Brže od pregledniku!
100 odnosi: Aluminij Mostar, Aržano, Austro-Ugarska, Austro-ugarska kruna, Autocesta A1 (Bosna i Hercegovina), Šurmanci, Željeznička pruga Bosanski Šamac – Sarajevo, Željeznička pruga Bosanski Brod – Sarajevo, Željeznička pruga Brčko – Banovići, Željeznička pruga Gabela – Zelenika, Željeznica (Bosna), Žitomislići, Čapljina, Čelebići, Čvrsnica, Bačevići, Banja (Ploče), Banja Luka, Beograd, Berlinski kongres, Binježevo, Blažuj (Ilidža, BiH), Bosanski Brod, Bosna (rijeka), Bosna i Hercegovina, Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj, Bradina, Budimpešta, Buna (Mostar, BiH), Dalmacija, Diva Grabovica, Dizelska lokomotiva, Domovinski rat, Drežanka, Drežnica, Drugi svjetski rat, Drvo (materijal), Europski pravac E73, Gornja Drežnica, Gruž, Hadžići, Hrvatska, Ilidža, Ivan planina, Jablaničko jezero, Jablanica, Jadransko more, Jajce, JŽ serija 97, Jugoslavenski dinar, ..., Kapitulacija Italije, Klek (Slivno), Komin (Ploče), Konjic, Kraljevina Jugoslavija, Krućevići, Krvavac, Kula Norinska, Luka, Luka Ploče, Metković, Miljacka, Mostar, Nafta, Neretva, Neum, Opuzen, Osijek, Ostrožac (Jablanica, BiH), Ovčari, Pazarić, Ploče, Podorašac, Prenj, Raška Gora, Raštani, Rat u Bosni i Hercegovini, Rogotin, Sarajevo, Sarajevsko polje, Sinjska rera, Slobodna Dalmacija, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Split, Srednja Europa, Stablina, Stoka, Tarčin, Teretni vlak, Tračnice, Travnik, Trešanica, Tunel, Unska pruga, Uskotračna željeznica, Zenica, Zujevina, 1879., 1891., 1920-ih. Proširite indeks (50 više) »
Aluminij Mostar
Aluminij d.d. Mostar je dioničko društvo za proizvodnju primarnoga aluminija i aluminijskih legura, sa sjedištem u Mostaru.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Aluminij Mostar · Vidi više »
Aržano
Aržano je naselje u općini Cista Provo, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Aržano · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Austro-Ugarska · Vidi više »
Austro-ugarska kruna
Kruna ili korona (njem. Österreichisch-ungarische Krone, mađ. osztrák-magyar korona ili češ. rakousko-uherská koruna) je bila službeno sredstvo plaćanja Austro-Ugarske Monarhije od 1892.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Austro-ugarska kruna · Vidi više »
Autocesta A1 (Bosna i Hercegovina)
Autocesta A1 (ili Autoput A1) je autocesta u Bosni i Hercegovini, koji je dio paneuropskog koridora 5c.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Autocesta A1 (Bosna i Hercegovina) · Vidi više »
Šurmanci
Šurmanci su naseljeno mjesto u gradu Čapljini, Federacija BiH, BiH.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Šurmanci · Vidi više »
Željeznička pruga Bosanski Šamac – Sarajevo
Razglednica na temu izgradnje pruge Željeznička pruga Bosanski Šamac - Sarajevo izgrađena je neposredno nakon Drugog svjetskog rata, a pustio ju je u pogon Josip Broz Tito svojim govorom na otvaranju nove željezničke stanice u Sarajevu, 1948. godine.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Željeznička pruga Bosanski Šamac – Sarajevo · Vidi više »
Željeznička pruga Bosanski Brod – Sarajevo
Željeznička postaja u Bosanskom Brodu oko 1918. Željeznička pruga Bosanski Brod – Sarajevo bila je prva željeznička pruga uskog kolosijeka na području današnje Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Željeznička pruga Bosanski Brod – Sarajevo · Vidi više »
Željeznička pruga Brčko – Banovići
Željeznička pruga Brčko – Banovići je pruga u sjevernoj Bosni dužine 92 kilometara.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Željeznička pruga Brčko – Banovići · Vidi više »
Željeznička pruga Gabela – Zelenika
| Željeznička pruga Gabela – Zelenika bila je željeznička pruga uskog kolosijeka na jugu tadašnje Austro-Ugarske, a danas Bosne i Hercegovine, Hrvatske (odvojak prema Dubrovniku) i Crne Gore.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Željeznička pruga Gabela – Zelenika · Vidi više »
Željeznica (Bosna)
Željeznica je rijeka u središnjoj Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Željeznica (Bosna) · Vidi više »
Žitomislići
Žitomislići su naseljeno mjesto u gradu Mostaru, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Žitomislići · Vidi više »
Čapljina
Čapljina je grad u južnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Čapljina · Vidi više »
Čelebići
BiH.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Čelebići · Vidi više »
Čvrsnica
Čvrsnica je s vrhom Pločno od 2228 mnv najviša planina u središnjim Dinaridima kao i na cijelom SZ dinarskom pravcu sve do Soče.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Čvrsnica · Vidi više »
Bačevići
Bačevići su naseljeno mjesto u gradu Mostaru, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Bačevići · Vidi više »
Banja (Ploče)
Banja je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Ploča, Dubrovačko-neretvanska županija.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Banja (Ploče) · Vidi više »
Banja Luka
