Brže od pregledniku!
53 odnosi: Argentina, Austrija, Švedska, Ženeva, Boka kotorska, Cavtat, Crna Gora, Dalmacija, Divlja svinja, Dubrovačka Republika, Europska unija, Fazan, Fjord, Galijula, Garig, Gušteri, Hektar, Hrvatska, Jazavci, Jugoslavenska narodna armija, Kenija, Konavle, Krajnje zemljopisne točke Republike Hrvatske, Luka, Makija, Mamula, Maslina, Molunat (Konavle), Novi Zeland, Oštra, OUN, Popovići (Konavle), Posolica, Rogač, Rt, Sandalj Hranić Kosača, Savezna Republika Jugoslavija, Sutorina, Svjetionik, Teritorijalna obrana, Vela Palagruža, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, Vitaljina, Zaljev, 1. veljače, 1419., 1426., 1992., 1996., 20. listopada, ..., 2002., 24. lipnja, 30. rujna. Proširite indeks (3 više) »
Argentina
Argentina je država u Južnoj Americi, smještena između Anda na zapadu i Atlantskog oceana na istoku.
Novi!!: Prevlaka i Argentina · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Prevlaka i Austrija · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: Prevlaka i Švedska · Vidi više »
Ženeva
Ženeva (fr. Genève, njem. Genf, tal. Ginevra, roh. Genevra) je drugi grad po veličini u Švicarskoj.
Novi!!: Prevlaka i Ženeva · Vidi više »
Boka kotorska
Boka kotorska (na crnogorskoj ćiril. Бока Kоторска, u Hrvatskoj se u novije vrijeme ponegdje naziva i Zaljev hrvatskih svetaca; na latinskom Sinus Rhizonicus, prema Risnu) prostran je i razgranati zaljev na Crnogorskom primorju – južnom dijelu istočne obale Jadranskog mora – u Crnoj Gori, u blizini granice s Hrvatskom i BiH.
Novi!!: Prevlaka i Boka kotorska · Vidi više »
Cavtat
Cavtat je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i administrativno sjedište Općine Konavle.
Novi!!: Prevlaka i Cavtat · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Prevlaka i Crna Gora · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Prevlaka i Dalmacija · Vidi više »
Divlja svinja
Divlja svinja (lat. Sus scrofa), bliski je rođak domaće svinje, živi u čoporima uglavnom oko vlažnih šuma.
Novi!!: Prevlaka i Divlja svinja · Vidi više »
Dubrovačka Republika
Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.
Novi!!: Prevlaka i Dubrovačka Republika · Vidi više »
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Novi!!: Prevlaka i Europska unija · Vidi više »
Fazan
Obični fazan (lat. Phasianus colchicus) ptica je koja pripada porodici fazanki i redu kokoški.
Novi!!: Prevlaka i Fazan · Vidi više »
Fjord
Fjord u Sunnmøreu, Norveška Fjord je dugački morski rukavac s tri strane okružen kopnom najčešće sa strmim padinama.
Novi!!: Prevlaka i Fjord · Vidi više »
Galijula
Galijula je otočić u jugozapadnom Jadranu, 3 nautičke milje udaljen od otoka Palagruže.
Novi!!: Prevlaka i Galijula · Vidi više »
Garig
Garig Garig je degradacijski stadij mediteranskih šuma.
Novi!!: Prevlaka i Garig · Vidi više »
Gušteri
Gušteri (Lacertilia, Sauria) su najčešći gmazovi na svijetu.
Novi!!: Prevlaka i Gušteri · Vidi više »
Hektar
Ilustacija 1 hektara Hektar (ha) je mjerna jedinica za površinu.
Novi!!: Prevlaka i Hektar · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Prevlaka i Hrvatska · Vidi više »
Jazavci
Jazavci (lat. melinae) skupno je ime pripadnika triju rodova koje pripadaju porodici Mustelidae: istoj sisavačkoj porodici u koju ubrajamo tvorove, lasice, vidre i nekoliko ostalih vrsta zvijeri.
Novi!!: Prevlaka i Jazavci · Vidi više »
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Novi!!: Prevlaka i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »
Kenija
Kenija je država u istočnoj Africi.
Novi!!: Prevlaka i Kenija · Vidi više »
Konavle
Konavle su općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Prevlaka i Konavle · Vidi više »
Krajnje zemljopisne točke Republike Hrvatske
Krajnje zemljopisne točke Republike Hrvatske su.
Novi!!: Prevlaka i Krajnje zemljopisne točke Republike Hrvatske · Vidi više »
Luka
Riječka luka Morska luka u Szczecinu, Poljska Luka je mjesto za pristajanje brodova te ukrcaj, prekrcaj ili iskrcaj tereta ili putnika s brodova i na njih, te ih temeljem toga dijelimo na putničke i teretne luke.
Novi!!: Prevlaka i Luka · Vidi više »
Makija
Geografska rasprostranjenost makije. Makija (fr. maqui, šp. maquia, tal. macchia) je najvažniji ekosustav Mediterana koji se sastoji od grmlja i termofilnih biljaka visokih do najviše 4 metra.
