Sadržaj
178 odnosi: Aga, Agrarna reforma, Albanija, Aljaska, Aneksija, Aneksijska kriza, Ante Trumbić, Austro-Ugarska, Austro-ugarska kruna, Austrougarska vojska, Željeznica, Česi, Čista stranka prava, Bačka, Balkanski ratovi, Banat, Banja Luka, Banjolučka biskupija, Baranja, Batar, Beč, Beg, Benjamin Kallay, Beograd, Berlinski kongres, Biskupija, Bošnjački jezik, Bošnjaci, Bosanci, Bosanski Brod, Bosanski pašaluk, Bosna, Bosna i Hercegovina, Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu, Bugarska, Car, Crkva, Crna Gora, Crna ruka, Dekret o aneksiji Bosne i Hercegovine, Didak Buntić, Država Slovenaca, Hrvata i Srba, Drina, Drugi balkanski rat, Eugen von Albori, Europa, Francuska, Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Franjevci, Franjo Ferdinand, ... Proširite indeks (128 više) »
- Bosanskohercegovačke povijesne pokrajine
Aga
Ali-aga Kučukalić iz Brčkog Aga (turskom ağa, "vođa", "vladar", može biti pisano i kao agha) osmanski je vojni i administrativni čin.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Aga
Agrarna reforma
Agrarna reforma je skup mjera usmjeren na redistribuciju agrarnih resursa jedne zemlje.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Agrarna reforma
Albanija
Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Albanija
Aljaska
Aljaska je 49.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Aljaska
Aneksija
Aneksija (lat. annexio: spajanje, pripajanje), silom izvršeno prisvojenje nekog područja, s namjerom trajnog pripojenja.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Aneksija
Aneksijska kriza
Bosna i Hercegovina i Novopazarski sandžak Aneksijska kriza ili Bosanska kriza bila je politička kriza koja je trajala tijekom 1908. i 1909. zbog aneksije Bosne i Hercegovine u sastav Austro-Ugarske 7. listopada 1908. godine.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Aneksijska kriza
Ante Trumbić
Ante Trumbić (Split, 15. svibnja 1864. – Zagreb, 17. studenoga 1938.), bio je hrvatski političar i pravnik.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Ante Trumbić
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Austro-Ugarska
Austro-ugarska kruna
Kruna ili korona (njem. Österreichisch-ungarische Krone, mađ. osztrák-magyar korona ili češ. rakousko-uherská koruna) je bila službeno sredstvo plaćanja Austro-Ugarske Monarhije od 1892.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Austro-ugarska kruna
Austrougarska vojska
Austrougarska vojska bila je kopnena sastavnica oružanih snaga Austro-Ugarske od 1867.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Austrougarska vojska
Željeznica
ArgentiniŽeljeznica je grana kopnenog prometa koja koristi prometno sredstvo koje se kreće po stalno postavljenoj metalnoj podlozi - čeličnim tračnicama.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Željeznica
Česi
Česi su zapadnoslavenski narod nastanjen u Češkoj (9.524.000).
