Brže od pregledniku!
52 odnosi: Bitka za Novi Farkašić 17. listopada 1991., Bojna, Brigada, Brigadir, Domovinski rat, Duga Resa, Dugo Selo, Gardijska mehanizirana brigada, General, General bojnik, Hrvatska kopnena vojska, Ilija prorok, Jugoslavenska narodna armija, Karlovac, Kumrovec, Kupa, Lika, Lučko, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Napad na Karlovac 4. listopada 1991., Obrana Petrinje 1991., Obrana Topuskog 1991., Operacija Bljesak, Operacija Gusar, Operacija Oluja, Operacija Tigar, Operacija Una, Oružane snage Republike Hrvatske, Petrinja, Povelja Republike Hrvatske, Predrag Matanović, Rakitje, Red kneza Domagoja s ogrlicom, Red Nikole Šubića Zrinskog, Sisak, Tenk, Trstenik Nartski, Vinica, Virovitica, Zagreb, Zbor narodne garde, 1. svibnja, 15. svibnja, 1991., 1996., 2. mehanizirana bojna "Gromovi", 20. srpnja, 2003., 21. lipnja, 28. svibnja, ..., 3. lipnja, 7. gardijska brigada "Pume". Proširite indeks (2 više) »
Bitka za Novi Farkašić 17. listopada 1991.
Bitka za Novi Farkašić je bila bitka u Domovinskom ratu.
Novi!!: 2. mehanizirana gardijska brigada "Gromovi" i Bitka za Novi Farkašić 17. listopada 1991. · Vidi više »
Bojna
Bojna – ili bataljun – je vojna postrojba koja se sastoji od 3 – 5 satnija ili bitnica (300 do 800 vojnika); njome zapovijeda bojovnik kojemu su podređeni satnici (zapovjednici satnije).
Novi!!: 2. mehanizirana gardijska brigada "Gromovi" i Bojna · Vidi više »
Brigada
NATO-va taktička oznaka za brigadu Brigada (hrv. zdrug, arh. sdrug), viša taktička vojna jedinica združenih rodova kopnene vojske, obično se sastoji od dviju do pet bojni, ovisno o vojskama, razdoblju, zadaćama i misijama.
Novi!!: 2. mehanizirana gardijska brigada "Gromovi" i Brigada · Vidi više »
Brigadir
Oznaka čina brigadira u OS RH Brigadir (brigadirka) je najviši časnički vojni čin u Hrvatskoj vojsci.
Novi!!: 2. mehanizirana gardijska brigada "Gromovi" i Brigadir · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: 2. mehanizirana gardijska brigada "Gromovi" i Domovinski rat · Vidi više »
Duga Resa
Duga Resa je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: 2. mehanizirana gardijska brigada "Gromovi" i Duga Resa · Vidi više »
Dugo Selo
Dugo Selo je grad u središnjoj Hrvatskoj, smješten u Zagrebačkoj županiji.
Novi!!: 2. mehanizirana gardijska brigada "Gromovi" i Dugo Selo · Vidi više »
Gardijska mehanizirana brigada
Gardijska mehanizirana brigada Hrvatske kopnene vojske je ustrojena 3. travnja 2007. godine.
Novi!!: 2. mehanizirana gardijska brigada "Gromovi" i Gardijska mehanizirana brigada · Vidi više »
General
General (od lat. generalis - opći) je osoba koja se nalazi u vrhu vojne ili, nešto rjeđe, policijske hijerarhije.
Novi!!: 2. mehanizirana gardijska brigada "Gromovi" i General · Vidi više »
General bojnik
Oznaka čina u OSRH Oznaka čina u JNA.General bojnik (general bojnica) je generalski čin u mnogim vojskama.
Novi!!: 2. mehanizirana gardijska brigada "Gromovi" i General bojnik · Vidi više »
Hrvatska kopnena vojska
Hrvatska kopnena vojska (kratica HKoV) najbrojnija je grana Oružanih snaga Republike Hrvatske, čija je uloga i namjena promicanje i zaštita vitalnih nacionalnih interesa Republike Hrvatske, obrana suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti države.
Novi!!: 2. mehanizirana gardijska brigada "Gromovi" i Hrvatska kopnena vojska · Vidi više »
Ilija prorok
Ilija prorok (hebrjeski: אֱלִיָּהוּ, ’ēlijāhu: „Jahve je moj Bog“; grčki: Ἠλείας, Ēleías; latinski: Elias) (oko 875. pr. Kr. – 853. pr. Kr.) starozavjetni je prorok rodom iz Tišbe, pa se naziva i Tišbijcem.
Novi!!: 2. mehanizirana gardijska brigada "Gromovi" i Ilija prorok · Vidi više »
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Novi!!: 2. mehanizirana gardijska brigada "Gromovi" i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »
Karlovac
Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.
