Brže od pregledniku!
111 odnosi: Arheološki muzej u Zagrebu, Austrija, Živaja, Čazma, Baćin (Hrvatska Dubica), Banovina, Bela IV., Benediktinci, Biskup, Bosanska Dubica, Bosna, Castrum, Cisterciti, Crkva, Donji Cerovljani, Gornji Cerovljani, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska Dubica, Hrvatski sabor, Hrvoje Vukčić Hrvatinić, Iliri, Italija, Ivanovci, Ivo Kozarčanin, Jasenovac, Kaštel, Kaptol zagrebački, Koloman, Kozara, Križ, Lav X., Ludovik, Mađari u Hrvatskoj, Mir u Srijemskim Karlovcima, Mirko Braun, Musliman, Nijemci u Hrvatskoj, Pakrac, Pavao III., Petar Berislavić, Petar Petretić, Požega, Red svetog Pavla prvog pustinjaka, Rim, Sava, Sisačko-moslavačka županija, Sisak, Slabinja, Slovaci u Hrvatskoj, ..., Stablo, Stogodišnji hrvatsko-turski rat, Sulejman II., Sunja, Templari, Turci, Una, Valpovo, Virovitica, Vlasi, Voćin, Vojna krajina, Zagreb, 11. veljače, 1239., 1240., 1244., 1258., 1288., 1334., 1351., 1352., 1379., 1384., 1386., 1397., 1402., 1461., 1465., 1483., 1490., 15. kolovoza, 1513., 1520., 1537., 1538., 1543., 16. kolovoza, 1647., 1667., 1685., 1714., 1729., 1736., 1737., 1738., 1742., 1749., 1771., 1788., 1895., 19. travnja, 1910., 2. studenoga, 20. svibnja, 2001., 26. kolovoza, 364., 375., 378., 4. srpnja. Proširite indeks (61 više) »
Arheološki muzej u Zagrebu
Antička zbirka Arheološki muzej u Zagrebu samostalno djeluje od 1939. godine, do tada je djelovao u sastavu Narodnog muzeja.
Novi!!: Hrvatska Dubica i Arheološki muzej u Zagrebu · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Hrvatska Dubica i Austrija · Vidi više »
Živaja
Živaja je selo koje se nalazi u Sisačko-moslavačkoj županiji, na području općine Hrvatska Dubica.
Novi!!: Hrvatska Dubica i Živaja · Vidi više »
Čazma
Pogled na Čazmu iz Suhaje Centar Čazme Temelji staroga Grada Čazme Muzej Spomenik hrvatskim braniteljima Božićna bajka Grabovnica: Božićna bajka po ljeti Čazma (latinski: Chasma, mađarski: Csázma, davno Csezmice) je grad u središnjoj Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatska Dubica i Čazma · Vidi više »
Baćin (Hrvatska Dubica)
Baćin je selo u sastavu općine Hrvatska Dubica u Sisačko moslovačkoj županiji.
Novi!!: Hrvatska Dubica i Baćin (Hrvatska Dubica) · Vidi više »
Banovina
Banovina unutar Hrvatske prikazana crvenom bojom, (Grad Sisak i Općina Martinska Ves prikazane u isprekidanoj boji zato što se ponekad nazivaju dijelovima Banovine.) Banovina (također Banska krajina, Banska zemlja i Banija), kraj je u središnjoj Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji, između Save, donjeg toka rijeke Kupe, Une i Gline, te takozvane „suhe međe“ prema Bosanskoj krajini.
Novi!!: Hrvatska Dubica i Banovina · Vidi više »
Bela IV.
Bela IV. (mađ. IV. Béla) (Komoransko-ostrogonska županija, Mađarska, 29. studenoga 1206. – kraj Budima, 3. svibnja 1270.), hrvatsko-ugarski kralj (1235. – 1270.) iz dinastije Arpadovića.
Novi!!: Hrvatska Dubica i Bela IV. · Vidi više »
Benediktinci
Benediktinski red je najstariji crkveni red na Zapadu.
