Brže od pregledniku!
32 odnosi: Asteroidi, Asteroidni pojas, Astronomska jedinica, Bog, Dan, Duga, Grčka mitologija, Harpija, Irida, John Russell Hind, Julijanska godina (astronomija), Julijanski dan, Junona, Kelvin, Kilogram, Magnezij, Metar, Metar u sekundi, Nikal, Okultacija, Rektascenzija, Silikati, Stupanj (kut), 13. kolovoza, 14. srpnja, 1847., 1995., 1997., 2004., 25. srpnja, 26. svibnja, 3 Juno.
Asteroidi
Asteroid 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, a to je bio prvi mjesec koji je bio otkriven kod asteroida. Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. Usporedba veličina planetoida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa. Najveći planetoid s gornje slike 4 Vesta (lijevo), s patuljastim planetom 1 Ceres (u sredini) i Zemljinim Mjesecom (desno) prikazanim u mjerilu. Hubbleove snimke 1 Ceresa. 951 Gaspra je prvi planetoid koji je bio uslikan iz blizine. Veličina prvih 10 otkrivenih planetoid u usporedbi s Mjesecom: 1 Ceres, 2 Pallas, 3 Juno, 4 Vesta, 5 Astraea, 6 Hebe, 7 Iris, 8 Flora, 9 Metis i 10 Hygiea. Površina planetoida 4 Vesta izbrazdana kraterima. 253 Mathilde je C - planetoid ili ugljikov planetoid, duljine je ono 50 kilometara, koji na sebi ima krater velik skoro polovicu duljine. Fotografija je snimljena 1997. sa svemirske letjelice ''NEAR Shoemaker''. asteroidnom pojasu http://home.earthlink.net/~jimbaer1/astmass.txt "Recent Asteroid Mass Determinations". Maintained by Jim Baer. Last updated 2010-12-12.. svemirske letjelice Dawn. Nekoliko pogleda na planetoid 433 Eros u prirodnim bojama. asteroidnom pojasu. Planetoid 2062 Aten koji spada u grupu Zemlji bliski asteroidi. Asteroidi ili planetoidi su kamena ili metalna nebeska tijela promjera većeg od 1 metar, koji samostalno ili u skupini sličnih tijela obilaze oko Sunca.
Novi!!: 7 Iris i Asteroidi · Vidi više »
Asteroidni pojas
Glavni planetoidni pojas ili asteroidni pojas (prikazan bijelim točkicama) nalazi se između putanja Marsa i Jupitera. Usporedba veličina planetoida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa. Hubbleove snimke 1 Ceresa. 951 Gaspra je prvi planetoid koji je bio uslikan iz blizine. Veličina prvih 10 otkrivenih planetoid u usporedbi s Mjesecom: 1 Ceres, 2 Pallas, 3 Juno, 4 Vesta, 5 Astraea, 6 Hebe, 7 Iris, 8 Flora, 9 Metis i 10 Hygiea. Površina planetoida 4 Vesta izbrazdana kraterima. 253 Mathilde je C - planetoid ili ugljikov planetoid, duljine je ono 50 kilometara, koji na sebi ima krater velik skoro polovicu duljine. Fotografija je snimljena 1997. sa svemirske letjelice ''NEAR Shoemaker''. asteroidnom pojasu. svemirske letjelice Dawn. Nekoliko pogleda na planetoid 433 Eros u prirodnim bojama. Asteroid 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, a to je bio prvi mjesec koji je bio otkriven kod asteroida. asteroidnom pojasu http://home.earthlink.net/~jimbaer1/astmass.txt "Recent Asteroid Mass Determinations". Maintained by Jim Baer. Last updated 2010-12-12.. Asteroidni pojas ili glavni planetoidni pojas je područje Sunčeva sustava između Marsove i Jupiterove putanje u kojem se gibaju patuljasti planet Cerera ili Ceres, oko 750 000 planetoida (asteroida) s promjerom većim od 1 kilometar (na primjer Junona, Vesta, Higijeja) i milijuni manjih.
Novi!!: 7 Iris i Asteroidni pojas · Vidi više »
Astronomska jedinica
Astronomska jedinica (hrvatska kratica AJ, međunarodna kratica eng. AU od Astronomical Unit) je mjerna jedinica za duljinu.
Novi!!: 7 Iris i Astronomska jedinica · Vidi više »
Bog
ateizmu u svrhu aludiranja na Boga ili ismijavanja njegova postojanja. Bog je jedan od termina koji opisuje savršeno, nadljudsko biće, za koje se vjeruje da je stvoritelj svijeta i upravljač čovjekove sudbine.
Novi!!: 7 Iris i Bog · Vidi više »
Dan
sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. jednadžbom vremena. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: 7 Iris i Dan · Vidi više »
Duga
Dvostruka duga. vode. Prikaz glavne i sporedne duge. Prekobrojni lukovi od dodatnih duga mogu se najbolje zapaziti unutar gornjeg dijela glavne duge. Put zrake svjetlosti pri nastanku glavne i sporedne duge. glorija. R. Descartes objasnio nastanak dvostruke duge. Duga je česta optička pojava u Zemljinoj atmosferi u obliku jednog ili više obojenih kružnih lukova, koja nastaje jednostrukim ili višestrukim lomom (refrakcija) i odbijanjem zraka svjetlosti (refleksija) u kapljicama kiše.
