacima.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Grmoliki grašar · Vidi više »
Hidrologija
Voda pokriva 70% Zemljine površine. Podjela hidrologije. Hidrologija (grčki: ὕδωρ/hidōr + λόγος/lógos), znanost o vodi, njenim fizikalnim svojstvima i pojavljivanju u prirodi.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Hidrologija · Vidi više »
Hrast cer
Hrast cer (Quercus cerris) je bjelogorično drvo, iz roda hrastova porodice Fagaceae.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Hrast cer · Vidi više »
Hrast crnika
Hrast crnika, česvina ili česmina (lat. Quercus ilex) je zimzeleno drvo iz roda hrastova, porodice Fagaceae.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Hrast crnika · Vidi više »
Hrast medunac
Hrast medunac (Quercus pubescens) je bjelogorično drvo iz roda hrastova, porodice Fagaceae.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Hrast medunac · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatsko primorje
Senju Karlobag Hrvatsko primorje je naziv za povijesno područje od istočnih granica Corpusa Separatuma, odnosno od Rječine, do južno od Karlobaga, odnosno do naselja Tribanj-Krušćica (zaselak Mandalina) gdje počinje Dalmacija, za razliku od pojma hrvatsko primorje koji obuhvaća čitavo primorje Republike Hrvatske od Savudrije do rta Oštra.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Hrvatsko primorje · Vidi više »
Hvar
Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Hvar · Vidi više »
Imotski
Imotski je grad u južnoj Hrvatskoj, nedaleko granice s Bosnom i Hercegovinom.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Imotski · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Istra · Vidi više »
Judić (biljna vrsta)
Judić (Judino drvo, mnogocvjetni judić; lat. Cercis siliquastrum) je malo bjelogorično drvo iz porodice mahunarki, koje živi na području južne Europe i zapadne Azije.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Judić (biljna vrsta) · Vidi više »
Judino drvo
Judino drvo (judić, lat. Cercis), biljni rod iz porodice mahunarki (Leguminosae), kojemu pripada 9 vrsta grmlja i drveća iz Europe, Azije i Sjeverne Amerike.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Judino drvo · Vidi više »
Kalcijev karbonat
Kalcit CaCO3 Kalcijev karbonat (CaCO3) kalcijeva je sol ugljične kiseline i u prirodi najrašireniji spoj kalcija jer se pojavljuje kao kalcit u različitim oblicima vapnenaca, mramora i kreda.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Kalcijev karbonat · Vidi više »
Kamenjar
Kamenjar (lat. Monticola saxatilis) je vrsta ptice koja pripada rodu stjenjarki (Monticola), porodica muharice.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Kamenjar · Vidi više »
Karlobag
Pogled na Dabrove. Karlobag je općina u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Karlobag · Vidi više »
Klima
Klima (s grčkog nagib, klima) ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Klima · Vidi više »
Korčula
Rt Ražnjić-najistočniji dio Korčule Korčula (staronjemački: Kurzel, talijanski: Curzola, grčki: Κόρκυρα Μέλαινα, Korkyra Melaina, latinski: Corcyra Nigra) je hrvatski otok u Jadranskom moru pored dalmatinske obale.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Korčula · Vidi više »
Kornati
Kornati Kornati ili Kornatsko otočje su otočje koje se nalazi u sjevernoj Dalmaciji, zapadno od Šibenika i južno od Zadra, unutar Šibensko-kninske županije.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Kornati · Vidi više »
Kovilje
Kovilje (lat. Stipa), veliki biljni rod iz porodice trava (travovki), kojemu pripada preko 200 vrsta trajnica i grmova.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Kovilje · Vidi više »
Kristova drača
Kristova drača (drača čarna, diraka, krkov, ljuta drača, crna drača, lat. Paliurus spina-christi) vrsta je biljke iz roda drača (Paliurus), porodica pasjakovke.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Kristova drača · Vidi više »
Krk
Krk (tal. Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Krk · Vidi više »
Lastovo
Lastovo je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Lastovo · Vidi više »
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Lika · Vidi više »
Ljekovita kadulja
Ljekovita kadulja (mirisava žalfija, mirisava kadulja, lat. Salvia officinalis) višegodišnja je medonosna, polugrmovita biljka visine 30 do 60 cm iz porodice žalfija.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Ljekovita kadulja · Vidi više »
Lošinj
Lošinj je otok na Kvarneru.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Lošinj · Vidi više »
Lovor
Lovor (lovorika, lat. Laurus), rod vazdazelenih grmova ili drveća iz porodice Lauraceae.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Lovor · Vidi više »
Makarska
Makarska je grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Makarska · Vidi više »
Makija
Geografska rasprostranjenost makije. Makija (fr. maqui, šp. maquia, tal. macchia) je najvažniji ekosustav Mediterana koji se sastoji od grmlja i termofilnih biljaka visokih do najviše 4 metra.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Makija · Vidi više »
Maklen
Maklen (lat. Acer monspessulanum) je vrsta javora udomaćena na području sjeverozapadne Afrike, zapadne Azije i južne Europe.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Maklen · Vidi više »
Mala smrdljika
Mala smrdljika (tršlja, trišalj krilasti, lat. Pistacia lentiscus) je vrsta dvodomne, zimzelene biljke iz roda Pistacia, porodica rujevke (Anacardiaceae).