Banja Luka (na ćirilici: Бања Лука, do 15. st. Vrbaski/Vrbaški Grad) je drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Banja Luka · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Beograd · Vidi više »
Berlinski kongres
Berlinski kongres je bio skup predstavnika tadašnjih velikih sila Njemačke, Austro-Ugarske, Francuske, Velike Britanije, Italije, Rusije i Osmanskog carstva, koji je pod predsjedanjem Otta von Bismarcka održan od 13. lipnja do 13. srpnja 1878. godine u Berlinu.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Berlinski kongres · Vidi više »
Binježevo
Binježevo je naseljeno mjesto u sastavu općine Hadžići, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Binježevo · Vidi više »
Blažuj (Ilidža, BiH)
Blažuj je naselje u općini Ilidža, Federacija BiH, BiH.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Blažuj (Ilidža, BiH) · Vidi više »
Bosanski Brod
Bosanski Brod je grad i središte istoimene općine na krajnjem sjeveru Republike Srpske u BiH, na desnoj obali rijeke Save.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Bosanski Brod · Vidi više »
Bosna (rijeka)
Bosna je rijeka u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Bosna (rijeka) · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj
Austro-Ugarska Monarhija započela je svoju vlast nad Bosnom i Hercegovinom zaposjedanjem zemlje 1878.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj · Vidi više »
Bradina
Bradina je naseljeno mjesto u općini Konjic, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Bradina · Vidi više »
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Budimpešta · Vidi više »
Buna (Mostar, BiH)
Buna je naseljeno mjesto u gradu Mostaru, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Buna (Mostar, BiH) · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Dalmacija · Vidi više »
Diva Grabovica
Diva Grabovica je rijeka u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Diva Grabovica · Vidi više »
Dizelska lokomotiva
Britanska lokomotiva klase 47 Dizelska lokomotiva, vrsta vučnog željezničkog vozila.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Dizelska lokomotiva · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Domovinski rat · Vidi više »
Drežanka
Drežanka je rijeka u BiH, desna pritoka Neretve.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Drežanka · Vidi više »
Drežnica
Naselje u Hrvatskoj.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Drežnica · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Drvo (materijal)
Vrste drva Drvo je prirodni materijal koji se dobiva od drvenastih biljaka, uglavnom od debla stabala, iako se za neke primjene koriste i drvo grana.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Drvo (materijal) · Vidi više »
Europski pravac E73
Europski pravac E73, znan i kao Koridor 5c je dio paneuropskog transportnog koridora 5.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Europski pravac E73 · Vidi više »
Gornja Drežnica
Gornja Drežnica je naseljeno mjesto u gradu Mostaru, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Gornja Drežnica · Vidi više »
Gruž
Montovjerne Pogled na novi Gruž s vidikovca Nuncijate Gruž je jedan od gradskih kotara grada Dubrovnika.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Gruž · Vidi više »
Hadžići
Hadžići su grad i općina u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Hadžići · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Hrvatska · Vidi više »
Ilidža
Ilidža je općina u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Ilidža · Vidi više »
Ivan planina
Ivan planina je planina u blizini Hadžića, Konjica i Kreševa, u središnjoj Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Ivan planina · Vidi više »
Jablaničko jezero
Jablaničko jezero umjetno je akumulacijsko jezero na Neretvi, u BiH.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Jablaničko jezero · Vidi više »
Jablanica
Jablanica je općina u sjevernoj Hercegovini, u Federaciji BiH.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Jablanica · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Jadransko more · Vidi više »
Jajce
Jajce je grad i središte istoimene općine u županiji Središnja Bosna, Bosna i Hercegovina.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Jajce · Vidi više »
JŽ serija 97
JŽ 97-028 u muzeju u Ljubljani JŽ serija 97 je serija uskotračnih lokomotiva Jugoslavenskih željeznica.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i JŽ serija 97 · Vidi više »
Jugoslavenski dinar
Jugoslavenski dinar (DIN, din., d.) bila je valuta u Kraljevini Jugoslaviji, SFR Jugoslaviji i Saveznoj Republici Jugoslaviji.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Jugoslavenski dinar · Vidi više »
Kapitulacija Italije
Kapitulacija Italije, točnije Primirje s Italijom (talijanski: Armistizio di Cassibile) bilo je primirje potpisano između Saveznika i Italije 3. rujna 1943., a time je Italija prešla na stranu Saveznika (uz vrlo mali učinak u borbi na toj strani).