Novi!!: Hrvatska Dubica i Benediktinci · Vidi više »
Biskup
Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).
Novi!!: Hrvatska Dubica i Biskup · Vidi više »
Bosanska Dubica
Općina Bosanska Dubica (boš. / srp. Kozarska Dubica / Козарска Дубица) smještena je u sjeverozapadnom dijelu BiH na granici s Hrvatskom, 26 km udaljena od autoceste Zagreb – Beograd, glavnog putnog pravca koji spaja zapadnu s istočnom i jugoistočnom Europom.
Novi!!: Hrvatska Dubica i Bosanska Dubica · Vidi više »
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Novi!!: Hrvatska Dubica i Bosna · Vidi više »
Castrum
Model rimskog vojnog logora u Bonnu Castrum (lat. izg. kȁstrum) naziv je za utvrđeno vojničko naselje; tabor, logor.
Novi!!: Hrvatska Dubica i Castrum · Vidi više »
Cisterciti
Grb reda cistercita. Cisterciti ili lat. Ordo Cisterciensis je rimokatolički crkveni red.
Novi!!: Hrvatska Dubica i Cisterciti · Vidi više »
Crkva
Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.
Novi!!: Hrvatska Dubica i Crkva · Vidi više »
Donji Cerovljani
Donji Cerovljani jesu naselje u općini Hrvatska Dubica, Sisačko-moslavačka županija.
Novi!!: Hrvatska Dubica i Donji Cerovljani · Vidi više »
Gornji Cerovljani
Gornji Cerovljani jesu naselje u općini Hrvatska Dubica, Sisačko-moslavačka županija.
Novi!!: Hrvatska Dubica i Gornji Cerovljani · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska Dubica i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Hrvatska Dubica i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska Dubica
Hrvatska Dubica je općina u središnjoj Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Novi!!: Hrvatska Dubica i Hrvatska Dubica · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatska Dubica i Hrvatski sabor · Vidi više »
Hrvoje Vukčić Hrvatinić
Hrvoje Vukčić Hrvatinić (Kotor, danas Kotor Varoš, oko 1350. – 1416.), veliki vojvoda bosanski, knez Donjih kraja, hrvatski ban (podkralj), župan vrbaske županije i herceg splitski iz velikaške obitelji Hrvatinić.
Novi!!: Hrvatska Dubica i Hrvoje Vukčić Hrvatinić · Vidi više »
Iliri
Položaj i nazivi brojnih ilirskih plemena. Iliri (grčki Ἰλλυρıοί, Illyrioí, latinski Illyrii), skupina srodnih naroda koji od prapovijesnoga doba nastanjuju zapadni i unutarnji dio Balkana.
Novi!!: Hrvatska Dubica i Iliri · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Hrvatska Dubica i Italija · Vidi više »
Ivanovci
Grb Suverenog vojničkog i bolničkog reda sv. Ivana od Jeruzalema, Rodosa i Malte Zastava Suverenog vojničkog i bolničkog red sv. Ivana od Jeruzalema, Rodosa i Malte Ivanovci ili Hospitalci (Lat. Iohannites, u Hrvatskoj još i Božjaci), danas Malteški Red, rimokatolički je viteški red nastao u Jeruzalemu potkraj 11.
Novi!!: Hrvatska Dubica i Ivanovci · Vidi više »
Ivo Kozarčanin
Ivo Kozarčanin (Hrvatska Dubica, 14. listopada 1911. – Zagreb 4. veljače 1941.), bio je hrvatski pjesnik, prozaik, književni kritičar.
Novi!!: Hrvatska Dubica i Ivo Kozarčanin · Vidi više »
Jasenovac
Jasenovac je općina u Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Novi!!: Hrvatska Dubica i Jasenovac · Vidi više »
Kaštel
Kistanja. Kaštel ili kȁstrum (lat.: castrum, engl.: castle) naziv je za antičku utvrdu ili utvrđeno vojničko naselje; tabor, logor; poglavito uz linije obrambenog limesa.