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Mala smrdljika · Vidi više »
Mastrinka
Mastrinka ili divlja maslina (Olea oleaster) Sinonim je za europsku maslinu Olea europaea L., a opisuje se kao samonikla, rasprostranjena vrsta masline.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Mastrinka · Vidi više »
Medenika
Medenika (pčelinjak, matočina, matočika, lat. Melittis melissophyllum) ime je za trajnu šumsku biljku iz porodice usnača (Labiatae, Lamiaceae) koja čini samostalni rod Melittis.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Medenika · Vidi više »
Mekinjak
Mekinjak (Drypis spinosa), ime je za trajnu zeljastu biljku iz porodice klinčićevki (Caryophyllacceae).
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Mekinjak · Vidi više »
Metković
Metković je grad u Dalmaciji, u sastavu Dubrovačko-neretvanske županije.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Metković · Vidi više »
Mirta
Mirta (Mrča, lat. Myrtus), manji rod iz porodice mirtovki kojemu se danas pripisuju dvije vrste, obična mirta (Myrtus communis) iz europskog dijela Mediterana i saharska mirta Myrtus nivelii iz sjevernog pustinjskog dijela Afrike.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Mirta · Vidi više »
Mljet
Mljet (lat. Melita, tal. Meleda) je osmi otok po veličini u Hrvatskoj, jedan od najvećih južnodalmatinskih otoka te ujedno najjužniji i najistočniji od većih hrvatskih otoka.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Mljet · Vidi više »
Mraz
Mraz. Mraz je oborina koja nastaje kada se vlaga iz vodenom parom zasićenog zraka desublimira na čvrstim površinama čija temperatura je manja i od temperature rosišta i od 0 °C.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Mraz · Vidi više »
Nešumska vegetacija Hrvatske
Prirodnu (klimazonalnu) vegetaciju Hrvatske najvećim dijelom čine šume.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Nešumska vegetacija Hrvatske · Vidi više »
Neretva
Neretva je rijeka u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Neretva · Vidi više »
Oštrolisna šparoga
Izdanak u proljeće Oštrolisna šparoga (divlja šparoga) je vazdazelena biljka iz roda Asparagus koja se od ostalih vrsta na području Hrvatske razlikuje po svojoj drvenastoj stabljici.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Oštrolisna šparoga · Vidi više »
Obična pavitina
Obična pavitina (bijela loza, vinjuga, škrobutina, škrabutina; lat. Clematis vitalba) je vrsta biljke penjačice iz porodice Ranunculaceae.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Obična pavitina · Vidi više »
Obična rujevina
Obična rujevina (običan ruj; lat. Cotinus coggygria) je vrsta biljke iz porodice Anacardiaceae.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Obična rujevina · Vidi više »
Pašnjak
Pašnjak Pašnjak je zemljišna površina koja se koristi za prehranu i uzgoj stoke ispašom.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Pašnjak · Vidi više »
Pag
Otok Pag površinom je peti najveći otok u Jadranskom moru, ali je duljinom obale od 302,47 km najrazvedeniji otok Jadrana (koeficijent razvedenosti 4,5).
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Pag · Vidi više »
Panjača
Otočca. Iz jednog bivšeg panja raste puno izbojaka. Panjača je niski uzgojni oblik šume.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Panjača · Vidi više »
Pčelarstvo
dimilicom. okviri sa saćem, 2. plodišni nastavak (plodište), 3. matična rešetka, 4. krov, 5. pokrovna daska, 6. polunastavak (medište), 7. leto, 8. podnica. stijeni. drveta gdje su već pčele uselile. Pletara. Pčelinji proizvodi. Pokretni pčelinjak. Pčelarstvo je grana poljoprivrede koja se bavi uzgojem pčela medarica radi dobivanja meda, voska, matične mliječi, peluda, propolisa i pčelinjeg otrova te oprašivanja uzgajanih i samoniklih biljaka, čime se povećavaju količina i kakvoća biljne proizvodnje.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Pčelarstvo · Vidi više »
Pelješac
Pelješac (čakavski: Pelišac) je drugi po veličini hrvatski poluotok (nakon Istre) koji se smjestio na jugu Hrvatske u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Pelješac · Vidi više »
Pitomi šipak
Pitomi šipak ili mogranj, obični mogranj, šipak, nar, granat, granat-jabuka, zrnati šipak, zrnati mogranj (lat. Punica granatum) grm je ili drvo koje uspijeva u krajevima s toplijom klimom.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Pitomi šipak · Vidi više »
Planika
Planika (lat. Arbutus), biljni rod iz porodice vrjesovki.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Planika · Vidi više »
Prevlaka
right Prevlaka je poluotok u Hrvatskoj na ulazu u Boku kotorsku u južnoj Dalmaciji.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Prevlaka · Vidi više »
Primorska ciklama
Primorska ciklama (primorska skrižalina, klobučac mali, lat.) Cyclamen repandum) je vrsta biljke iz roda ciklama rasprostranjena diljem Mediterana na nadmorskoj visini do 1200 metara. Latinski naziv repandum znači "savijen unatrag" ili "okrenut prema gore".