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Kapitulacija Italije · Vidi više »
Klek (Slivno)
Klek je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Slivno, Dubrovačko-neretvanska županija.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Klek (Slivno) · Vidi više »
Komin (Ploče)
Komin je mjesto u Dubrovačko-neretvanskoj županiji koje pripada gradu Ploče.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Komin (Ploče) · Vidi više »
Konjic
Konjic je grad na krajnjem sjeveru planinske Hercegovine, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, u kotlini s obje strane rijeke Neretve i oko ušća Neretvine pritoke Trešanice.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Konjic · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Krućevići
Krućevići su naseljeno mjesto u općini Čitluk, Federacija BiH, BiH.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Krućevići · Vidi više »
Krvavac
Krvavac je naselje u dolini Neretve, u sastavu općine Kula Norinska u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Krvavac · Vidi više »
Kula Norinska
Kula Norinska je općina i naselje u Hrvatskoj.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Kula Norinska · Vidi više »
Luka
Riječka luka Morska luka u Szczecinu, Poljska Luka je mjesto za pristajanje brodova te ukrcaj, prekrcaj ili iskrcaj tereta ili putnika s brodova i na njih, te ih temeljem toga dijelimo na putničke i teretne luke.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Luka · Vidi više »
Luka Ploče
Luka Ploče pomorska je luka u blizini ušća rijeke Neretve u Neretvanski kanal, u gradu Pločama.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Luka Ploče · Vidi više »
Metković
Metković je grad u Dalmaciji, u sastavu Dubrovačko-neretvanske županije.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Metković · Vidi više »
Miljacka
Miljacka je rijeka u središnjoj Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Miljacka · Vidi više »
Mostar
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Mostar · Vidi više »
Nafta
Naftna platforma Nafta (lat. petroleum; grč. petra 'stijena' i lat. oleum 'ulje') kameno je ili sirovo zemno ulje, smeđozelena do smeđocrna obojena tekuća ili polučvrsta tvar specifične težine 0,82 – 0,94 koju se većinom nalazi u sedimentnim slojevima Zemlje, a rijetko i u metamorfnim i magmatske stijenama.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Nafta · Vidi više »
Neretva
Neretva je rijeka u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Neretva · Vidi više »
Neum
Neum je općina na jugu Hercegovine.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Neum · Vidi više »
Opuzen
Opuzen je grad u Dalmaciji, Hrvatskoj.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Opuzen · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Osijek · Vidi više »
Ostrožac (Jablanica, BiH)
Ostrožac je naseljeno mjesto u općini Jablanica, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Ostrožac (Jablanica, BiH) · Vidi više »
Ovčari
Ovčari su naseljeno mjesto u općini Konjic, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Ovčari · Vidi više »
Pazarić
Pazarić je naseljeno mjesto u sastavu općine Hadžići, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Pazarić · Vidi više »
Ploče
Luka Ploče Ploče su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Ploče · Vidi više »
Podorašac
Podorašac je naseljeno mjesto u općini Konjic, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Podorašac · Vidi više »
Prenj
Prenj je planinski masiv u sjeverozapadnom dijelu istočne Hercegovine s mnogim vrhovima od kojih je najviši Zelena glava (2123 metra n/m).