Novi!!: Hrvatska Dubica i Kaštel · Vidi više »
Kaptol zagrebački
Zagrebačku katedralu s Kaptolom krajem 19. stoljeća Kaptol u Zagrebu Zagrebački kaptol je tijelo u sklopu Zagrebačke nadbiskupije.
Novi!!: Hrvatska Dubica i Kaptol zagrebački · Vidi više »
Koloman
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska Dubica i Koloman · Vidi više »
Kozara
Kozara je planina u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Hrvatska Dubica i Kozara · Vidi više »
Križ
Križ Križ je geometrijski lik koji se sastoji od dvije crte ili pruge koje se sijeku pod kutom od 90°, pri čemu se jedna ili obje crte dijele popola.
Novi!!: Hrvatska Dubica i Križ · Vidi više »
Lav X.
Papa Lav X., rođen kao Giovanni de' Medici, sin firentinskog kneza Lorenza Veličanstvenog, (Firenca, 11. prosinca 1475. – Rim, 1. prosinca 1521.), bio je papa od 1513. do svoje smrti 1521. Iako je ovaj učeni papa i humanist bio pravi predstavnik renesanse(Izgradio Baziliku sv. Petra u Rimu, te je bio pokrovitelj Michelangela i Rafaela), u Europi rastrganoj teološkim borbama, često je kritiziran kao nedorastao svojoj službi.
Novi!!: Hrvatska Dubica i Lav X. · Vidi više »
Ludovik
* Ludovik I. Pobožni, franački car.
Novi!!: Hrvatska Dubica i Ludovik · Vidi više »
Mađari u Hrvatskoj
Karta broja Mađara u Hrvatskoj po općinama i gradovima Baranji Mađarsko kulturno društvo Vinkovci. Mađari u Hrvatskoj (mađ. Horvátországi magyarok) su jedna od nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatska Dubica i Mađari u Hrvatskoj · Vidi više »
Mir u Srijemskim Karlovcima
Prikaz Mir u Srijemskim Karlovcima sklopljen je u siječnju 1699. godine, njime se Hrvatskoj vraća Slavonija sa Srijemom (osim jugoistočnoga), današnja Banovina do Une, Kordun od Korane do gornje Gline i čitava Lika i Krbava.
Novi!!: Hrvatska Dubica i Mir u Srijemskim Karlovcima · Vidi više »
Mirko Braun
Mirko Braun (Hrvatska Dubica, 20. kolovoza 1942. – Zagreb, 22. ožujka 2004.) - hrvatski nogometaš, poznat je pod nadimkom "Charlie".
Novi!!: Hrvatska Dubica i Mirko Braun · Vidi više »
Musliman
Slika pod nazivom ''Molitva u Kairu'' iz 1865. godine francuskog slikara Jean-Léon Gérômea koja prikazuje muslimane tijekom molitve. Musliman je sljedbenik religije islama.
Novi!!: Hrvatska Dubica i Musliman · Vidi više »
Nijemci u Hrvatskoj
Nijemci u Hrvatskoj ili Podunavske Švabe (njemački: Donauschwaben) su jedna od 22 priznate nacionalne manjine Hrvatske.
Novi!!: Hrvatska Dubica i Nijemci u Hrvatskoj · Vidi više »
Pakrac
Pakrac i Pakra Pakrac, središte grada Pakrac, središte grada Pakrac, središte grada Spomenik dr. Franju Tuđmanu u Pakracu Pakrac je grad u Hrvatskoj, u zapadnoj Slavoniji, u Požeško-slavonskoj županiji.
Novi!!: Hrvatska Dubica i Pakrac · Vidi više »
Pavao III.
Pavao III. je bio papa, nasljednik Klementa VII., od 13. listopada 1534. do 10. studenog 1549..sazvao je tridentski koncil kojeg je predvodio 18.godina,a i prihvatio Družbu Isusovu koju je osnovao Ignacije Loyola.