Novi!!: 2. mehanizirana gardijska brigada "Gromovi" i Karlovac · Vidi više »
Kumrovec
Kumrovec je naselje i općina u Hrvatskom zagorju.
Novi!!: 2. mehanizirana gardijska brigada "Gromovi" i Kumrovec · Vidi više »
Kupa
Kupa (slovenski: Kolpa) je najdulja rijeka čiji je izvor i ušće u Hrvatskoj, a dijelom svoga toka čini granicu sa Slovenijom.
Novi!!: 2. mehanizirana gardijska brigada "Gromovi" i Kupa · Vidi više »
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Novi!!: 2. mehanizirana gardijska brigada "Gromovi" i Lika · Vidi više »
Lučko
Lučko je naselje u sastavu Grada Zagreba, u gradskoj četvrti Novi Zagreb – zapad.
Novi!!: 2. mehanizirana gardijska brigada "Gromovi" i Lučko · Vidi više »
Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske
Ministarstvo unutarnjih poslova (skraćeno MUP), tijelo je državne uprave u Republici Hrvatskoj kojemu je osnovna zadaća zaštita ustavnoga poretka Republike Hrvatske, života njezinih građana te njihove imovine.
Novi!!: 2. mehanizirana gardijska brigada "Gromovi" i Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske · Vidi više »
Napad na Karlovac 4. listopada 1991.
Napad na Karlovac 4. listopada 1991. je skup borbenih aktivnosti koje su poduzele velikosrpske snage početkom agresije na Hrvatsku radi osvajanja grada Karlovca.
Novi!!: 2. mehanizirana gardijska brigada "Gromovi" i Napad na Karlovac 4. listopada 1991. · Vidi više »
Obrana Petrinje 1991.
Obrana Petrinje je skup borbenih aktivnosti koje su poduzele hrvatske snage početkom velikosrpske agresije na Hrvatsku radi obrane grada Petrinje.
Novi!!: 2. mehanizirana gardijska brigada "Gromovi" i Obrana Petrinje 1991. · Vidi više »
Obrana Topuskog 1991.
Obrana Topuskog je skup borbenih aktivnosti koje su poduzele hrvatske snage početkom Domovinskog rata radi obrane grada Topuskoga.
Novi!!: 2. mehanizirana gardijska brigada "Gromovi" i Obrana Topuskog 1991. · Vidi više »
Operacija Bljesak
Operacija Bljesak - vojno-redarstvena akcija Hrvatske vojske i specijalne policije RH.
Novi!!: 2. mehanizirana gardijska brigada "Gromovi" i Operacija Bljesak · Vidi više »
Operacija Gusar
Operacija Gusar, popularno operacija Maslenica, oslobodilačka je operacija Oružanih Snaga Republike Hrvatske i pripadnika Ministarstva unutarnjih poslova RH, protiv vojnih snaga Republike Srpske Krajine koje su u zaleđu Zadra do tada držale okupiranim područje koje je prekidalo kopnenu komunikaciju Dalmacije s ostalim područjem pod kontrolom legitimnih vlasti Republike Hrvatske.
Novi!!: 2. mehanizirana gardijska brigada "Gromovi" i Operacija Gusar · Vidi više »
Operacija Oluja
Operacija Oluja (4. kolovoza − 7. kolovoza 1995.) velika je vojno-redarstvena operacija u kojoj su Hrvatska vojska i policija oslobodile okupirana područja Republike Hrvatske pod nadzorom pobunjenih Srba na kojima je bila uspostavljena paradržava Republika Srpska Krajina i bez kakva međunarodnoga priznanja.
Novi!!: 2. mehanizirana gardijska brigada "Gromovi" i Operacija Oluja · Vidi više »
Operacija Tigar
Operacija Tigar je oslobodilačka operacija Hrvatske vojske tijekom Domovinskog rata.
Novi!!: 2. mehanizirana gardijska brigada "Gromovi" i Operacija Tigar · Vidi više »
Operacija Una
Operacija Una jedina je operacija HV-a tijekom 1995.
Novi!!: 2. mehanizirana gardijska brigada "Gromovi" i Operacija Una · Vidi više »
Oružane snage Republike Hrvatske
Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.
Novi!!: 2. mehanizirana gardijska brigada "Gromovi" i Oružane snage Republike Hrvatske · Vidi više »
Petrinja
Grad Petrinja smješten je na desnoj obali Kupe, na ušću Petrinjčice.
Novi!!: 2. mehanizirana gardijska brigada "Gromovi" i Petrinja · Vidi više »
Povelja Republike Hrvatske
Povelja Republike Hrvatske Povelja Republike Hrvatske je priznanje Republike Hrvatske ustanovljeno Zakonom o odlikovanjima i priznanjima Republike Hrvatske.