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Česi
Čista stranka prava
Čista stranka prava bila je politička stranka nastala raskolom u Stranci prava 1895.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Čista stranka prava
Bačka
Bačka (srp. ćir.: Бачка, mađarski: Bácska, slovački: Báčka, rusinski: Бачка, njemački: Batschka) je zemljopisna pokrajina u Srbiji (Vojvodina), Mađarskoj, a uzmemo li kao Bačku i komadiće ozemlja koje Republika Hrvatska ima s istočne strane sadašnjeg toka Dunava (granica prati stari tok), onda je dio Bačke i u Hrvatskoj.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Bačka
Balkanski ratovi
1. Nakon Londonskog mirovnog ugovora 1913. 2. Nakon mirovnog ugovora iz Bukurešta 1913. Balkanskim ratovima se označavaju dva rata vođena u razdoblju 1912. – 1913. godine.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Balkanski ratovi
Banat
Položaj Banata u Europi Karta Banata Banat (rumunjski: Banat, srpski: Банат ili Banat, mađarski: Bánát ili Bánság, njemački: Banat, slovački: Banát, banatskobugarski: Banát) je pokrajina u Rumunjskoj, Srbiji (Vojvodini) i Mađarskoj.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Banat
Banja Luka
Banja Luka (na ćirilici: Бања Лука, do 15. st. Vrbaski/Vrbaški Grad) je drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Banja Luka
Banjolučka biskupija
Banjolučka biskupija je jedna od četiri teritorijalne jedinice Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Banjolučka biskupija
Baranja
Slavonija (tamno ljubičasto) i Baranja (svjetlo ljubičasto) Beli Manastir gospodarsko i kulturno središte Baranje Zlatna Greda Baranja (mađ. Baranya, njem. Branau) izdvojena je zemljopisna cjelina istočnohrvatske ravnice.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Baranja
Batar
Batar su naseljeno mjesto u sastavu Grada Bijeljine, Republika Srpska, BiH.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Batar
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Beč
Beg
Beg (tur. bey, u prijevodu: »gospodin«) je naslov koji se tradicionalno koristio za vođe manjih turkijskih plemenskih grupa.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Beg
Benjamin Kallay
Benjamin Kallay (mađ. Kállay Béni ili Benjamin von Kállay), (Pešta, 22. prosinca 1839. – Beč, 13. srpnja 1903.), mađarski i austrougarski povjesničar i političar.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Benjamin Kallay
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Beograd
Berlinski kongres
Berlinski kongres je bio skup predstavnika tadašnjih velikih sila Njemačke, Austro-Ugarske, Francuske, Velike Britanije, Italije, Rusije i Osmanskog carstva, koji je pod predsjedanjem Otta von Bismarcka održan od 13. lipnja do 13. srpnja 1878. godine u Berlinu.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Berlinski kongres
Biskupija
Rimskoga Carstva. Biskupija je u katoličkoj i nekim drugim kršćanskim crkvama upravna prostorna jedinica kojom upravlja biskup.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Biskupija
Bošnjački jezik
Bošnjački jezik (ISO 639-3: bos), jezik zapadne podskupine južnoslavenskih jezika kojim se služi oko 2.216.000 ljudihttp://www.ethnologue.com/language/bos Ethnologue, 17.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Bošnjački jezik
Bošnjaci
Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Bošnjaci
Bosanci
Bosanci je etnik za stanovnike Bosne, pokrajine u sastavu Bosne i Hercegovine, neovisno o njihovoj narodnosti ili povijesnom razdoblju u kojemu su živjeli.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Bosanci
Bosanski Brod
Bosanski Brod je grad i središte istoimene općine na krajnjem sjeveru Republike Srpske u BiH, na desnoj obali rijeke Save.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Bosanski Brod
Bosanski pašaluk
Bosanski pašaluk je ime za važnu upravnu pokrajinu u Osmanskom Carstvu.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Bosanski pašaluk
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Bosna
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu
Nakon osvajanja Srbije, Turci su namjeravali napasti Bosnu.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Bugarska
Car
Austrijska carska kruna Car (od lat. caesar) je vladar, odnosno državni poglavar u državi koja je po državnom uređenju carstvo.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Car
Crkva
Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Crkva
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Crna Gora
Crna ruka
Logo Ujedinjenje ili smrt Crna ruka (poznata i pod nazivom "Ujedinjenje ili smrt") bila je tajna srpska teroristička i militaristička organizacija, službeno osnovana 1911. godine, iako je nastala kao prirodni nastavak neformalne urotničke skupine koja je sudjelovala u puču 1903. godine i u tajnim operacijama koje je Kraljevina Srbija potom vodila protiv Turske i Austro-Ugarske Monarhije.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Crna ruka
Dekret o aneksiji Bosne i Hercegovine
Dekret o aneksiji Bosne i Hercegovine je bio jednostrani dekret kojeg je izdala austro-ugarska Vlada.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Dekret o aneksiji Bosne i Hercegovine
Didak Buntić
Fra Didak Buntić (Paoča kod Čitluka, 9. listopada 1871. – Čitluk, 3. veljače 1922.), krsnog imena Franjo, bio je prosvjetni i socijalni djelatnik, hercegovački franjevac, graditelj, prosvjetitelj i političar.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Didak Buntić