Novi!!: Hrvatska Dubica i Pavao III. · Vidi više »
Petar Berislavić
Ivana Meštrovića iz 1933. godine. Petar Berislavić (mađ. Beriszló; Trogir, 1475. – Vražja gora kraj Korenice, 20. svibnja 1520.) bio je hrvatski ban, vesprimski biskup, kardinal i vojskovođa iz roda Berislavića Trogirskih.
Novi!!: Hrvatska Dubica i Petar Berislavić · Vidi više »
Petar Petretić
Petar Petretić (1604. – 1667.) hrvatski kanonik, biskup, povjesničar i jezikoslovac, pobornik crkvenog jedinstva.
Novi!!: Hrvatska Dubica i Petar Petretić · Vidi više »
Požega
Požega je grad u Hrvatskoj, središte Požeško-slavonske županije i Požeške biskupije.
Novi!!: Hrvatska Dubica i Požega · Vidi više »
Red svetog Pavla prvog pustinjaka
Red svetoga Pavla Prvoga Pustinjaka (lat. Ordo Fratrum Sancti Pauli Primi Eremitae, OSPPE) je katolički crkveni red koji je utemeljio Euzebije Ostrogonski po uzoru na život sv.
Novi!!: Hrvatska Dubica i Red svetog Pavla prvog pustinjaka · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Hrvatska Dubica i Rim · Vidi više »
Sava
Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatska Dubica i Sava · Vidi više »
Sisačko-moslavačka županija
Sisačko-moslavačka županija je županija u središnjoj Hrvatskoj sa sjedištem u Sisku.
Novi!!: Hrvatska Dubica i Sisačko-moslavačka županija · Vidi više »
Sisak
Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.
Novi!!: Hrvatska Dubica i Sisak · Vidi više »
Slabinja
Slabinja je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Hrvatska Dubica, Sisačko-moslavačka županija.
Novi!!: Hrvatska Dubica i Slabinja · Vidi više »
Slovaci u Hrvatskoj
Rijeci Rajevom Selu 2009. godine Slovaci u Hrvatskoj (slovački: Slovenská menšina v Chorvátsku) su jedna od 22 priznate nacionalne manjine u Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatska Dubica i Slovaci u Hrvatskoj · Vidi više »
Stablo
Golemi mamutovac je stablo s prosječnom visinom između 60 i 80 metara. Kokosova palma na Martiniku. Stablo ili drvo u botanici je svaka višegodišnja biljka, koja se sastoji iz korijena, vidljivog drvenog debla i krošnje koju čine grane i lišće (iglice).
Novi!!: Hrvatska Dubica i Stablo · Vidi više »
Stogodišnji hrvatsko-turski rat
Stogodišnji hrvatsko-turski rat,Dragutin Pavličević,, u:, pristupljeno 3.
Novi!!: Hrvatska Dubica i Stogodišnji hrvatsko-turski rat · Vidi više »
Sulejman II.
Sultan Sulejman II Sulejman II. (15. travnja 1642. – 1691.), 20. osmanski sultan, sin Ibrahima I. i sultanije Salihe Dilašub, porijeklom Srpkinje (r.Katarina, 1627. – 1688.). Sulejman II.
Novi!!: Hrvatska Dubica i Sulejman II. · Vidi više »
Sunja
Sunja je općina u Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Novi!!: Hrvatska Dubica i Sunja · Vidi više »
Templari
Templari ili punim imenom "Red siromašnih vitezova Krista i Salomonova hrama" (nazivani još i Vitezovi Templari, Hramovnici) (lat. Fratres militiae Templi), kršćanski vojni red osnovan 1118.
Novi!!: Hrvatska Dubica i Templari · Vidi više »
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Novi!!: Hrvatska Dubica i Turci · Vidi više »
Una
Una je rijeka u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine odnosno istočnom dijelu Like.
Novi!!: Hrvatska Dubica i Una · Vidi više »
Valpovo
Valpovo je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Hrvatska Dubica i Valpovo · Vidi više »
Virovitica
Virovitica u 17. stoljeću Virovitica je grad na sjeveroistočnom dijelu Hrvatske, a na sjeverozapadnom dijelu Slavonije, te je kulturno, političko, sportsko i administrativno sjedište Virovitičko-podravske županije.
