Brže od pregledniku!
49 odnosi: Autocesta A11, Autocesta A3, Šaš, Željeznička pruga DG – Savski Marof – Zagreb Glavni kolodvor, Željeznička pruga Dugo Selo – Novska, Željeznička pruga Novska – Tovarnik – DG, Željeznička pruga Sisak-Caprag – Karlovac, Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Dugo Selo, Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Rijeka, Živaja, Beograd, Blinjski Kut, Brđani Cesta, Brzina, Buzin, Cerovljani, Domovinski rat, Greda (Sisak), HŽ serija 6112, Hrvatska Dubica, Hrvatske željeznice, Izmjenična električna struja, Jasenovac, Jugoistok, Klara Asiška, Kupa, Lekenik, Mraclin, Novska, Odra, Odra (Hrvatska), Orient Express, Paneuropski prometni koridor X, Papići, Pešćenica, Sava, Sisak, Staza, Stupno, Sunja, Turopolje, Turopolje (Velika Gorica), Unska pruga, Velika Gorica, Višnjica, Vinkovci, Zagreb, Zagrebački Glavni kolodvor, Zagrebački Ranžirni kolodvor.
Autocesta A11
Autocesta A11 je autocesta u Hrvatskoj koja će, kada bude dovršena, povezivati gradove Sisak i Veliku Goricu sa Zagrebom i Zračnom lukom „Franjo Tuđman”.
Novi!!: Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska i Autocesta A11 · Vidi više »
Autocesta A3
Autocesta A3 je druga autocesta po duljini u Republici Hrvatskoj. Vodi od Bregane preko Zagreba i Slavonskog Broda, tj. Posavine do Lipovca na granici sa Srbijom. Njezina međunarodna oznaka, koja apostrofira njezinu važnost, je E70 (europska autocesta 70).
Novi!!: Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska i Autocesta A3 · Vidi više »
Šaš
Šaš (bresika, oštra trava, oštrica, lat. Carex) biljni je rod iz porodice šiljovki s velikim brojem vrsta.
Novi!!: Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska i Šaš · Vidi više »
Željeznička pruga DG – Savski Marof – Zagreb Glavni kolodvor
Željeznička pruga državna granica – Savski Marof – Zagreb Glavni kolodvor (službeno: Željeznička pruga M101) je 26,709 km duga pruga u Hrvatskoj koja povezuje Zagreb sa slovenskom željezničkom mrežom zapadno od Savskog Marofa i dalje do Ljubljane.
Novi!!: Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska i Željeznička pruga DG – Savski Marof – Zagreb Glavni kolodvor · Vidi više »
Željeznička pruga Dugo Selo – Novska
Željeznička pruga Dugo Selo – Novska (službeno: Željeznička pruga M103) je 83,405 km duga pruga koja povezuje Dugo Selo koje istočno od Zagreba i Novsku koja se nadovezuje na prugu Novska – Tovarnik prema Beogradu.
Novi!!: Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska i Željeznička pruga Dugo Selo – Novska · Vidi više »
Željeznička pruga Novska – Tovarnik – DG
Željeznička pruga Novska – Tovarnik je 185,4 km duga pruga u Hrvatskoj koja povezuje Novsku sa srbijanskom željezničkom mrežom.
Novi!!: Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska i Željeznička pruga Novska – Tovarnik – DG · Vidi više »
Željeznička pruga Sisak-Caprag – Karlovac
Željeznička pruga Sisak-Caprag – Karlovac dio je prijevozne željezničke mreže Hrvatskih željeznica.
Novi!!: Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska i Željeznička pruga Sisak-Caprag – Karlovac · Vidi više »
Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Dugo Selo
Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Dugo Selo je 22 km duga dvokolosječna i elektrificirana pruga u Hrvatskoj.
Novi!!: Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska i Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Dugo Selo · Vidi više »
Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Rijeka
Željeznička pruga Zagreb – Rijeka je 229 km duga pruga u Hrvatskoj koja povezuje Zagreb i Rijeku.
Novi!!: Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska i Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Rijeka · Vidi više »
Živaja
Živaja je selo koje se nalazi u Sisačko-moslavačkoj županiji, na području općine Hrvatska Dubica.
Novi!!: Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska i Živaja · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska i Beograd · Vidi više »
Blinjski Kut
Blinjski Kut je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Siska, Sisačko-moslavačka županija.
Novi!!: Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska i Blinjski Kut · Vidi više »
Brđani Cesta
Brđani Cesta je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Sunja, Sisačko-moslavačka županija.
Novi!!: Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska i Brđani Cesta · Vidi više »
Brzina
fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.
Novi!!: Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska i Brzina · Vidi više »
Buzin
Hrvatska.
Novi!!: Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska i Buzin · Vidi više »
Cerovljani
Cerovljani su naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.
Novi!!: Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska i Cerovljani · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska i Domovinski rat · Vidi više »
Greda (Sisak)
Greda je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Sisak, Sisačko-moslavačka županija.
Novi!!: Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska i Greda (Sisak) · Vidi više »
HŽ serija 6112
Prototip vlaka serije 6112 na InnoTransu 2010 u Berlinu u rujnu 2010. HŽ serija 6112 je serija niskopodnog elektromotornog vlaka za regionalni promet proizveden je u konzorciju tvrtki TŽV Gredelj d.o.o. i Končar d.d., a za potrebe Hrvatskih željeznica – Putnički prijevoz prema ugovoru sklopljenom 2.