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Prenj · Vidi više »
Raška Gora
Raška Gora je naseljeno mjesto u gradu Mostaru, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Raška Gora · Vidi više »
Raštani
Raštani su naseljeno mjesto u gradu Mostaru, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Raštani · Vidi više »
Rat u Bosni i Hercegovini
Rat u Bosni i Hercegovini je opće prihvaćeni naziv za međunarodni oružani sukob na području Bosne i Hercegovine, koji se vodio između 18. rujna 1991. i 14. prosinca 1995. godine.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Rat u Bosni i Hercegovini · Vidi više »
Rogotin
Rogotin je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji koje administrativno pripada Gradu Ploče.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Rogotin · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Sarajevo · Vidi više »
Sarajevsko polje
Sarajevsko polje je međugorska zavala u Bosni.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Sarajevsko polje · Vidi više »
Sinjska rera
Sinjska rera uskotračna je željeznica koja je od 12.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Sinjska rera · Vidi više »
Slobodna Dalmacija
Slobodna Dalmacija je hrvatski dnevnik i najtiražnije novine u Dalmaciji.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Slobodna Dalmacija · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Split · Vidi više »
Srednja Europa
Pregled europskih regija po kriterijima kulturne sličnosti i po državnim granicama Srednja Europa Narodi srednje Europe Srednja Europa je europska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Istočne i Južne Europe.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Srednja Europa · Vidi više »
Stablina
Stablina je mjesni odbor u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Ploča, Dubrovačko-neretvanska županija.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Stablina · Vidi više »
Stoka
Ženka koze sa svojim jednogodišnjim mladuncem Stoka u primarnim djelatnostima označava sve one životinje, odnosno sitnu (ovca i koza) i krupnu stoku (goveda i konji) koje se drže zbog uzgoja u svrhu dobivanja prehrambenih proizvoda i sirovina, a donedavno i za rad na imanjima.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Stoka · Vidi više »
Tarčin
Tarčin je naseljeno mjesto u sastavu općine Hadžići, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Tarčin · Vidi više »
Teretni vlak
Teretni vlak je vrsta vlaka, koji služi isključivo za prijevoz tereta (robe).
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Teretni vlak · Vidi više »
Tračnice
Željeznička tračnica željezničkih tračnica Tipična tramvajska tračnica Tračnice za vođenje autobusa, sustava O-Bahn blizu Klemziga Jedna od mogućih izvedbi tračnice za vođenje autobusa u gradu Mannheim Tračnice za hibridno vozilo (translohr) Tračnice za vođenje hibridnog vozila (klasificiranog kao autobus, jer može tehnički napustiti vođenje) i nastaviti vožnju po ulici Tračnice su oblikovani čelični proizvod.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Tračnice · Vidi više »
Travnik
Travnik je općina u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Travnik · Vidi više »
Trešanica
Trešanica je desna pritoka Neretve.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Trešanica · Vidi više »
Tunel
Tunel u San Franciscu Tunel je podzemna građevina ispod površine terena koja osigurava prostor za različite namjene i s jednim ili oba kraja izlazi na površinu.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Tunel · Vidi više »
Unska pruga
Novi Grad – Knin). Unska pruga je željeznička pruga koja povezuje Split i Zagreb i koja između ovih dvaju krajnjih odredišta jednim svojim dijelom ide duž toka rijeke Une.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Unska pruga · Vidi više »
Uskotračna željeznica
Saska (Njemačka) Ljubljani, Slovenija Uskotračna pruga nekad je vodila do Dubrovnika (slika iz 1967. g.) Uskotračna željeznica je vrsta željeznice čija je širina pruge manja od standardne širine od 1435 mm.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Uskotračna željeznica · Vidi više »
Zenica
Zenica je grad u Bosni i Hercegovini i središte jedne od dvanaest općina Zeničko-dobojske županije, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Zenica · Vidi više »
Zujevina
Zujevina je rijeka u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i Zujevina · Vidi više »
1879.
Bez opisa.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i 1879. · Vidi više »
1891.
Bez opisa.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i 1891. · Vidi više »
1920-ih
Bez opisa.
Novi!!: Željeznička pruga Sarajevo – Ploče i 1920-ih · Vidi više »