Država Slovenaca, Hrvata i Srba
Država Slovenaca, Hrvata i Srba (Država SHS) proglašena je 29. listopada 1918., istodobno kada je Hrvatski sabor raskinuo sve državno-pravne veze s Austro-Ugarskom.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Država Slovenaca, Hrvata i Srba
Drina
Drina je rijeka u istočnoj Bosni i Hercegovini koja svojim donjim tokom čini prirodnu granicu između BiH i Srbije, a činila je i granicu između istočnog i zapadnog dijela Rimskog Carstva.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Drina
Drugi balkanski rat
Drugi balkanski rat (29. lipnja – 10. kolovoza 1913.) je vođen između Bugarske i saveza Grčke i Srbije, kojima su se priključili i Crna Gora, Rumunjska i Turska zbog nezadovoljstva podjelom osvojenih teritorija iz Prvog balkanskog rata.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Drugi balkanski rat
Eugen von Albori
Barun Eugen (Eugen Freiherr von Albori) von Albori (27. rujna 1838. – 4. rujna 1915.), austrijski vladin namjesnik.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Eugen von Albori
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Europa
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Francuska
Franjevačka provincija Bosna Srebrena
Franjevačka provincija Bosna Srebrena početkom 18. stoljeća Bosna Srebrena je franjevačka provincija i jedina od svih ustanova bosanske srednjovjekovne države koja se uspjela očuvati sve do današnjih dana.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Franjevačka provincija Bosna Srebrena
Franjevci
Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Franjevci
Franjo Ferdinand
Nadvojvoda Franjo Ferdinand Austrijsko-Estenski (Graz, 18. prosinca 1863. – Sarajevo, 28. lipnja 1914.) bio je austrijski nadvojvoda iz vladarske kuće Habsburg-Lothringen i prijestolonasljednik Austro-Ugarske Monarhije od 1896. godine.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Franjo Ferdinand
Franjo Josip I.
Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Franjo Josip I.
Franjo Milićević
Fra Franjo Milićević (u dijelu literature Miličević) (Veliki Ograđenik, Čitluk, 10. listopada 1835. – Mostar, 8. veljače 1903.) Mirko Marjanović Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas, Matica hrvatska Sarajevo, HKD Napredak, Sarajevo bio je hrvatski i bosanskohercegovački pisac i tiskar.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Franjo Milićević
Gavrilo Princip
Gavrilo Princip (Obljaj, 25. srpnja 1894. – Theresienstadt, 28. travnja 1918.), bio je atentator na Franju Ferdinanda i pripadnik organizacije Mlade Bosne.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Gavrilo Princip
Glas Hercegovca
Glas Hercegovca bio je hrvatski politički list koji je od 1885. do 1896. izlazio u Mostaru.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Glas Hercegovca
Gott erhalte Franz den Kaiser
Gott erhalte Franz den Kaiser ili Bože, čuvaj Cara Franju (znana kao i Carevka, Kaiserhymne te Volkshymne) bila je osobna himna cara Svetog Rimskog Carstva (Franje II.) i Habsburške Monarhije od 1797. godine, Austrijskog Carstva od njegovog osnutka 1804. te službena himna Austro-Ugarske Monarhije od njenog osnutka 1867.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Gott erhalte Franz den Kaiser
Grad
Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Grad
Gradska vijećnica u Sarajevu
Gradska vijećnica se nalazi u Sarajevu nedaleko od Baščaršije na Mustaj-pašinom mejdanu i predstavlja najljepši i najreprezentativniji objekt iz austro-ugarskog perioda građen u pseudomaurskom stilu.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Gradska vijećnica u Sarajevu
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Grčka
Grgo Martić
Fra Grgo Martić (isto Mato ili Grga, Rastovača, Posušje, 24. siječnja 1822. - Kreševo, 30. kolovoza 1905.) bio je hrvatski i bosanskohercegovački franjevac, sakupljač narodnih pjesama, pjesnik, preporodni književnik, kulturni i politički djelatnik.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Grgo Martić
Guverner
Guverner (od francuskog: gouverneur) u najširem smislu to je državni djelatnik najčešće iz izvršne vlasti, koji predstavlja poglavara države ili predstavnika vlasti na nekom teritoriju ili instituciji.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Guverner
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Habsburška Monarhija
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Habsburg
Harambaša
Harambaša je bio zapovjednik hajdučke čete.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Harambaša
Hercegovina
86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Hercegovina
Hrvatska katolička udruga
Hrvatska katolička udruga, odnosno Hrvatska katolička zajednica naziv je za političku stranku koja je početkom 20.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Hrvatska katolička udruga
Hrvatska narodna zajednica
Hrvatska narodna zajednica (HNZ) jest politička stranka koju je u Bosni i Hercegovini, tada u sastavu Austro-Ugarske, godine 1910. osnovao dr.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Hrvatska narodna zajednica
Hrvatska u Prvom svjetskom ratu
Karikatura ''"Karneval"'' prikazuje oštar kontrast predratnog i ratnog života u Zagrebu, Ilustrovani list, 1915. Domoljubna humanitarna značka, 1914. Hrvatska u Prvom svjetskom ratu, dio povijesti Hrvatske obuhvaćen razdobljem Prvog svjetskog rata (1914. – 1918.).