Novi!!: Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska i HŽ serija 6112 · Vidi više »
Hrvatska Dubica
Hrvatska Dubica je općina u središnjoj Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Novi!!: Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska i Hrvatska Dubica · Vidi više »
Hrvatske željeznice
Upravna zgrada Hrvatskih željeznica u Zagrebu Parna lokomotiva izložena u Vinkovcima Hrvatske željeznice (HŽ) su skup javno prometnih tvrtki koje upravljaju željezničkom infrastrukturom te putničkim i teretnim prijevozom u Hrvatskoj.
Novi!!: Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska i Hrvatske željeznice · Vidi više »
Izmjenična električna struja
Efektivna vrijednost, 4.
Novi!!: Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska i Izmjenična električna struja · Vidi više »
Jasenovac
Jasenovac je općina u Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Novi!!: Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska i Jasenovac · Vidi više »
Jugoistok
Jugoistok je jedna od sporednih strana svijeta.
Novi!!: Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska i Jugoistok · Vidi više »
Klara Asiška
Sveta Klara Asiška (Assisi, 16. srpnja 1194. – Assisi, 11. kolovoza 1253.), utemeljiteljica franjevačkog reda Sestara klarisa i svetica; kći blažene Ortolane i sestra Agneze Asiške.
Novi!!: Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska i Klara Asiška · Vidi više »
Kupa
Kupa (slovenski: Kolpa) je najdulja rijeka čiji je izvor i ušće u Hrvatskoj, a dijelom svoga toka čini granicu sa Slovenijom.
Novi!!: Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska i Kupa · Vidi više »
Lekenik
Lekenik je selo i općina u središnoj Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji, smještena između Siska i Velike Gorice u nizinskom predjelu Turopolja.
Novi!!: Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska i Lekenik · Vidi više »
Mraclin
Mraclin je naselje u administrativnom sastavu grada Velike Gorice smješteno u Zagrebačkoj županiji.
Novi!!: Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska i Mraclin · Vidi više »
Novska
Novska je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska i Novska · Vidi više »
Odra
Odra (češ./polj. Odra, njem. Oder) je rijeka duga 854 km koja izvire u Češkoj Republici, protječe kroz zapadnu Poljsku i čini granicu između Njemačke i Poljske u dužini između 187 km.
Novi!!: Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska i Odra · Vidi više »
Odra (Hrvatska)
Odra je rijeka u Hrvatskoj, lijevi pritok rijeke Kupe koja u dužini od 45 km teče kroz Turopolje i Odransko polje.
Novi!!: Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska i Odra (Hrvatska) · Vidi više »
Orient Express
Orient Express 1883.--1914. Poster koji reklamira Orijent Express Nostalgični turistički Orient Express Orient Express je jedan od najslavnijih vlakova u povijesti željeznice.
Novi!!: Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska i Orient Express · Vidi više »
Paneuropski prometni koridor X
Paneuropski prometni koridor X označen crveno. Paneuropski prometni koridor X je jedan od Paneuropskih prometnih koridora.
Novi!!: Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska i Paneuropski prometni koridor X · Vidi više »
Papići
Papići je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Sunja, Sisačko-moslavačka županija.
Novi!!: Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska i Papići · Vidi više »
Pešćenica
Pešćenica je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Lekenik, Sisačko-moslavačka županija.
Novi!!: Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska i Pešćenica · Vidi više »
Sava
Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.
Novi!!: Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska i Sava · Vidi više »
Sisak
Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.
Novi!!: Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska i Sisak · Vidi više »
Staza
Staza je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Sunja, Sisačko-moslavačka županija.
Novi!!: Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska i Staza · Vidi više »
Stupno
Stupno je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Sisak, Sisačko-moslavačka županija.
Novi!!: Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska i Stupno · Vidi više »
Sunja
Sunja je općina u Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Novi!!: Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska i Sunja · Vidi više »
Turopolje
Turopolje je kulturno-povijesna mikroregija u Središnjoj Hrvatskoj.
Novi!!: Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska i Turopolje · Vidi više »
Turopolje (Velika Gorica)
Turopolje je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u Zagrebačkoj županiji.
Novi!!: Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska i Turopolje (Velika Gorica) · Vidi više »
Unska pruga
Novi Grad – Knin). Unska pruga je željeznička pruga koja povezuje Split i Zagreb i koja između ovih dvaju krajnjih odredišta jednim svojim dijelom ide duž toka rijeke Une.
Novi!!: Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska i Unska pruga · Vidi više »
Velika Gorica
Velika Gorica iz zraka. Velika Gorica je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, pripada Zagrebačkoj županiji, te je u županiji najveći grad po veličini i broju stanovništva.
Novi!!: Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska i Velika Gorica · Vidi više »
Višnjica
Hrvatska.
Novi!!: Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska i Višnjica · Vidi više »
Vinkovci
Vinkovci su grad u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska i Vinkovci · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska i Zagreb · Vidi više »
Zagrebački Glavni kolodvor
Pogled iz zraka na kolodvor Peroni na Glavnom kolodvoru Zagrebački Glavni kolodvor (službeno: Zagreb Glavni kolodvor) najveći je željeznički kolodvor u Hrvatskoj.
Novi!!: Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska i Zagrebački Glavni kolodvor · Vidi više »
Zagrebački Ranžirni kolodvor
Zagrebački Ranžirni kolodvor Vagoni na tzv. ''spuštalici'' Zagrebački Ranžirni kolodvor (službeno Zagreb Ranžirni kolodvor, skraćeno Zagreb RK) kompleks je za prihvat teretnih vlakova, njihovo razvrstavanje (ranžiranje) i otpremu.
Novi!!: Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska i Zagrebački Ranžirni kolodvor · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Željeznička linija Zagreb Glavni kolodvor – Sisak, Željeznička pruga M502.