Novi!!: Prevlaka i Makija · Vidi više »
Mamula
Mamula Tvrđava na Mamuli Mamula je mali otok na ulazu u Boku kotorsku.
Novi!!: Prevlaka i Mamula · Vidi više »
Maslina
Maslina (uljika, lat. Olea europaea) ime je za suptropsku zimzelenu biljku, porodice maslina (Oleaceae).
Novi!!: Prevlaka i Maslina · Vidi više »
Molunat (Konavle)
Molunat je naselje smješteno na krajnjem jugu Dalmacije i Hrvatske, u općini Konavle.
Novi!!: Prevlaka i Molunat (Konavle) · Vidi više »
Novi Zeland
Novi Zeland je otočna država u jugozapadnom Tihom oceanu, jugoistočno od Australije.
Novi!!: Prevlaka i Novi Zeland · Vidi više »
Oštra
Prevlaka Rt Oštra na poluotoku Prevlaci najjužniji je kopneni dio Dubrovačko-neretvanske županije i Hrvatske.
Novi!!: Prevlaka i Oštra · Vidi više »
OUN
* kratica za Organizacija ujedinjenih naroda.
Novi!!: Prevlaka i OUN · Vidi više »
Popovići (Konavle)
Popovići je naselje smješteno na samom jugu Hrvatske u općini Konavle.
Novi!!: Prevlaka i Popovići (Konavle) · Vidi više »
Posolica
Posolica je prirodna pojava koja nastaje zbog vremenskih prilika.
Novi!!: Prevlaka i Posolica · Vidi više »
Rogač
Rogač (lat. Ceratonia), roščić, rožić, kaluber, slatka kožica, rožičak, komiški goroc,Irma Kovačić - "Kad otok putuje" rod korisnog, vazdazelenog grmlja ili drveća kojemu je dugo pripisivana samo vrsta Ceratonia siliqua, a 1980.
Novi!!: Prevlaka i Rogač · Vidi više »
Rt
Rt je dio kopna koji je uvučen u more (ili jezero), a odlikuje ga niska obala.
Novi!!: Prevlaka i Rt · Vidi više »
Sandalj Hranić Kosača
Područje vojvode Sandalja Hranića u ranom 15. stoljeću Sandalj Hranić Kosača (?, 1370. – 15. ožujka 1435.), bosanski vojvoda iz plemićke obitelji Kosače.
Novi!!: Prevlaka i Sandalj Hranić Kosača · Vidi više »
Savezna Republika Jugoslavija
Savezna Republika Jugoslavija (skraćeno SRJ) stvorena je 27. travnja 1992. odlukom Saveznog vijeća SFRJ, kao zajednička država Srbije i Crne Gore.
Novi!!: Prevlaka i Savezna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Sutorina
Područje Sutorine Sutorina (crnog. ćiril. Суторина) je selo na jugoistoku Crne Gore.
Novi!!: Prevlaka i Sutorina · Vidi više »
Svjetionik
Svjetionik — Lyngvig, Danska. Svjetionik je uređaj, uglavnom kao viša zgrada, koji emisijom svjetlosnih signala omogućava brodovima navigaciju.
Novi!!: Prevlaka i Svjetionik · Vidi više »
Teritorijalna obrana
Teritorijalna obrana (kratica TO) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFR Jugoslavije, odnosno najširi oblik "organizovanja radnih ljudi i građana za oružanu borbu", sa zadaćom nadzora i nazočnosti na cijelom teritoriju SFR Jugoslavije.
Novi!!: Prevlaka i Teritorijalna obrana · Vidi više »
Vela Palagruža
Vela Palagruža je uski klisurasti greben u smjeru istok-zapad, većinom s nedostupnim strmim obalama i dvije manje pješčane uvale, Zola na jugu i Stara Vlaka na sjeverozapadu.
Novi!!: Prevlaka i Vela Palagruža · Vidi više »
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda
'''Dvorana Vijeća sigurnosti''' Vijeće sigurnosti jedno je od šest glavnih tijela Ujedinjenih naroda kojemu, prema članku 24.
Novi!!: Prevlaka i Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda · Vidi više »
Vitaljina
Vitaljina je najjužnije hrvatsko naseljeno mjesto, smješteno u općini Konavle.
Novi!!: Prevlaka i Vitaljina · Vidi više »
Zaljev
Zaljev Guantanamo Zaljev ili uvala je naziv za vodenu površinu koja prodire u kopno i njime je okružena s tri strane.
Novi!!: Prevlaka i Zaljev · Vidi više »
1. veljače
1.
Novi!!: Prevlaka i 1. veljače · Vidi više »
1419.
Bez opisa.
Novi!!: Prevlaka i 1419. · Vidi više »
1426.
Bez opisa.
Novi!!: Prevlaka i 1426. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Prevlaka i 1992. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Prevlaka i 1996. · Vidi više »
20. listopada
20.
Novi!!: Prevlaka i 20. listopada · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Prevlaka i 2002. · Vidi više »
24. lipnja
24.
Novi!!: Prevlaka i 24. lipnja · Vidi više »
30. rujna
30.
Novi!!: Prevlaka i 30. rujna · Vidi više »