Novi!!: Hrvatska Dubica i Virovitica · Vidi više »
Vlasi
Vlaška područja. Vlasi (Rumâni, Rumîńi, Români, Rumâri, Armăni, Arumunji, Aromuni) su skupni naziv za više manjih srodnih etničkih grupa iz jugoistočne Europe, potomke rimskih kolonista i romaniziranih domaćih antičkih naroda poput Ilira i Tračana.
Novi!!: Hrvatska Dubica i Vlasi · Vidi više »
Voćin
Voćin je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatska Dubica i Voćin · Vidi više »
Vojna krajina
Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.
Novi!!: Hrvatska Dubica i Vojna krajina · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Hrvatska Dubica i Zagreb · Vidi više »
11. veljače
11.
Novi!!: Hrvatska Dubica i 11. veljače · Vidi više »
1239.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska Dubica i 1239. · Vidi više »
1240.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska Dubica i 1240. · Vidi više »
1244.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska Dubica i 1244. · Vidi više »
1258.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska Dubica i 1258. · Vidi više »
1288.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska Dubica i 1288. · Vidi više »
1334.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska Dubica i 1334. · Vidi više »
1351.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska Dubica i 1351. · Vidi više »
1352.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska Dubica i 1352. · Vidi više »
1379.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska Dubica i 1379. · Vidi više »
1384.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska Dubica i 1384. · Vidi više »
1386.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska Dubica i 1386. · Vidi više »
1397.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska Dubica i 1397. · Vidi više »
1402.
1402. (rim. MCDII), druga je godina XV. st.
Novi!!: Hrvatska Dubica i 1402. · Vidi više »
1461.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska Dubica i 1461. · Vidi više »
1465.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska Dubica i 1465. · Vidi više »
1483.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska Dubica i 1483. · Vidi više »
1490.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska Dubica i 1490. · Vidi više »
15. kolovoza
15.
Novi!!: Hrvatska Dubica i 15. kolovoza · Vidi više »
1513.
1513. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u subotu.
Novi!!: Hrvatska Dubica i 1513. · Vidi više »
1520.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska Dubica i 1520. · Vidi više »
1537.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska Dubica i 1537. · Vidi više »
1538.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska Dubica i 1538. · Vidi više »
1543.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska Dubica i 1543. · Vidi više »
16. kolovoza
16.
Novi!!: Hrvatska Dubica i 16. kolovoza · Vidi više »
1647.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska Dubica i 1647. · Vidi više »
1667.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska Dubica i 1667. · Vidi više »
1685.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska Dubica i 1685. · Vidi više »
1714.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska Dubica i 1714. · Vidi više »
1729.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska Dubica i 1729. · Vidi više »
1736.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska Dubica i 1736. · Vidi više »
1737.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska Dubica i 1737. · Vidi više »
1738.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska Dubica i 1738. · Vidi više »
1742.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska Dubica i 1742. · Vidi više »
1749.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska Dubica i 1749. · Vidi više »
1771.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska Dubica i 1771. · Vidi više »
1788.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska Dubica i 1788. · Vidi više »
1895.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska Dubica i 1895. · Vidi više »
19. travnja
19.
Novi!!: Hrvatska Dubica i 19. travnja · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska Dubica i 1910. · Vidi više »
2. studenoga
2.
Novi!!: Hrvatska Dubica i 2. studenoga · Vidi više »
20. svibnja
20.
Novi!!: Hrvatska Dubica i 20. svibnja · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Hrvatska Dubica i 2001. · Vidi više »
26. kolovoza
26.
Novi!!: Hrvatska Dubica i 26. kolovoza · Vidi više »
364.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska Dubica i 364. · Vidi više »
375.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska Dubica i 375. · Vidi više »
378.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska Dubica i 378. · Vidi više »
4. srpnja
4.
Novi!!: Hrvatska Dubica i 4. srpnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Hrvatska Dubica (Hrvatska Dubica).