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Hrvatska u Prvom svjetskom ratu
Hrvatski dnevnik
* Hrvatski dnevnik (dnevni list, Zagreb).
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Hrvatski dnevnik
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Hrvatski jezik
Hrvatski narodni preporod u Bosni i Hercegovini
Hrvatski narodni preporod u Bosni i Hercegovini naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u drugoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem narodnog preporoda u Hrvatskoj i Ilirskog pokreta razvio na području Bosne i Hercegovine.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Hrvatski narodni preporod u Bosni i Hercegovini
Hrvatski sokol
Hrvatski sokol Osijek Hrvatski sokol je bila hrvatska organizacija ustrojena radi promicanja tjelovježbe i širenja nacionalne svijesti među Hrvatima osnovana po uzoru na češki Sokol.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Hrvatski sokol
Hrvatsko državno pravo
Hrvatsko državno pravo pojam je kojem se ponekad pridružuju i pojmovi hrvatskog povijesnog i hrvatskog prirodnog prava, a označava skup povijesnih i državno-pravnih činjenica na kojima je utemeljena težnja hrvatskog naroda za očuvanjem nacionalne samostalnosti i postizanjem teritorijalnoga jedinstva hrvatskih zemalja, najprije u okviru Habsburške Monarhije, a potom i u ostalim povijesnim okolnostima.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Hrvatsko državno pravo
Hrvatsko kulturno društvo Napredak
Hrvatsko kulturno društvo Napredak (HKD Napredak), središnja je kulturna ustanova bosanskohercegovačkih Hrvata.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Hrvatsko kulturno društvo Napredak
Ilirski pokret
Danica Ilirska Ilirski pokret naziv je za politički pokret koji su, u ozračju hrvatskog narodnog preporoda razvio najprije u Hrvatskoj, a kao svoj cilj imao je kulturno i političko jedinstvo svih „Ilira“, to jest južnih Slavena.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Ilirski pokret
Industrijalizacija
Parni stroj Industrijalizacija je pojačavanje udjela industrije u ukupnom gospodarstvu.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Industrijalizacija
Iseljavanje muslimana iz Austro-Ugarske
Iseljavanje muslimana iz Austro-Ugarske bio je masovni proces iseljavanja muslimana iz područja Sandžaka i Bosne i Hercegovine, nakon Berlinskog kongresa 1878.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Iseljavanje muslimana iz Austro-Ugarske
Islam
Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Islam
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Italija
Ivan Franjo Jukić
Ivan Franjo Jukić (Banja Luka, 8. srpnja 1818. – Beč, 20. svibnja 1857.)Mirko Marjanović, Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas, Matica hrvatska Sarajevo, HKD Napredak, Sarajevo.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Ivan Franjo Jukić
Ivo Pilar
Ivo Pilar (Zagreb, 19. lipnja 1874. – Zagreb, 3. rujna 1933.), bio je hrvatski pravnik, povjesničar, sociolog, publicist, filozofski pisac i pravaški političar, smatra se utemeljiteljem hrvatske geopolitike.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Ivo Pilar
Izlazak sunca
Izlazak sunca na Korčuli. Izlazak sunca u Orebiću. Izlazak sunca, svitanje ili osvit označava izlazak Sunca nad obzorom.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Izlazak sunca
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Jadransko more
Jajce
Jajce je grad i središte istoimene općine u županiji Središnja Bosna, Bosna i Hercegovina.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Jajce
Josip Filipović
Josip barun Filipović Filipsberški (njemački: Joseph Freiherr Philippovich von Philippsberg), (Gospić, 28. travnja 1819. – Prag, 6. kolovoza 1889.), hrvatski plemić i austrijski general, jedan od najvećih hrvatskih vojskovođa.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Josip Filipović
Josip Frank
Josip Frank (Osijek, 16. travnja 1844. – Zagreb, 17. prosinca 1911.), bio je hrvatski odvjetnik i političar.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Josip Frank
Josip Stadler