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Primorska ciklama · Vidi više »
Primorski vrisak
Primorski vrisak (primorski čubar, bijeli vrisak, krški vrisak, bresina Satureja montana), vrsta iz roda vrisaka, porodica usnača, kao dobar začin od davnina koristi kao začinjavanje jela i za konzerviranje mesa.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Primorski vrisak · Vidi više »
Primorsko smilje
Primorsko smilje ili sredozemno smilje (lat. Helichrysum italicum) cvjetnica je iz roda Helichrysum.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Primorsko smilje · Vidi više »
Pucalina
Pucalina (grohotuša; lat. Colutea), biljni rod iz porodice mahunarki.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Pucalina · Vidi više »
Pukinja
Pukinja (lat. Juniperus macrocarpa) je vrsta biljke iz roda Juniperus rasprostranjena diljem sjevernog dijela Mediterana.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Pukinja · Vidi više »
Pustinja
Sahari Pustinja Mohave Pustinja je suho područje koje nastaje na mjestima u nedostatku vlage i vegetacije pri izraženom zagrijavanju i hlađenju tla, pa je ono podložno mehaničkom (fizičkom) trošenju čime nastaje sitni, rastresiti i suhi materijal na površini, koji se zatim oblikuje egzogenim eolskim procesima.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Pustinja · Vidi više »
Rašeljka
Rašeljka (turska višnja, magriva, rašeljina, latinski Prunus mahaleb) je grm ili nisko stablo iz porodice ruža.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Rašeljka · Vidi više »
Rab
Rab je otok na istočnoj strani Jadranskog mora u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Rab · Vidi više »
Ravni kotari
Ostrovice Benkovac, administrativno središte Ravnih kotara Zračna luka u Zemuniku Donjem Greda i zabat s natpisom kneza Branimira iz 879. godine u Šopotu kod Benkovca Ravni kotari su zemljopisno područje u Hrvatskoj smješteno u sjevernoj Dalmaciji.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Ravni kotari · Vidi više »
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Rimsko Carstvo · Vidi više »
Rogač
Rogač (lat. Ceratonia), roščić, rožić, kaluber, slatka kožica, rožičak, komiški goroc,Irma Kovačić - "Kad otok putuje" rod korisnog, vazdazelenog grmlja ili drveća kojemu je dugo pripisivana samo vrsta Ceratonia siliqua, a 1980.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Rogač · Vidi više »
Rogač (biljna vrsta)
Mlado stablo rogača Rogač (latinski: Ceratonia siliqua) je zimzelena biljka iz porodice mahunarki (Fabaceae), čija je pradomovina područje Mediterana.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Rogač (biljna vrsta) · Vidi više »
Ružmarin
Ružmarin (rozmarin, rusmarin, lužmarin, žmurod, ruzman, rožmarin, zimorad, lat. Salvia rosmarinus, sin. Rosmarinus officinalis), biljka čije ime potječe od latinskog ros (rosa) i marinus (more), odnosno "morska rosa", što govori da je za njegov rast vrlo povoljan povjetarac s mora, koji donosi vlagu.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Ružmarin · Vidi više »
Rujevina
Rujevina (lat. Cotinus), manji biljni rod iz porodice rujevki, kojemu pripada 7 priznatih vrsta uresnog grmlja i drveća.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Rujevina · Vidi više »
Seoska kupina
Seoska kupina (lat. Rubus ulmifolius) je poluzimzelena grmolika biljka iz roda kupina.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Seoska kupina · Vidi više »
Sinj
Sinj je grad u Hrvatskoj u sastavu Splitsko-dalmatinske županije.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Sinj · Vidi više »
Smola
Ogrlica od baltičkog jantara (mušica i komarac dokaz su kako je ovaj jantar star oko 60 - 40 milijuna godina). boru. Smola tamjana. Smolarenje. violine, ali i za meko lemljenje. vodom i terpentinom, spreman za upotrebu. Neke od različitih boja šelaka. Smola je ovisno o temperaturi i starosti, manje ili više tekuća tvar ili proizvod, koji se sastoji od različitih kemijskih tvari.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Smola · Vidi više »
Smrdljika
Smrdljika (primorska smrdljika, lat. Pistacia terebinthus), biljka iz porodice Anacardiaceae (rujevke ili vonjače) raste u sloju grmlja primorske zimzelene šume do 700 metara visine, a cvjeta od travnja do srpnja.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Smrdljika · Vidi više »
Smrič
Smrič (crvena kleka, primorska kleka, šmrika, smrijek, oštroigličasta borovica; lat. Juniperus oxycedrus) je grm iz porodice Cupressaceae.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Smrič · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Split · Vidi više »
Srednja krkavina
Srednja krkavina (primorska krkavina, žestika, crni trn, smrdiličje, orehovac, pušitrn pasjak; lat. Rhamnus × intermedia) je vrsta biljke iz porodice Rhamnaceae (pasjakovine ili krkavine).