Novi!!: 7 Iris i Duga · Vidi više »
Grčka mitologija
Monsiau: Olimpski bogovi Grčka mitologija sastoji se od mitova o bogovima i herojima, a korijen joj je u vjerovanju starih Grka.
Novi!!: 7 Iris i Grčka mitologija · Vidi više »
Harpija
Matthius Merian: Harpija, 1660. Harpije (grč., Hárpuiai) u grčkoj mitologiji ptice su s licima žena; boginje oluje.
Novi!!: 7 Iris i Harpija · Vidi više »
Irida
Luca Giordano: Irida, freska, 1684. - 1686. Irida ili Iris (grč., Iris) ili Iris u grčkoj mitologiji božica je duge i glasnica bogova u grčkoj mitologiji.
Novi!!: 7 Iris i Irida · Vidi više »
John Russell Hind
John Russell Hind (Nottingham, 12. svibnja 1823. – Twickenham, 23. prosinca 1895.), bio je engleski astronom.
Novi!!: 7 Iris i John Russell Hind · Vidi više »
Julijanska godina (astronomija)
Julijanska godina je mjerna jedinica za vrijeme, a koristi se u astronomiji.
Novi!!: 7 Iris i Julijanska godina (astronomija) · Vidi više »
Julijanski dan
Julijanski dan ili julijanski broj (kratica JDN) je cijeli broj dana koji su protekli od početnog dana (epohe) definirane kao podne, UTC, u ponedjeljak, 1. siječnja 4713.
Novi!!: 7 Iris i Julijanski dan · Vidi više »
Junona
Carracci: ''Jupiter i Junona'', prikazani u zagrljaju Junona je glavna božica rimske mitologije.
Novi!!: 7 Iris i Junona · Vidi više »
Kelvin
Kelvin (simbol K) je SI jedinica za temperaturu, a definira se kao 1/273,16 dio termodinamičke temperature trojne točke vode.
Novi!!: 7 Iris i Kelvin · Vidi više »
Kilogram
pramjere (etalona) u odnosu na koji je određen kilogram. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Kilogram (oznaka: kg) je mjerna jedinica za masu, te jedna od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).
Novi!!: 7 Iris i Kilogram · Vidi više »
Magnezij
Hrvatski stari naziv za magnezij je gorčik.
Novi!!: 7 Iris i Magnezij · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: 7 Iris i Metar · Vidi više »
Metar u sekundi
Metar u sekundi (oznaka m/s, m s-1) je SI izvedena jedinica za brzinu.
Novi!!: 7 Iris i Metar u sekundi · Vidi više »
Nikal
Nikal je kemijski element 10.
Novi!!: 7 Iris i Nikal · Vidi više »
Okultacija
Jupiter (svijetla točka desno), prije nego što će ga zakloniti Mjesec 2005. Ioa. Okultacija (lat. occultatio: sakrivanje, prikrivanje, tajenje) je astronomski pojava na nebu pri kojoj je jedno nebesko tijelo zakriveno drugim, na primjer zvijezde Mjesecom ili prirodni sateliti matičnim planetom.
Novi!!: 7 Iris i Okultacija · Vidi više »
Rektascenzija
Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. Osnovna gibanja Zemlje. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. Nebeski ekvator i ekliptika. Sjevernom polu. Nebeska sfera. Rektascenzija (njem. Rektaszension, od lat. rectus: prav; uspravan + ascensio: uspinjanje, kratica RA prema engl. right ascension, oznaka α) je jedna od kutnih koordinata za određivanje položaja nebeskih tijela na nebeskoj sferi u ekvatorskom koordinatnom sustavu.
Novi!!: 7 Iris i Rektascenzija · Vidi više »
Silikati
Silikati su najveći razred minerala (većina stijena na Zemlji građena je od čak 95% silikata), koje čine većinom silicij i kisik, s dodacima iona poput aluminija, magnezija, željeza i kalcija.
Novi!!: 7 Iris i Silikati · Vidi više »
Stupanj (kut)
Stupanj (znak: °) je mjerna jedinica za mjernu veličinu ravninskog kuta i jednak je vrijednosti 1/360 punog kuta.
Novi!!: 7 Iris i Stupanj (kut) · Vidi više »
13. kolovoza
13.
Novi!!: 7 Iris i 13. kolovoza · Vidi više »
14. srpnja
14.
Novi!!: 7 Iris i 14. srpnja · Vidi više »
1847.
Bez opisa.
Novi!!: 7 Iris i 1847. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: 7 Iris i 1995. · Vidi više »
1997.
Bez opisa.
Novi!!: 7 Iris i 1997. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: 7 Iris i 2004. · Vidi više »
25. srpnja
25.
Novi!!: 7 Iris i 25. srpnja · Vidi više »
26. svibnja
26.
Novi!!: 7 Iris i 26. svibnja · Vidi više »
3 Juno
3 Juno je asteroid kojeg je otkrio 1. rujna 1804.
Novi!!: 7 Iris i 3 Juno · Vidi više »