Josip Stadler (Slavonski Brod, 24. siječnja 1843. – Sarajevo, 8. prosinca 1918.), bio je Vrhbosanski nadbiskup i apostolski upravitelj Banjalučke biskupije, utemeljitelj Družbe sestara Služavki Maloga Isusa, kandidat za sveca, pisac nekih od prvih i veoma znatnih filozofijskih priručnika na hrvatskome u neoskolastičkome duhu.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Josip Stadler
Jugoslavenski odbor
Jugoslavenski odbor, Pariz, 1916. gornji red slijeva: Niko Županič, Ćiro Kamenarović, dr. Milan Srškić, dr. Nikola Stojanović, dr. Franko Potočnjak, Jovo Banjanin, Fran Supilo, Dušan Vasiljević; donji red slijeva: dr. Julije Gazzari, prof. Pavle Popović, dr. Ivo de Giulli, dr. Bogumil Vošnjak, dr.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Jugoslavenski odbor
Jugoslavija (razdvojba)
Jugoslavija kroz povijest Države.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Jugoslavija (razdvojba)
Karlo I. Austrijski
Karlo IV. (hrv. Karlo Franjo Josip Ludovik Hubert Juraj Oton Marija Habsburško-Lotarinški, njem. Karl Franz Joseph Ludwig Hubert Georg Otto Maria von Habsburg-Lothringen, engl. Charles Francis Joseph Louis Hubert George Otto Mary of Habsburg-Lorraine, mađ. IV. Károly ili Habsburg-Lotaringiai Károly Ferenc József Lajos Hubert György Mária, tal.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Karlo I. Austrijski
Katedrala
Zagrebačka katedrala Sarajevska katedrala Katedrala u kršćanskoj terminologiji je crkva u kojoj biskup, odnosno nadbiskup ima svoju biskupsku stolicu i stoluje (grč. καθέδρα; lat. cathedra; hrv. stolnica, prvostolnica, stolna crkva) te obavlja sveto bogoslužje.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Katedrala
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Katoličanstvo
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Katolička Crkva
Károly Khuen-Héderváry
Ban grof Károly Khuen-Héderváry de Hédervár (23. svibnja 1849. – 16. veljače 1918.) mađarski je političar koji je bio hrvatski ban i dvaput ugarski premijer prije Prvog svjetskog rata.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Károly Khuen-Héderváry
Kmetstvo
Riječ kmet dolazi od latinske riječi u franačkom značenju »čovjek iz kraljeve ili velikaševe pratnje«.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Kmetstvo
Kondominij
Kondominij ili koimperij (iz latinskog con-dominium, hrv. "suvlasništvo") u međunarodnom pravu označava zajedničku upravu i vlast nad teritorijem između dviju ili više država.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Kondominij
Kraljevina Srbija
Kraljevina Srbija obuhvaća povijesno razdoblje od 1882.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Kraljevina Srbija
Kraljevsko hrvatsko domobranstvo
Kraljevsko hrvatsko domobranstvoSaborski dnevnik Kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Opseg 2, LXXI.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Kraljevsko hrvatsko domobranstvo
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Kršćanstvo
Luka Šnjarić
Luka Šnjarić (Čanak, 22. lipnja 1851. – Cluj-Napoca, 21. siječnja 1930.) bio je hrvatski general austrougarske vojske i jedan od posljednjih zapovjednika zagrebačkog XIII. korpusa.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Luka Šnjarić
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Mađari
Maglaj
Maglaj je grad i općina u Bosni i Hercegovini.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Maglaj
Marijan Varešanin
Marijan Varešanin (Gunja, Hrvatska, 1. veljače 1847. – Beč, Austrija, 22. travnja 1917.), hrvatski barun, Feldzeugmeister (general topništva) Austro-Ugarske vojske i guverner Bosne i Hercegovine od 1909. do 1911.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Marijan Varešanin
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Matica hrvatska
Metković
Metković je grad u Dalmaciji, u sastavu Dubrovačko-neretvanske županije.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Metković
Mlada Bosna
Mlada Bosna je ime političkog nacionalističkog pokreta aktivnog u Bosni i Hercegovini uoči 1. svjetskog rata.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Mlada Bosna
Mladoturci
Mladoturci (turski: Jön Türkler), članovi turske nacionalističke i reformističke organizacije, osnovane potkraj 19.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Mladoturci
Mostar
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Mostar
Mostarsko-duvanjska biskupija