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Srednja krkavina · Vidi više »
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Stara Grčka · Vidi više »
Tetivikovke
Tetivikovke (lat. Smilacaceae), biljna porodica iz reda jednosupnica, koja je dobila ime po rodu tetivika (Smilax, 244 vrste listopadnih ili vazdazelenih drvenastih penjačica. Drugi rod Heterosmilax s 12 vrsta iz Kine i jugoistočne Azije, uključen je također u rod Smilax. U Hrvatskoj je prisutna vrsta crvena ili obična tetivika, čiji su plodovi otrovni, ali su posve mladi listovi jestivi, i jedu se kao šparoge.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Tetivikovke · Vidi više »
Tlo
Tlo je rastresit, površinski sloj Zemljine kore koji pokriva najveći dio kopna na Zemlji.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Tlo · Vidi više »
Tršlja
P. vera, plod Tršlja (Pistacija, trišlja, trišalj, lat. Pistacia), biljni rod iz; porodice rujevki kojemu pripada 10 vrsta listopadnih ili vazdazelenih grmova i drveća.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Tršlja · Vidi više »
Trn
Trnje na biljci ''Fouquieria splendens'' Trn je dio biljke.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Trn · Vidi više »
Trnina
Trnina (crni trn, trnula, lat. Prunus spinosa) ponekad nazivana i trnjina, trnula, trnavka, trn, crni trn, divlja šljiva mačja šljiva) je vrsta roda Prunus (Maloideae, Rosaceae). Raste uglavnom po pašnjacima ili rubovima šuma ili ponekad kao gusto razgranat grm s trnovitim ograncima. Raste u gotovo cijeloj Europi i dijelovima sjeverne Afrike. Stablo ima vijek do oko 40 godina. Visine je između jednog do pet metara, a u rijetkim slučajevima, i do 6 m visine. Razmjerno maleni listovi veličine su od 2 do 4 centimetra. Sitni bijeli cvjetovi cvatu u travnju i svibnju. Trnina posjeduje tamnu koru, koja se cijepa u poodmakloj dobi u uskim trakama. Kore grana su crvenkasto smeđe boje. Plodovi trnine počinju dozrijevati u kolovozu te su okrugli i plavkastocrne boje, promjera između 1 do 1,5 centimetara. Divlje šljive su vrlo kisele i gorke - sve dok ih ne "opari" prvi mraz. Nakon mraza postaju ukusnije. U prosincu su najukusnije. Trn se smatra pretkom šljiva. Pripisuju joj se brojna ljekovita svojstva.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Trnina · Vidi više »
Umjerena klima
Köppen–Geiger klimatska karta tipova umjerenih klima. Umjerena klima je klima koja se nalazi u umjerenom pojasu tj od 23.5 do 66.5 stupnja južne i sjeverne geografske širine.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Umjerena klima · Vidi više »
Velebit
ličke strane. Nacionalni park Paklenica. Udolina Došen Dabar na srednjem Velebitu u općini Karlobag. Velebit ili Velebitski masiv najduža je (145 km), a po nadmorskoj visini četvrta planina u Hrvatskoj.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Velebit · Vidi više »
Vincetoxicum
Lastavičnjak (lat. Vincetoxicum), biljni rod sa stotinjak vrsta iz porodice zimzelenovki, većinom povijuše ili grmovi, pretežito u Aziji i Južnoj Americi.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Vincetoxicum · Vidi više »
Vosak
Svijeća od voska Vosak je kemijska tvar koja se određuje po mehaničkim i fizičkim svojstvima.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Vosak · Vidi više »
Vrgorac
Vrgorac, ulica Tina Ujevića Kula Dizdarevića (kula Tina Ujevića) Vrgorac je grad u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Vrgorac · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Zadar · Vidi više »
Zrmanja
Zrmanja je rijeka u južnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske i Zrmanja · Vidi više »