Novi!!: 2. mehanizirana gardijska brigada "Gromovi" i Povelja Republike Hrvatske · Vidi više »
Predrag Matanović
Predrag Matanović (Sisak, 29. siječnja 1969. – poginuo pred Petrinjom 4. kolovoza 1995.) brigadir Hrvatske vojske, ratni zapovjednik u Domovinskom ratu.
Novi!!: 2. mehanizirana gardijska brigada "Gromovi" i Predrag Matanović · Vidi više »
Rakitje
Rakitje je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u Zagrebačkoj županiji.
Novi!!: 2. mehanizirana gardijska brigada "Gromovi" i Rakitje · Vidi više »
Red kneza Domagoja s ogrlicom
Red kneza Domagoja s ogrlicom je odlikovanje Republike Hrvatske koje zauzima osmo mjesto u važnosnom slijedu hrvatskih odlikovanja.
Novi!!: 2. mehanizirana gardijska brigada "Gromovi" i Red kneza Domagoja s ogrlicom · Vidi više »
Red Nikole Šubića Zrinskog
Red Nikole Šubića Zrinskoga je odlikovanje Republike Hrvatske koje zauzima deveto mjesto u važnosnom slijedu hrvatskih odlikovanja.
Novi!!: 2. mehanizirana gardijska brigada "Gromovi" i Red Nikole Šubića Zrinskog · Vidi više »
Sisak
Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.
Novi!!: 2. mehanizirana gardijska brigada "Gromovi" i Sisak · Vidi više »
Tenk
Tenk M-84A4 Tenk je oklopno vojno vozilo na gusjenicama koje služi za potporu pješaštvu ili djeluje samostalno.
Novi!!: 2. mehanizirana gardijska brigada "Gromovi" i Tenk · Vidi više »
Trstenik Nartski
Trstenik Nartski je naselje u općini Rugvica, u Zagrebačkoj županiji.
Novi!!: 2. mehanizirana gardijska brigada "Gromovi" i Trstenik Nartski · Vidi više »
Vinica
Vinica je naseljeno mjesto i istoimena općina u Hrvatskom zagorju.
Novi!!: 2. mehanizirana gardijska brigada "Gromovi" i Vinica · Vidi više »
Virovitica
Virovitica u 17. stoljeću Virovitica je grad na sjeveroistočnom dijelu Hrvatske, a na sjeverozapadnom dijelu Slavonije, te je kulturno, političko, sportsko i administrativno sjedište Virovitičko-podravske županije.
Novi!!: 2. mehanizirana gardijska brigada "Gromovi" i Virovitica · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: 2. mehanizirana gardijska brigada "Gromovi" i Zagreb · Vidi više »
Zbor narodne garde
Zastava Zbora narodne garde Zbor narodne garde bila je hrvatska vojna formacija pod zapovjedništvom hrvatskog ministarstva obrane koja je djelovala između svibnja i listopada 1991.
Novi!!: 2. mehanizirana gardijska brigada "Gromovi" i Zbor narodne garde · Vidi više »
1. svibnja
1.
Novi!!: 2. mehanizirana gardijska brigada "Gromovi" i 1. svibnja · Vidi više »
15. svibnja
15.
Novi!!: 2. mehanizirana gardijska brigada "Gromovi" i 15. svibnja · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: 2. mehanizirana gardijska brigada "Gromovi" i 1991. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: 2. mehanizirana gardijska brigada "Gromovi" i 1996. · Vidi više »
2. mehanizirana bojna "Gromovi"
2.
Novi!!: 2. mehanizirana gardijska brigada "Gromovi" i 2. mehanizirana bojna "Gromovi" · Vidi više »
20. srpnja
20.
Novi!!: 2. mehanizirana gardijska brigada "Gromovi" i 20. srpnja · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: 2. mehanizirana gardijska brigada "Gromovi" i 2003. · Vidi više »
21. lipnja
21.
Novi!!: 2. mehanizirana gardijska brigada "Gromovi" i 21. lipnja · Vidi više »
28. svibnja
28.
Novi!!: 2. mehanizirana gardijska brigada "Gromovi" i 28. svibnja · Vidi više »
3. lipnja
3.
Novi!!: 2. mehanizirana gardijska brigada "Gromovi" i 3. lipnja · Vidi više »
7. gardijska brigada "Pume"
7.
Novi!!: 2. mehanizirana gardijska brigada "Gromovi" i 7. gardijska brigada "Pume" · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
2. gardijska brigada, 2. gardijska brigada "Gromovi", Druga gardijska brigada "Gromovi".