Mostarsko-duvanjska biskupija (lat. Dioecesis Mandentriensis-Dumnensis) je crkvena dijeceza u Bosni i Hercegovini u sastavu Vrhbosanske metropolije.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Mostarsko-duvanjska biskupija
Musliman
Slika pod nazivom ''Molitva u Kairu'' iz 1865. godine francuskog slikara Jean-Léon Gérômea koja prikazuje muslimane tijekom molitve. Musliman je sljedbenik religije islama.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Musliman
Muslimanska narodna organizacija
Muslimanska narodna organizacija (MNO) bila je politička stranka osnovana 1906. godine u Bosni i Hercegovini, tada formalno dijelu Osmanskog Carstva, a stvarno pod okupacijom Austro-Ugarske.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Muslimanska narodna organizacija
Nadbiskup
Nadbiskup (grč. αρχεπίσκοπος, riječ složena od arché »prvi« i episkopos »nadglednik«, odnosno »biskup«) je naslov što ga u Katoličkoj Crkvi redovito ima biskup, koji se nalazi na čelu nadbiskupije i koji je, obično, prvi među biskupima jedne crkvene pokrajine ili metropolije.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Nadbiskup
Nepismenost
Stopa pismenosti u svijetu Nepismenost ili analfabetizam je nepoznavanje pisma, neupućenost u vještinu čitanja i pisanja.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Nepismenost
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Nijemci
Nikola Mandić
Nikola Mandić (Travnik, 20. siječnja 1869. – Zagreb, 7. lipnja 1945.), hrvatski političar i odvjetnik, drugi i posljednji premijer NDH.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Nikola Mandić
Nikola Pašić
Nikola Pašić (Zaječar, 18. prosinca 1845. – Beograd, 10. prosinca 1926.), bio je srpski političar, dugogodišnji predsjednik vlade Kraljevine Srbije i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, osnivač i vođa Narodne radikalne stranke.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Nikola Pašić
Njemačko Carstvo
Njemačko Carstvo (njem. Deutsches Reich) bio je naziv za njemačku državu u vremenu od 47 godina, počevši od proglasa Vilima I. od Pruske, njemačkog cara (18. siječnja 1871.) te završivši abdikacijom Vilima II. (9. studenoga 1918.). Službeno ime države u to doba, Deutsches Reich (Njemački Reich), koristilo se sve do 1943.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Njemačko Carstvo
Novopazarski sandžak pod Austro-Ugarskom
Novopazarski sandžak 1878. godine. Bosna i Hercegovina i Novopazarski sandžak, 1904. Novopazarski sandžak (nje. Sandschak Novibazar) je po uvjetima Berlinskog mira bio ostavljen Austro-Ugarskoj da ga može zaposjesti.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Novopazarski sandžak pod Austro-Ugarskom
Obrenovići
Grb dinastije Obrenović Obrenovići su bili srpska vladarska obitelj u periodu 1815. – 1903. osim 1842. – 1858. kada je Srbijom vladao knez Aleksandar Karađorđević.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Obrenovići
Odvjetnik
Francuski odvjetnik s početka XX. stoljeća Odvjetnik je osoba koja pruža pravnu pomoć fizičkim i pravnim osobama u ostvarivanju i zaštiti njihovih prava i pravnih interesa.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Odvjetnik
Oskar Potiorek
Oskar Potiorek (Bad Bleiberg, 20. rujna 1853. – Klagenfurt, 17. prosinca 1933.) je bio austrougarski general i vojni zapovjednik.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Oskar Potiorek
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Osmansko Carstvo
Oton Iveković
Oton Iveković (Klanjec, 17. travnja 1869. – Klanjec, 4. srpnja 1939.), bio je hrvatski slikar historicizma.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Oton Iveković
Paškal Buconjić
Paškal Buconjić O.F.M. (Drinovci, 2. travnja 1834. – Mostar, 8. prosinca 1910.) bio je prelat Katoličke Crkve koji je služio kao biskup mostarsko-duvanjski od 1881. do 1910. i trajni apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski od 1890. do 1910. godine.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Paškal Buconjić
Poljaci
Poljaci (pol. Polacy) su narod iz grupe Zapadnih Slavena, nastanjen na jugu od planinskih područja Sudeta i Karpata preko Sjeverne Europske Nizine na sjever do Baltičkog mora.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Poljaci
Poljoprivreda
Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Poljoprivreda
Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1879.
Prvi popis stanovništva u Bosni i Hercegovini izvršile su 1879. godine austro-ugarske vlasti.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1879.
Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1885.
Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini je izvršen 1885. godine.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1885.
Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1895.
Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini je izvršen 1895. godine.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1895.
Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1910.
Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini je izvršen 1910. godine.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1910.
Posušje
Park i zgrada Županije Posušje je općina i naselje u Županiji Zapadnohercegovačkoj u Bosni i Hercegovini, koja zauzima površinu od 461 km².
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Posušje
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Pravoslavlje
Protektorat
Protektorat je formalno pokroviteljstvo jače države nad slabijom, a zapravo oblik zavisnosti jedne države od druge koju je najčešće (iako ne uvijek) jača nametnula silom.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Protektorat
Prvi balkanski rat
Prvi balkanski rat (listopad 1912. – svibanj 1913.) je vođen između Srbije, Bugarske, Grčke i Crne Gore na jednoj strani i Osmanskog carstva (Turske) na drugoj strani.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Prvi balkanski rat
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Prvi svjetski rat
Raspad Austro-Ugarske
Austro-Ugarska je naziv Habsburške Monarhije od Austro-ugarske nagodbe 1867.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Raspad Austro-Ugarske
Rastovača (Posušje, BiH)
Rastovača je naseljeno mjesto u općini Posušje, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Rastovača (Posušje, BiH)
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Rusija
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Rusko Carstvo
Sabor Bosne i Hercegovine
Bosanski i hercegovački sabor (Sabor Bosne i Hercegovine) je bila institucija u Bosni i Hercegovini, osnovana 1910. godine.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Sabor Bosne i Hercegovine
Safvet-beg Bašagić
Safvet-beg Bašagić (Nevesinje, 6. svibnja 1870. – Sarajevo, 9. travnja 1934.) bio je bosanskohercegovački književnik, znanstvenik, prevoditelj i političar.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Safvet-beg Bašagić
Sandžak
Srbiji i Crnoj Gori Zemljovid Sandžaka Etnički zemljovid Sandžačkih općina Eng icon Sandžak je zemljopisno područje administrativno podjeljeno između Srbije i Crne Gore.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Sandžak
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Sarajevo
Sarajevski atentat
Oko pet minuta prije atentata, 28. lipnja 1914. Sarajevski atentat poslužio je kao povod za izbijanje Prvoga svjetskog rata.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Sarajevski atentat
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Sjedinjene Američke Države
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Slaveni
Slovaci
Slovaci su zapadnoslavenski narod nastanjen u Slovačkoj (4,203.000), i u još 16 država, prema UN-ovoj procjeni (2006.), to su: SAD (523.000), Češka (193.000), Srbija (68.000), Rumunjska (33.000), Poljska (25.000), Kanada (22.000), Rusija (15.000), Ukrajina (11.000), Mađarska (10.000), Argentina (8.100), Australija (5.100), Hrvatska (5.000), Brazil (3.500), Urugvaj (3.400), Slovenija (2.000), Švedska (1.000).
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Slovaci
Slovenci
Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Slovenci
Solun
Solun (grčki: Θεσσαλονίκη, latinično: Thessaloníki) je drugi po veličini grad u Grčkoj.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Solun
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Srbi
Srbi u Hrvatskoj
Srbi su južnoslavenski narod koji čini najveću nacionalnu i etničku manjinu u Republici Hrvatskoj.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Srbi u Hrvatskoj
Srpanj
Srpanj Srpanj (lat. iulius) sedmi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Srpanj
Srpska narodna organizacija
Srpska narodna organizacija (SNO) naziv je za političku stranku osnovanu 1907. godine u Bosni i Hercegovini, tada u okviru Austro-Ugarske.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Srpska narodna organizacija
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.).
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Srpski jezik
Starčevićev dom
Ivana Standla (1832. – 1897.) Starčevićev dom je zgrada na današnjem Trgu Ante Starčevića (k. br. 6) u Zagrebu.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Starčevićev dom
Stjepan Sarkotić
Stjepan barun Sarkotić (njemački: Stefan Sarkotic Freiherr von Lovcen; Sinac kod Otočca 4. listopada 1858. – Beč, 16. listopada 1939.) bio je hrvatski general Austro-Ugarske vojske, posljednji zemaljski poglavar Bosne i Hercegovine, vojni upravitelj Dalmacije i Crne Gore.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Stjepan Sarkotić
Stranka prava
Stranka prava je bila hrvatska politička stranka desnog centra koja je od 1861.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Stranka prava
Svetozar Pribićević
Svetozar Pribićević (Hrvatska Kostajnica, 26. listopada 1875. – Prag, 15. rujna 1936.), bio je hrvatski političar, vodeća politička figura hrvatskih Srba.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Svetozar Pribićević
Travnik
Travnik je općina u Bosni i Hercegovini.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Travnik
Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Turska
Tuzla
Tuzla (stari hrvatski naziv: Soli) treći je najveći grad u Bosni i Hercegovini i središte istoimene općine na sjeveroistoku zemlje.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Tuzla
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Ujedinjeno Kraljevstvo
Upravna podjela BiH u Austro-Ugarskoj
Upravna podjela BiH u Austro-Ugarskoj Upravna podjela Bosne i Hercegovine u Austro-Ugarskoj sprovedena je na nekoliko upravnih razina.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Upravna podjela BiH u Austro-Ugarskoj
Ustav
Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Ustav
Vakuf
Vakuf (arapski: وقف, awqāf, turski: vakıf) je institut islamskog prava, koji se razvijao od XI.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Vakuf
Vatikan
Vatikan ili Vatikanski Grad (lat. Status Civitatis Vaticanae, tal. Stato della Città del Vaticano, službeno: Država Vatikanskoga Grada) najmanja je država svijeta, omeđena zidinama i okružena gradom Rimom u Italiji. Površinom od 0,44 km2 i sa stanovništvom od oko 1000 stanovnika, u obje je kategorije najmanja država svijeta.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Vatikan
Velika Srbija
Kаrlobаg-Ogulin-Kаrlovаc-Viroviticа. Velika Srbija je popularno ime za srpski radikalni nacionalistički iredentistički politički projekt nastao u 19. stoljeću.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Velika Srbija
Vojna krajina
Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Vojna krajina
Vrhbosanska nadbiskupija
Vrhbosanska nadbiskupija ili Sarajevska nadbiskupija je teritorijalno najveća upravna jedinica Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Vrhbosanska nadbiskupija
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Zagreb
Zapadna Europa
tko kaže? Zapadna Europa Srednja i istočna Europa Zapadna Europa je najrazvijenija regija Europe.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Zapadna Europa
Zaposjedanje Bosne i Hercegovine 1878.
Austro-ugarsko zaposjedanje Bosne i Hercegovine, dotad osmanskog Bosanskog pašaluka, bilo je rezultat dogovora na Berlinskom kongresu 1878.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Zaposjedanje Bosne i Hercegovine 1878.
Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine
Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine u Sarajevu je muzejska institucija u Bosni i Hercegovini, osnovana 1888. godine, za vrijeme Austro-Ugarske vladavine.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine
Zlatni standard
Robni novac nije pogodan za pohranu i prijenos, pa je u upotrebu postupno ušao prvo papirni, a od nedavno i elektronički novac.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Zlatni standard
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i 1900.
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i 1914.
2. veljače
2.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i 2. veljače
28. lipnja
28.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i 28. lipnja
Vidi također
Bosanskohercegovačke povijesne pokrajine
- Birač (BiH)
- Bosanska krajina
- Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj
- Hercegovački pašaluk
- Hercegovina
- Knešpolje (mikroregija)
- Komska župa
- Osat (regija)
- Panonska dijeceza
- Prefektura Ilirik
- Završje, BiH
Također poznat kao Bosna i Hercegovina pod Austro-Ugarskom, Bosna i Hercegovina u Austrougarskoj, Kondominij Bosne i Hercegovine.